Video
Maksimalna kazna nikad nije izrečena Silovanje je jedno od najteže dokazivih krivičnih djela. Procedura prijavljivanja i dokazivanja traumatična je kako za žrtvu, tako i za njenu okolinu. Podaci Uprave policije za posljednje tri godine pokazuju da je prijavljeno čak 17 silovanja, a među osumnjičenima većina je povratnika, piše Pobjeda.
Preporučeno
“U toku 2015. godine službenici Uprave policije MUP-a su nadležnim tužiocima podnijeli pet krivičnih prijava protiv pet osoba zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo silovanje, a od kojih su tri osobe povratnici. Od ovog broja jedan je osumnjičen za silovanje maloljetnice, a u istom periodu registrovana su dva pokušaja silovanja”, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.
Godinu kasnije, kako je saopšteno, podnijete su dvije prijave protiv dvije osobe zbog sumnje da su počinile silovanje. Bila je riječ o povratnicima takođe. U istom periodu registrovana su i tri silovanja u pokušaju.
“U toku 2017. godine registro vano je 10 krivičnih djela silovanje, za koja se sumnjiče osam lica, od kojih su četiri povratnici. Od navedenog broja osumnjičenih, dvije osobe se terete za silovanje maloljetnica”, saopšteno je iz policije.
Maloljetne žrtve
Prilikom rasvjetljavanja silovanja i pokušaja silovanja, policija postupa sa dužnom pažnjom radi zaštite integriteta i prava lica koja su žrtve u ovim krivičnim djelima.
“Posebno se vodi računa o zaštiti integriteta i prava maloljetnih žrtava silovanja. U slučajevima gdje su djeca žrtve, policija odmah i bez odlaganja poziva predstavnike centara za socijalni rad, kako bi stručna lica obavila razgovor sa žrtvom, a takođe im se pruža i druga vrsta neophodne pomoći u saradnji sa stručnim licima”, ističu iz policije.
Osim toga, policija posebno vodi računa kad javnost izvještava o krivičnim djelima silovanje.
“U slučaju da je žrtva maloljetno lice, u saopštenjima policije se ne navode inicijali, kao ni grad gdje je počinjeno silovanje, niti bilo kakav opis krivičnog djela, kao ni drugi detalji na osnovu kojih bi eventualno bilo moguće da identitet maloljetne žrtve bude otkriven”, navode iz policije.
Advokat Srđan Lješković ističe da posebno treba obratiti pažnju kada se izvještava o ovakvim slučajevima. S druge strane, on navodi da su upravo mediji uzor mladim osobama.
“Mladi uzimaju uzore iz svoje okoline i necenzurisanih elektronskih medija, što dovodi do neprimjerenog ponašanja, preslikanog iz rijalitija koji su seksualnih napada i scena nasilja”, pojašnjava sagovornik Pobjede.
Maksimalna kazna nikad nije donijeta
Crnogorsko zakonodavstvo za silovanje propisuje maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora, ali ta sankcija nikada nije izrečena.
“Prosječna kazna koja se izriče za krivično djelo silovanja iznosi tri godine. Imajući u vidu takvu kaznenu politiku, jasno je da se veće kazne određuju za nanošenje teških tjelesnih povreda u fizičkom obračunu nego za silovanje, što je skandalozno. Problem, po meni, nije u kriterijumima sudija, već u zakonskim maksimumima predviđenih sankcija, koje im ,,vezuju ruke“, navodi Lješković.
