Nikola Zirojević za Standard  naglašava da je krajnje vrijeme da se pređe sa opštih fraza o reformama na konkretne poteze i personalnu odgovornost. Kako navodi, pojedinci koji godinama rukovode ključnim bezbjednosnim strukturama, a koji su svojim (ne)postupanjem omogućili da mafija zavlada ulicama, moraju konačno biti smijenjeni. Posebno ističe Gorana Jokića, načelnika CB Podgorica, za kojeg kaže da je prisutan na istoj poziciji tokom gotovo svih većih masakara i mafijaških likvidacija u Podgorici i na Cetinju, bez da je ikada snosio bilo kakve posljedice.

On ističe da posljednja dešavanja u Podgorici pokazuju ozbiljnu bezbjednosnu krizu u zemlji i upozorava da institucije zadužene za očuvanje javnog reda i sigurnosti očigledno ne funkcionišu na način koji građanima uliva povjerenje.

U Podgorici je posljednjih dana zavladala ozbiljna bezbjednosna kriza, nakon što su dva krvava obračuna potresla glavni grad. Prvo je 16. jula u naselju Stara Varoš ubijen Igor Nedović (28), koji je pogođen više hitaca sa leđa, a preminuo je istog dana u Kliničkom centru Crne Gore. Osumnjičeni za ovo ubistvo, Arjan Rečković (22), i dalje je u bjekstvu.

Samo nekoliko dana kasnije, u noći između 19. i 20. jula, u bašti kafića „Taormina“ u centru grada likvidiran je Ivan Milačić (28). On je smrtno stradao na licu mjesta, dok su dvije osobe ranjene. Policija je juče uhapsila Nikolu Petrovića, osumnjičenog za ovo ubistvo, na šetalištu u Sutomoru.

Obojica nastradalih, kako pišu mediji, bili su povezani sa suprotstavljenim kriminalnim grupama – Nedović sa kavačkim, a Milačić sa škaljarskim klanom.

MAFIJA NA ULICAMA, DRŽAVA BEZ ODGOVORA

Još uznemirujućom čini se činjenica da je za ubistvo Igora Nedovića osumnjičen isti napadač koji je, prema informacijama, i ranije povezivan sa napadima na njega, ali ga pripadnici policije nijesu uspjeli locirati i privesti – iako je bio poznat nadležnim organima.

“Da stvar bude još gora, radi se o istom napadaču koji se, prije oko dva mjeseca, sumnjičio za ranjavanje Igora Nedovića, a kojeg za cijeli ovaj vremenski period pripadnici Uprave policije nijesu mogli da pronađu. No, dok su ga oni neuspješno tražili (ako su uopšte), on je uspio da isplanira novi pokušaj ubistva i dovrši posao koji mu je ostao nedovršen. Još je gore saznanje do kojeg sam došao, da je Nedović prijavljivao da ga navedeno lice prati, a da tim povodom ništa nije preduzimano. Nakon toga, u sred centra grada, na manje od 500 metara od zgrade Uprave policije, desilo se novo ubistvo kao posljedica sukoba kriminalnih klanova gdje je život izgubio Ivan Milačić”, kazao je Zirojević za portal Standard.

Sasvim je jasno da bezbjednosni sektor koji je u rasulu, na šta kako podsjeća naš sagovornik, upozoravaju već duži vremenski period, ni na koji način ne djeluje na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa u izvršavanju krivičnih djela niti oni od takvih institucija osjećaju bilo koju dozu straha.

“Ako pak bezbjednosi sektor djeluje, djeluje komično. Iz tog razloga imamo sve ovo što nam se dešava prethodnih dana i što će nam se, plašim se, dešavati i u narednom periodu. No, u državi u kojoj pripadnik neformalnog obezbjeđenja predsjednika Skupštine, koji je i član Savjeta za bezbjednost i odbranu, iz službenog vozila pratnje, pištoljem u nelegalnom posjedu rani dva lica, za očekivati je da bezbjednosni sektor nije u stanju da da adekvatan odgovor na obračune organizovanih kriminalnih grupa”, pojašnjava Zirojević.

