Video
Backović je u razgovoru za portal Standard kazao da pored klasičnih djela kao što su neovlašćeni upadi u zaštićenu bazu podataka, računarski sistem i slično, tu spadaju i krivična djela ugrožavanje sigurnosti i proganjanje, te izazivanje vjerske, rasne i nacionalne mržnje.
”U navedenom periodu, podnijeli smo 53 krivične prijave za navedena krivična djela, protiv 61 lica. Neke prijave nam podnose sami građani, a neke prijave se operativnim putem pronalaze i postupa se po njima”, kazao je Backović.
Ukoliko građani žele da prijave neki nalog na društvenim mrežama sa lažnim identitetom, koji mu upućuje prijetnje ili izražava govor mržnje, potrebno je da, kako kaže, podnese prijavu u najbližoj stanici policije sa skrinšotom prijetnje i URL adresom.
”Na osnovu prikupljenih podataka i obavještenja osnovnog državnog tužioca kvalifikuje se krivično djelo i dolazi se do procesa započinjanja istrage u saradnji sa nadležnim tužilaštvom”, kaže Backović.
Na pitanje da li ovaj sektor ima dovoljno kapaciteta da otkrije sve prijavljene slučajeve, Backović kaže da je poželjno pojačanje.
”Trenutno u Odsjeku za suzbijanje teških krivičnih djela egzistira Grupa za suzbijanje teških krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, sistematizacijom je propisano pet službeničkih mjesta, a kao odgovor na direktno pitanje – treba više ljudi koji će se baviti ovom problematikom”, rekao je on.
Backovića smo pitali i za neke konkretne slučajeve koji su bili aktuelni u javnosti, a jedan od njih su i prijetnje koje je prijavila ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović. Ona je u dva navrata, u aprilu i decembru mjesecu prošle godine, prijavila da su joj na privatnu email adresu pristigle prijetnje od anonimnog pošiljaoca.
Rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, kazao nam je da je ovaj predmet i dalje u radu.
Kada je riječ o morbidnim prijetnjama upućenim predsjedniku Hrvatske građanske inicijative Adrijanu Vuksanoviću, Backović nam je kazao da je bilo više prijava i da su u nekim predmetima podnijeli krivične prijave, dok su ostale u radu.
”Mi smo u stalnom kontaktu sa onima koji podnesu krivične prijave i obavještavamo ih o toku istrage”, rekao je on.
Upitan i da li policija radi na slučaju sajta Izdaja.me koji se nedavno pojavio, a koji targetira određene javne ličnosti, Backović kaže da je istraga u toku, da su obaviješteni nadležni tužioci, te da Uprava policije preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenog krivičnog djela.
KAKO SE PRONALAZE POČINIOCI OVIH KRIVIČNIH DJELA
Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, priča Backović, preventivno djeluje tako što pokušava da edukuje javnost o svim problemima koji proističu iz zloupotrebe informacionih tehnologija, tako što će samim saznanjem šta mogu da rade u ovim slučajevima, te kako mogu da se zloupotrijebe informacione tehnologije, moći i da zaštite sebe od zloupotrebe.
Standardno je, kako dodaje, nedavanje ličnih podataka, neobjavljivanje podataka i fotografija koje bi kasnije mogle da budu zloupotrijebljene.
”U svim predmetima, nakon zaprimanja krivične prijave od strane građana ili nakon prikupljanja operativnih podataka iz otvorenih izvora, analiziraju se podaci, obavještavaju se tužioci, a nakon obavještenja nadležnog tužioca isti nam dostavljaju kvalifikaciju krivičnog djela i započinjemo u saradnji sa njima istragu.
Prate se dokazi, nakon toga pokušavaju da se identifikuju određeni dokazi na interentu, zatim ide identifikacija, lice se saslušava u svojstvu svjedoka, piše se krivična prijava protiv NN lica zbog izvršenog određenog krivičnog djela”, objasnio je Jakša Backović u razgovoru za Standard.
U zavisnosti od vrste izvršenog krivičnog djela, kazne mogu biti novčane ili do 10 godina zatvora.
Preporučeno
