O korupciji se govori, na nju se ukazuje, ali često u nekim oblastima ne postoji spremnost da se bilo javno, bilo kroz sistemske mehanizme, jasno markira problem. Ili se diže galama bez pokrića.

Plastičan primjer je oblast zdravstva gdje i pored nezvaničnih ocjena i konstatacija da je korupcija razvijena, zvaničnih podataka o prijavama nema jer – nema ni prijava, piše Pobjeda.

Primjera radi, u Klinički centar Crne Gore u posljednjih pet godina nije stigla niti jedna prijava sa sumnjom da su zdravstveni radnici te ustanove umiješani u eventualne koruptivne radnje.

“Uvjereni smo u potpunu stručnu kompetentnost, predanost poslu i moralni legitimitet zaposlenih u našoj ustanovi. Rješenje ovog pitanja nije u pukom prepričavanju da su svi zdravstveni radnici korumpirani. Na ovakav način, ovo veoma kompleksno i osjetljivo pitanje podiže tenzije među brojnim zdravstvenim radnicima. Sa druge strane, među građanima se stvara uniformni animozitet prema jednoj profesiji i proizvodi uzajamno nepovjerenje između dvije strane čija je harmoničnost u saradnji neophodna”, saopšteno je Pobjedi iz službe za odnose s javnošću te ustanove.

Prema riječima portparolke Ministarstva prosvjete Milice Lekić, sva relevantna istraživanja ukazuju da je prosvjeta jedan od resora u koji građani imaju najviše povjerenja.

“Korupcija i neetičnost u obrazovanju na svim nivoima su apsolutno neprihvatljivi. Postoji skoro 500 obrazovnh objekata na teritoriji čitave Crne Gore, i više od 13.000 zaposlenih, te će resor prosvjete u komunikaciji sa školama insistirati na kontroli u ovoj oblasti kao i do sada, između ostalog aktivnostima Zavoda za školstvo”, navela je Lekić.

Ona je istakla da je dodatno Zavod za školstvo na nedavno održanim savjetovanjima komunicirao sa školama upravo na temu korupcije u obrazovanju i preventivi kroz edukativne radionice sa učenicima.

Prema njenim riječima, na polju jačanja etičkog postupanja u obrazovanju Crna Gora je načinila regionalni iskorak izradom zakona o akademskom integritetu koji je u proceduri.

“Jedna od ključnih novina zakona jeste činjenica da će biti formiran etički komitet, kao drugostepena instanca za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta, koji će imenovati i razrješavati Vlada. Cilj navedene inicijative je primjena preventivnih mehanizama i podrška relevantnim ustanovama visokog obrazovanja u razvoju etičkih standarda, borbi protiv korupcije i promovisanju najboljih praksi kvaliteta i integriteta u visokom obrazovanju zasnovanih na standardima i praksama Savjeta Evrope”, kazala je Lekić.

Agencija za sprečavanje korupcije kao centralna antikorupcijska institucija u zemlji, sa druge strane, već tri godine bilježi broj prijava koje su građani dostavljali.

“Od početka 2016. do 31. decembra 2018. ASK je primila 235 prijave za sumnju u ugrožavanje javnog interesa koje ukazuje na postojanje korupcije. U 2016. je dostavljeno 56 prijava, u 2017. je bilo 69 prijava, a u 2018. je bilo 110 prijava, što je znatno povećanje u odnosu na prethodni period i što govori o povjerenju građana u rad ovog organa. Vjerujemo da su antikorupcijske i informativne kampanje koje sprovodi Agencija za različite ciljne grupe doprinijele povećanju broja prijava ovom državnom organu”, saopštili iz ASK