ODBIJANJE ODGOVORNOSTI I POLITIČKI PRITISCI

Podsjećajući na masakr sa Cetinja u kojem je ubijeno 13 osoba, Zirojević kaže da, uprkos tadašnjim apelima za ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora policije Lazara Šćepanovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, niko nije preuzeo odgovornost.

“Mislim da je postalo u potpunosti jasno da na političkom nivou (Bečić i Šaranović) nećemo doživjeti ostavke šta god se dešavalo i koliko god nam građana ginulo na crnogorskim ulicama i u crnogorskim gradovima. Izvjesno je, nakon ovih dešavanja, da to nećemo doživjeti ni od strane v.d. direktora Uprave policije Šćepanovića koji se pokazuje prilično kompatibilan sa viđenjem bezbjednosnog sektora kakvo imaju Demokrate i stvarni rukovodilac ovim sektorom koji onima koji kritikuju katastrofalno stanje, uključujući i poslanice i poslanike, prijeti sankcionisanjem od strane države”, ističe Zirojević za portal Standard.

Zbog, kako kaže, višestrukih i kontinuiranih bezbjednosnih propusta, poziva vršioca dužnosti direktora Uprave policije da preduzme konkretne poteze i odgovornost svede na personalni nivo.

“Ono što bi bilo realno za očekivati i ja ovim putem pozivam v.d. direktora Uprave policije da učini makar toliko – jeste smjena načelnika CB Podgorica i regionalnog centra “Centar” Gorana Jokića, koji se na toj poziciji nalazio i prilikom prvog masakra u Medovini, i prilikom drugog masakra 1. januara ove godine, kao i sada, (ali i ranije) prilikom mafijaških obračuna u centru Podgorice”, kazao je Zirojević.

Zirojević ističe da sve ono što se dešava – od brutalnih ubistava do nereagovanja institucija – šalje vrlo opasnu poruku javnosti.

„Do ovog trenutka šalje se poruka da, uprkos tome što institucije ne funkcionišu, a posljedica te nefunkcionalnosti su brojni izgubljeni životi – niko za to neće snositi odgovornost“, upozorava Zirojević.

Najveći problem vezan za djelovanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, ističe Zirojević jeste to što, na političkom nivou, u njemu sjede ljudi koji o ovoj temi pojma nemaju.

“Sa eventualnim izuzetkom Andrije Mandića kao iskusnog političara i nekoga ko je bezbjednosni sektor Crne Gore upoznavao godinama, pokušavajući da ga uruši. Sada mu to, rekao bih, odlično ide sa pozicije drugog čovjeka u državi i člana Savjeta. S druge strane imamo Predsjednika Crne Gore koji je potpuno irelevantna figura bez apsolutno ikakvog uticaja i na manje značajne procese u državi, a kamoli na proces upravljanja bezbjednosnim sektorom, kao i predsjednika Vlade kojeg ovaj sektor, po sopstvenom kazivanju, apsolutno ne interesuje i o kojem pojma nema”, kazao je Zirojević za portal Standard.

URUŠAVANJE SEKTORA ZBOG PARTIJSKOG KADROVANJA

Govoreći o uzrocima duboke krize u sektoru bezbjednosti, Zirojević posebno ukazuje na posljedice političkog kadrovanja i partijskog uticaja na ključne bezbjednosne institucije.

“U Crnoj Gori su, nažalost, preuzimanjem bezbjednosnog sektora od strane Demokratske Crne Gore pokrenuti određeni procesi koji su ovaj sektor doveli u nikad goru situaciju. Kao posljedicu tih procesa mi danas imamo u potpunosti podijeljen bezbjednosni sektor u kojem niko nikom ne vjeruje i svako se svakog plaši, kao i činjenicu da se većina službenika, u potpunosti nezaštićenih od strane onih koji bi trebali da ih sa političkog nivoa zaštite i podrže, teško opredjeljuju da rade svoj posao onako kako bi trebalo, svjesni činjenice da je vjerovatnije da zbog toga upadnu u problem, nego da budu nagrađeni”, precizirao je Zirojević.

Dodajući na to, Zirojević naglašava šta je neophodno za poboljšanje stanja u bezbjednosnom sektoru.

