Zirojević u razgovoru za portal Standard naglašava da bez adekvatno plaćenih i opremljenih policijskih službenika, efikasne institucionalne koordinacije i nulte tolerancije na kriminal nema stvarnog napretka ka evropskim standardima.

Zirojević govori i o ključnim izazovima u oblasti migracija, borbi protiv trgovine ljudima, finansijskog kriminala i pranja novca, te objašnjava kako građani mogu osjetiti konkretne koristi od ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 24.

STANDARD: Poglavlje 24 definiše okvir slobode, pravde i sigurnosti. Koje konkretne reforme u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma smatrate najvažnijim za poboljšanje svakodnevne sigurnosti građana, i na koji način te mjere mogu povećati povjerenje u institucije?

ZIROJEVIĆ: Za sebe volim da kažem, a nadam se i da sam u pravu, da sam jedan od onih političara kojima je suština važnija od forme. Stoga nijesam sklon pribjegavanju populizmu kakvom najčešće svjedočimo godinama unazad, niti sam neko ko je spreman da barjači borbom protiv organizovanog kriminala i terorizma.

Izazov sa kojim se Crna Gora suočava u ovoj oblasti je veoma ozbiljan i zahtjevan. Stoga vjerujem da moramo krenuti od njegovog korijena, a što su čelnici bezbjednosnog sektora duži vremenski period bili skloni da zaborave. Za kvalitetan i uspješan bezbjednosni sektor moraju postojati zadovoljni službenici unutar tog sektora. To nikako ne možemo postići sa početnom osnovnom platom službenika policije u iznosu od 693€. Dakle, povećanje zarada pripadnicima Uprave policije je prvi i osnovni korak ka sigurnijem društvu, uspješnijem bezbjednosnom sektoru i uspješnijem vođenju borbe protiv organizovanog kriminala, u konačnom.

Sljedeći problem na koji nailazimo je problem tehničke prirode. Ne možemo očekivati da se protiv organizovanog kriminala efikasno bori bezbjednosni sektor kojem nedostaje elementarna oprema za rad. Uniforme, cipele, sredstva prinude, računari, štampači, toneri, grijanje i hlađenje radnih prostorija ne smiju biti luksuz za službenike policije. Naprotiv, naš bezbjednosni sektor mora imati svu neophodnu opremu i ići u korak sa najrazvijenijim sistemima.

Konačno, ali ne manje važno, Crnoj Gori treba bezbjednosni sektor sa nultom tolerancijom na bilo koji oblik kršenja zakona i kriminala. To se obezbjeđuje dobrim uslovima rada svih zaposlenih u bezbjednosnom sektoru, ali i kreiranjem atmosfere u kojoj se svima šalje jasna poruka da nema nekažnjivih.

Sve ovo je dugotrajan proces koji ne može biti završen preko noći, ali je, istovremeno, sve ovo u potpunosti realno za postići u Crnoj Gori.

STANDARD: U oblasti migracija i azila, Crna Gora je počela usklađivanje sa EU standardima, uključujući readmisiju i zaštitu ranjivih grupa. Koje institucionalne i kapacitetne izazove još vidite u implementaciji ovih mjera, i koje prioritete biste istakli za naredni period?

ZIROJEVIĆ: Kao i u većini ostalih oblasti, normativni dio je onaj dio u kojem smo najbolji. Ipak, kao što to obično biva, praksa pokazuje drugačije. Jedan od glavnih problema sa kojima se suočava crnogorski bezbjednosni sektor jeste nedostatak ljudstva, što svakako utiče i na oblast migracija i azila. Nedovoljan broj službenika vidim kao glavni problem u daljem napretku u ovoj oblasti. Kao što sam ranije rekao, nabolji način kako možemo pridobiti ljude da radni odnos zasnuju u MUP-u, Upravi policije, bezbjednosnom sektoru uopšte jesu značajno bolji, u najmanju ruku adekvatni uslovi rada.

Svakako, kada govorimo o ovoj temi, potrebna je i bolja saradnja i koordinacija nadležnih državnih organa, jer ovo pitanje nije samo u nadležnosti sektora bezbjednosti.

STANDARD: Šengenski akcion plan i integrisano upravljanje granicama podrazumijevaju složene reforme. Na koji način Crna Gora može osigurati efikasno praćenje granica, smanjenje krijumčarenja i korupcije, i koje efekte građani mogu primijetiti u praksi?

