Video
Bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić priznao je krivicu u slučaju Kaspia i potpisao nagodbu sa Specijalnim državnim tužilaštvom kojom je predviđeno da za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju bude osuđen na kaznu od šest mjeseci, koju bi izdržavao u prostorijama stanovanja, saznaje Pobjeda. Sporazum koji je Đurđić potpisao sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem juče je proslijeđen Višem sudu na razmatranje i odlučivanje.
Preporučeno
Protiv Đurđića i odbjeglog biznismena Duška Kneževića u slučaju Kaspia podignuta je optužnica koju je Viši sud 20. maja potvrdio zbog sumnje da su nezakonito izdali garancije Atlas banke na iznos od 12.500.000 eura.
Kneževiću je prethodno vlasnik Kaspia Property isplatio 12,4 miliona eura za hotel „Princes”, međutim ta kupoprodaja nikada nije finalizovana. Kaspia je aktivirala garancije Atlas banke i na sudu dobila svoj novac, dok Knežević milione koje je uzeo nikada nije vratio banci.
Prema navodima optužnog akta, Đurđić je bio podstreknut od Kneževića da izda i odobri garanciju ,,s ciljem pribavljanja koristi drugoj osobi” Kneževiću, koji je većinski vlasnik banke. Prema optužnici koju je potpisao tužilac Katnić, Knežević je 20. maja 2015. godine u Podgorici, „uračunljiv, svjestan svoga djela, čije izvršenje je zabranjeno, sa umišljajem podstrekao Đurđića” da počini krivično djelo.
“Knežević je Đurđića nagovorio da suprotno Zakonu o bankama i procedurama za izdavanje garancija Atlas banke potpiše i ovjeri službenim pečatom garanciju za plaćanje AB -2005/15, koju je sastavio i odštampao na engleskom i predao mu je na potpis i ovjeru, u kojoj je navedeno da je nalogodavac Duško Knežević, korisnik Kaspia Pronerdes Holdings Limited iz Dubaia, kojom se garantuje da će Atlas banka, toj kompaniji platiti najviše do iznosa od 12.500.000”, piše u optužnici.
Banka se obavezala da će neopozivo i bezuslovno platiti kompaniji Kaspia Property zatijevanu sumu, te da Atlas banka nema pravo da obavlja bilo kakva ispitivanja ili traži dokumentovanje zahtjeva za plaćanje.
Nakon opsežne istrage i prikupljenih dokaza utvrđeno je da je Knežević odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom Kaspia Property.
Međutim, kako nije realizovana kupovina hotela, a Knežević nije Azerbejdžancima vratio novac, aktivirana je garancija Atlas banke.
U optužnici piše da je po kupoprodajnom ugovoru Kaspia Property na dan zaključenja ugovora isplatila dio kupoprodajne cijene od osam miliona eura, a što je Knežević potvrdio priznanicom o primljenom novcu od 14. januara 2014. godine.
“Iz carinske deklaracije utvrđeno je da je Knežević prijavio izlazak iz Azerbejdžana sa iznosom od osam miliona eura u dva paketa i da je država odrednica Crna Gora”, piše u aktu Tužilaštva. Iz prikupljenih dokaza evidencije prelaska državne granice utvrđeno je i da je Knežević 14. januara 2014. godine ušao u Crnu Goru na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica. Tužilaštvo raspolaže i dokazima da je Kneževiću osim osam miliona uplaćen i ostatak kupoprodajne cijene i to u martu iste godine. Prva tranša od dva miliona bila je 5. marta, a šest dana kasnije bila je transakcija od 2.400.000 na dva Kneževićeva računa.
Ovaj „posao” Duška Kneževćića dobio je i sudski epilog kada je Apelacioni sud presudio da Atlas banka mora, kao davalac garancije za novac koji je Knežević uzeo, da isplati kompletan iznos plus zatezne kamate. Pravosnažnost ove odluke potvrdio je i Vrhovni sud rješenjem da su potraživanja firme Kaspia Property bila zakonita. Da je Knežević doveo vlastitu banku u neodrživ položaj pokazuje i detalj iz revizorskog izvještaja banke, u kojem piše da je rukovodstvo banke pribavilo izjavu korisnika garancije da će banci „nadoknaditi iznos plaćene garancije, kamata i troškova na osnovu pravosnažne presude u najkraćem mogućem roku”.
Knežević nikada nije izmirio preuzetu obavezu prema vlastitoj banci niti uplatio novac, iako se pisano obavezao. Tako je i menadžment banke doveo u bezizlaznu poziciju. Đurđić je u istrazi ispričao da je do izdavanja garancije došlo kada ga je Knežević posjetio i donio pismeni zahtjev da mu izda nacrt garancije i garanciju za plaćanje, odštampanu na engleskom i tražio od njega da je potpiše i ovjeri službenim pečatom.
Iako je od pokretanja istrage Knežević tvrdio da je žrtva političkog progona, brojne istrage ukazuju da je u pozadini cijelog slučaja kriminalna aktivnost i nezakonito sticanje imovinske koristi. Odluka Đurđića da se nagodi sa Tužilaštvom baca novo svijetlo na ovaj slučaj i jasno indicira da je Knežević inspirator nezakonitih radnji.
Osim slučaja Kaspia, protiv Kneževića je formirano još nekoliko predmeta i u svima je označen kao vođa kriminalne grupe i stavlja mu se na teret utaja poreza i doprinosa i pranje novca.