“Crnoj Gori trebaju ozbiljne reforme u bezbjednosnom sektoru koje neće podrazumijevati obračune sa politički nepodobnima pod bilo kakvim izgovorima. Crnoj Gori treba značajno veći broj policijskih službenika, adekvatno obučenih da obavljaju svoj posao, adekvatno plaćenih za posao koji obavljaju (što je trenutno daleko od realnosti). Evropski savez ima strategiju za oporavak bezbjednosnog sektora, ali je ne bismo u potpunosti otkrivali imajući u vidu da je naša konkurencija, još od srednjoškolskih i studentskih dana, prepoznata po švercovanju i prepisivanju”, saopštio je Zirojević za portal Standard.

ČASNI POLICAJCI, NEČASNO RUKOVODSTVO

Većina službenika Uprave policije, prema riječima Nikole Zirojevića, radi profesionalno i korektno, uprkos problemima u sektoru.

“Da odmah budem jasan, potpuno otvoren i do kraja korektan – nemam zamjerku na rad i ponašanje minimum 90% službenika Uprave policije. Neko sam ko vrlo često ostvaruje kontakte sa pripadnicima policije po više osnova – u saobraćaju, na graničnim prelazima, na ulici i u gotovo svakom slučaju (jedan izuzetak ste mogli da vidite na protestu u blizini Vile Gorica) se radi o maksimalno profesionalnim i korektnim ljudima za koje mogu imati samo riječi hvale. Pa i prilikom protesta ispred Vile Gorica, koji je najsvježiji u sjećanju, većina službenika se ponašala u potpunosti korektno i suzdržano, ne želeći da upotrijebi bilo koje sredstvo prinude prema građanima. Nažalost, nekoliko provokatora iz policijskih redova, nasilnika koji su procijenili da na okupljene građane, većinski žene i stara lica, treba udariti biber sprejom, kreiralo je potpuno drugačiju sliku”, kazao je Zirojević.

Ipak, upozorava da su problemi u rukovodstvu i politici.

“Zašto sve ovo govorim? Zato što smatram da je veoma važno, pored svih pokušaja pojedinaca da to ne bude tako, sačuvati ugled jedne državne institucije i svih onih časnih i poštenih ljudi koji, veoma često, suprotno svojim ličnim uvjerenjima moraju obavljati poslove i zadatke, imajući u vidu da od sramno niske zarade koju primaju većina njih hrani porodice, školuje djecu i vraća kredite. Zamjerke trebaju biti upućene rukovodstvu i onima koji kreiraju bezbjednosnu politiku u Crnoj Gori a koji, baš kao što ste pitali, sigurnost građana postavljaju na drugo mjesto u odnosu na političke interese dijela subjekata parlamentarne većine”, istakao je on.

SISTEM BEZ PREVENCIJE I POVJERENJA GRAĐANA

Bezbjednosni sektor, smatra Zirojević, trenutno nema jasnu strategiju i plan djelovanja.

“Više puta sam apelovao – Crnoj Gori je neophodno pojačano i vidljivo prisustvo uniformisanih pripadnika Uprave policije kako bi se stanje iz oblasti javnog reda i mira moglo podići na viši nivo. Kada bismo to imali, a možemo da imamo ukoliko imamo političku volju i znanje, vjerujem da bi bezbjednost građana u javnom prostoru bila na znatno boljem nivou“ istakao je on.

On je takođe naveo da baze podataka i obavještajni materijali postoje i da se redovno ažuriraju, ali da je problem u njihovom neadekvatnom korišćenju.

“Baze podataka i obavještajni materijali moraju postojati, a uvjeren sam i da se blagovremeno ažuriraju, upravo usljed činjenice da u policiji i dalje dominantno rade časni ljudi i profesionalci. Pa opet, nedostatak kvalitetne strategije i riješenosti da se ti podaci i materijali upotrijebe na adekvatan i ispravan način dovodi do ovakve stvarnosti kakvu danas imamo u Crnoj Gori“, naglasio je Zirojević.

Sagovornik portala Standard, je tokom posljednje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu posebno istakao zabrinjavajući stav v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića o ubistvima u Crnoj Gori.

“Jedna stvar mi je, tokom posljednje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu posebno zaparala uši. Na konstataciju da se desilo više ubistava u posljednjem vremenskom periodu, v.d. direktora Uprave policije je kazao, parafraziraću, da je gotovo svako rasvijetljeno i da će i ova posljednja biti rasvijetljena. To sam shvatio kao jasnu poruku – preventivno djelovanje nije prioritet, već funkcionišemo po modelu hvatanja počinilaca nakon izvršenja krivičnog djela“, rekao je Zirojević.