ZIROJEVIĆ:  Osnov problema je, čini mi se, isti za svaku oblast – nedostatak ljudstva u sektoru bezbjednosti. U aktuelnoj situaciji u kojoj se nekad događa da najfrekventniji granični prelaz sa susjednom Albanijom pokrivaju samo 2 službenika, ne možemo govoriti o efikasnom praćenju granica. Ako tome dodamo činjenicu da na pojedinim graničnim prelazima službenici sjede na polomljenim i potpuno dotrajalim stolicama, osim ukoliko sami, od svojih sredstava, ne nabave nove, da im tastature na računarima rade djelimično, onda je jasno koliko je stanje nezadovoljavajuće. Da ne govorimo o tome da nam čitav potez, recimo, granice sa Albanijom, od Božaja do Gusinja pokrivaju samo 2 službenika.

Svakako, ovdje je važno pomenuti i tehnološko opremanje granične policije, korišćenje policijskih dronova za praćenje granice van samih graničih prelaza, kao i eventualno uspostavljanje video nadzora na određenim tačkama.

STANDARD. Borba protiv trgovine ljudima i efikasna zaštita žrtava zahtijeva koordinaciju pravosudnih i policijskih tijela. Koje reforme smatrate ključnim da Crna Gora razvije sustav koji ne samo da reaguje, već i preventivno štiti najranjivije?

ZIROJEVIĆ: Situacije kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, svojevrsni bezbjednosni skandali, pokazali su nam koliko u Crnoj Gori ne postoji koordinacija i adekvatna saradnja između sektora bezbjednosti i pravosuđa. Nakon što smo, u više navrata, svjedočili javnom medijskom ratu između policije i sudova, ostaje gorak ukus da naše institucije, ne da ne djeluju sinhronizovano, već nerijetko djeluju jedna protiv druge.

Prevencija je od izuzetne važnosti, ne samo u ovoj oblasti, već i u svakoj drugoj. Svakom zdravom sistemu prioritet bi bio preveniranje bilo kojeg krivičnog djela, kako uopšte ne bismo dolazili u situaciju da moramo da djelujemo represivno. Nažalost, u Crnoj Gori to nije tako.

Prevencija treba da krene od najranijeg doba, te je stoga neophodno uspostaviti sistem rane detekcije u školama i centrima za socijalni rad. S druge strane, Crna Gora postaje sve poželjnija destinacija za dolazak i ostanak niže radne snage, dominantno u oblastima turizma i hotelijerstva i građevinarstva. To su grupe na koje treba obratiti posebnu pažnju. 

Svakako, ukoliko prevencija izostane, sistem mora djelovati u najkraćem mogućem roku, žrtvama mora biti pružena potpuna sigurnost, uz obaveznu psihološku pomoć i podršku.

STANDARD: Policijska i pravosudna saradnja sa EU, uključujući CEPOL i međunarodne mreže, ključna je za efikasno procesuiranje krivičnih djela. Koje primjere dobre prakse ili izazove u ovoj saradnji biste izdvojili i na koji način građani mogu osjetiti rezultate?

ZIROJEVIĆ: Saradnja sa EU u ovoj oblasti od izuzetnog je značaja za Crnu Goru. Pozitivnih primjera ima dosta, od same razmjene informacija sa EUROPOL-om koja je dovela do rasvjetljavanja većeg broja krivičnih djela i razbijanja organizovanih kriminalnih grupa, do upravljanja granicama kroz saradnju sa Frontex-om. Važno je pomenuti i formiranje zajedničih istražnih timova sa državama članicama EU, kao i specijalizovane obuke i edukacije crnogorskih policijskih službenika i tužilaca, upravo kroz CEPOL programe.

Najveći izazov za naš sistem svakako jesu tehnički i kadrovski kapaciteti, kao i često nedovoljno efikasan sistem da dalje procesuira ono što su rezultati međunarodne saradnje u ovoj oblasti.

STANDARD: Suzbijanje droge, krivotvorenja novca i finansijskog kriminala ostaje izazov. Koje strateške i normativne mjere su po vašem mišljenju prioritetne da bi se povećala zaštita građana i finansijske sigurnosti države?

ZIROJEVIĆ: Crna Gora je, nažalost, poznata kao veoma značajna destinacija za OKG koje se bave švercom narkotika. Poznato je da dva kriminalna klana koja su nastala i dominantno djeluju u Crnoj Gori imaju ozbilju mrežu za proizvodnju i distribuciju narkotika na globalnom nivou, te da je Crna Gora jedna od tranzitnih destinacija. S druge strane, ozbiljan problem za Crnu Goru predstavlja i sve veća rasprostranjenost narkotika unutar same države.

Kada govorimo o ovom problemu, uvijek je neophodno, paralelno sa istragama o tokovima narkotika i djelovanjima OKG, sprovoditi i finansijske istrage koje će kao konačan cilj, između ostalog, imati i oduzimanje imovine stečene kriminalom. Dok god u zatorima imamo lica koja se bave distribucijom droge, a njihovu imovinu netaknutu, rezultati su minimalni, jer se relativno brzo za njih nađe zamjena, dok oni nastavljaju da koordinišu poslove, čak i u slučaju kada su lišeni slobode. Međunarodna saradnja sa partnerskim službama je ovdje, takođe, od ključnog značaja.