DRŽAVA BEZ PRAVA – SIGURNOST ZA MOĆNE, STRAH ZA GRAĐANE

On je potom postavio pitanje koje, kako je naglasio, treba biti upućeno cijeloj crnogorskoj javnosti.

„Postavljam cjelokupnoj crnogorskoj javnosti jednostavno pitanje – šta porodice stradalih imaju od toga što je počinilac uhvaćen i sankcionisan? Naravno, važno je da pravda bude zadovoljena i to jeste jedan vid satisfakcije, ali minoran usljed činjenice da je neko izgubio člana porodice. Ukoliko neko misli da je to što je ubistvo rasvijetljeno adekvatna satisfakcija za roditelja koji više nikada neće zagrliti svoje dijete, ili za dijete koje će čitav život rasti bez roditelja, onda se taj neko duboko vara“, naglasio je poslanik Socijaldemokrata.

Aktuelna parlamentarna većina je, ističe Zirojević, uradila sve da ih onemogući u sazivanju vanrednih sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu.

“Posljednjim izmjenama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, parlamentarna opozicija ograničena na samo jedno tzv. kontrolno saslušanje u toku pola godine, koje je već iskorišćeno povodom slučaja pripadnika obezbjeđenja predsjednika Skupštine, Danila Mandića. Tako da vjerujem da će rasprava na Odboru po ovoj temi morati da sačeka izvještaj o radu Uprave policije”, pojašnjava Zirojević za portal Standard.

Zirojević smatra da su odgovorni već odavno trebali snositi posljedice.

“Ostavke odgovornih su još davno trebale da se dogode. Ukoliko im, tada, tragičan gubitak života većeg broja građana Cetinja, uključujući dvoje maloljetne djece, nije bio dovoljan razlog, nijesam optimista da će im sukob kriminalnih klanova biti jači”, ističe Zirojević.

Građani se ne mogu osjećati bezbjedno u svakodnevnom životu, posebno imajući u vidu učestale obračune kriminalnih grupa i nedovoljnu prisutnost policije.

“Kada vidimo da se obračuni kriminalnih organizacija dešavaju u sred bijela dana, na ulici, na terasama ugostiteljskih objekata, a onda imamo činjenicu da Uprava policije prikriva postojanje slučajne žrtve koju je okrznuo metak prilikom jednog ubistva, sasvim je jasno da se ne možemo osjećati bezbjedno prilikom šetnje, odlaska na kafu ili neke druge aktivnosti. Činjenica da imamo veliki problem sa nedostatkom i odsustvom pripadnika Uprave policije na terenu samo dodatno doprinosi generalnom osjećaju straha tokom obavljanja uobičajenih životnih aktivnosti”, kazao je Zirojević.

Danas je jasno da se ne može govoriti o državi prava ako građani ne osjećaju osnovnu ličnu sigurnost na ulicama, a sistemska zaštita građana ne postoji, dok se istovremeno štite interesi moćnih i povezanih. Takav bezbjednosni poredak šalje poruku svim poštenim ljudima koji još žele da ostanu u zemlji.

“Ne može se govoriti o državi prava u kojoj najodgovorniji za očuvanje ustavnog poretka i poštovanja zakona krše Ustav i veliki broj zakona ove države, ukoliko ne postoji sistemska zaštita građana, ukoliko imamo hroničan problem nedostatka policijskih službenika koji bi se starali o bezbjednosti svih građana, dok s druge strane imamo nikad veći broj službenika koji obezbjeđuju političke moćnike – praktično pola Vlade (nikad brojnije i glomaznije) ima policijsku zaštitu, od čega većina bez bilo kakvog realnog osnova. Ako tome dodate činjenicu da se pucanj iz vatrenog oružja i ranjavanje lica u predjelu donjih ekstremiteta ne tretira kao pokušaj ubistva, već kao remećenje javnog reda i mira i izazivanje opšte opasnosti, onda je sasvim jasno kakva se poruka šalje građanima“, zaključio je Zirojević.