Što se krivotvorenja novca tiče, ne bih rekao da se sa njim ozbiljno suočavamo u Crnoj Gori i nijesam upoznat sa postojanjem bilo kojeg ozbiljnijeg slučaja istog. S druge strane, finansijski kriminal i pranje novca ostaju jedan od najozbiljnih problema za naš bezbjednosni i finansijski sektor. Ovo dodatno nakon činjenice da smo za predsjednika Vlade dobili kripto-zavisnika koji je i prije samog premijerskog mandata u ovu državu dovodio lica osumnjičena za ozbiljan kriminal u oblasti kriptovaluta. Pomenuću samo dvojicu od njih – Do Kvona kojeg smo prebrzo isporučili, vjerovatno kako ne bi mogao da svjedoči u Crnoj Gori i Džordža Kotrela za kojeg se, između ostalog, sumnja da je finansirao kampanju premijerove partije.

Izuzev izazova u svijetu kripto valuta, ozbiljni izazovi u Crnoj Gori su pranje nelegalno stečenog novca kroz sektor nekretnina, osnivanje fiktivnih kompanija, kao i kockarski sektor. Naša država je, nažalost, jedna od poželjnijih destinacija i za brojne strane državljane koji, bježeći od zakona u matičnim državama, pokušavaju da u legalne tokove ubace nelegalno stečen novac. Ovdje moramo značajno jačati kapacitete Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije i Finansijsko obavještajne jedinice (FOJ), radeći na punoj primjeni preporuka FATF-a za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

STANDARD: Terorizam i međunarodna koordinacija zahtijevaju snažan i usklađen institucionalni odgovor. Koje konkretne zakonodavne i operativne mjere smatrate ključnim kako bi Crna Gora unaprijedila sistem prevencije i zaštite građana od potencijalnih terorističkih prijetnji?

ZIROJEVIĆ: Sreća je što se u Crnoj Gori do sada nijesmo susreli sa ozbiljnijom terorističkom prijetnjom bilo kakvog tipa. Dok su u brojnim svjetskim metrolama odjekivale eksplozije kao posljedica terorističkih napada, Crna Gora, kao mala država, nije imala razloga da strahuje od nečega sličnog. Pa ipak, kada govorimo o ovoj temi, naš sektor bezbjednosti uvijek mora biti pripravan i ne smijemo se opuštati.

Važno je da nadležni državni organi, u ovom slučaju na prvom mjestu Agencija za nacionalnu bezbjednost, kontinuirano prate svaku potencijalnu prijetnju, koliko god ona banalno izgledala. S druge strane, važno je da policijske snage imaju elitnu jedinicu koja je u stanju da u rekordno brzom vremenskom roku izađe na teren u bilo kojem dijelu Crne Gore, eliminiše eventualnu prijetnju i garantuje bezbjednost građana.

Takođe je veoma važna adekvatna edukacija građana koja bi prije svega trebala da podrazumijeva da se terorizam ne može vezivati za bilo koju nacionalnu, vjersku, rasnu ili neku drugu grupaciju, već da on predstavlja anomaliju čiji izvršioci govore i rade samo i isključivo u svoje ime.

STANDARD: Pravosudna saradnja u građanskim i krivičnim stvarima, uključujući uzajamno priznavanje presuda i pravnu pomoć, ima direktan uticaj na pravnu sigurnost građana. Koje izazove još vidite u primjeni ovih mehanizama i koje mjere bi poboljšale efikasnost pravosuđa u interesu građana?

ZIROJEVIĆ: Glavni izazov koji vidim su i dalje prilično dugotrajni postupci. Crna Gora se suočava sa ozbiljnom nedostatkom ljudskog kapaciteta i u sudovima, a sudovi su najčešće prilično pretrpani poslom. To obično rezultira značajno dužim postupcima nego što bi to bilo u nekim normalnim okolnostima. Svakako, ozbiljan izazov predstavljaju i neujednačene sudske prakse što ne, čini mi se, dosta vidljivo i samim građanima. Konačno, često se u praksi kao problem dešava i samo izvršenje presuda, tj. nemogućnost izvršenja, što dodatno kreira sliku o postojanju samo formalne, ali ne i suštinske pravne sigurnosti.

Mjere koje bi trebalo preduzeti u ovoj oblasti jesu uvođenje jasnih rokova za postupanje po zahtjevima za pravnu pomoć, koje bi pratile i jasne smjernice od strane Vrhovnog suda za ujednačavanje sudske prakse. Takođe, kontinuirana edukacija sudija i tužilaca od velikog je značaja, kako za ovu, tako i za sve druge oblasti.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA „ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.