Sporazum označava veliki korak naprijed ka postizanju globalnog cilja – održivosti okeana i mora, s obzirom na to da zabranjuje davanje „štetnih” subvencija za sektor ribarstva, koje su ključni faktor koji doprinosi dugogodišnjem nesagledivom iscrpljivanju svjetskog ribljeg fonda. Subvencije koje podstiču neodrživ, pretjeran ili ilegalan ribolov mogu biti štetne za održivost ribljih populacija, a Sporazum nastoji da ih suzbije. Sporazum, takođe, ima za cilj pružanje podrške malim ribarskim zajednicama kako bi im se omogućio održiv i pravedan pristup ribarskim resursima, pomaže u zaštiti interesa manjih igrača na ribarskom tržištu, osigurava da se privredne prednosti ribarstva ravnomjerno raspoređuju i podržava slobodnu trgovinu ribom putem uklanjanja diskriminatornih subvencija. Uklanjanje takvih subvencija, kako se zaključuje, može poboljšati pravednost i transparentnost globalne trgovine ribom te stvoriti jednake uslove za sve učesnike.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima. Cilj izmjena zakona je da se, u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, poveća mogućnost pristupa knjigama, časopisima i drugim štampanim materijalima za onu populaciju u Crnoj Gori koja ima poteškoća u njihovom korišćenju. Predlog zakona je usaglašen sa Direktivom (EU) 2017/1564 Evropskog parlamenta i Savjeta od 13. septembra 2017. godine o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korišćenju štampanih materijala i o izmjeni Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacionom društvu. Takođe, usaglašen je i sa Marakeškim ugovorom za olakšanje pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.

Vlada je donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u Sirijskoj Arapskoj Republici. Ovom odlukom se uvode međunarodne restriktivne mjere koje su utvrđene odlukama Savjeta Evropske unije  kojima se Crna Gora pridružila, u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetom usaglašavanja sa Evropskom unijo, u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike. Odlukom su propisane brojne zabrane i ograničenja koje se odnose na: izvoz i uvoz, finansiranje preduzeća, infrastrukturne projekte, finansijsku podršku za trgovinu, finansijski sektor, saobraćajni sektor, ograničenje ulaska, dok se dio odredbi odnosi na zamrzavanje finansijskih sredstava i imovine. Pojedini članovi ove odluke propisuju pravila za izuzeće od primjene restriktivnih mjera za pojedinačne slučajeve, naznačene u tekstu. U prilozima Odluke se nalaze liste fizičkih lica i pravnih lica, subjekata i tijela koji su pod režimom međunarodnih restriktivnih mjera.

Donijeta je Odluka o dopuni Odluke o obrazovanju Savjeta za reformu javne uprave. U skladu sa zaključkom Savjeta sa sjednice od 26. decembra 2023. godine, dopunom je u članstvo Savjeta uključena Asocijacije menadžera Crne Gore i savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku.

Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju Komisije za izradu Građanskog zakonika, čime se nastavlja rad na ovom projektu od državnog interesa, a Komisijom će predsjedavati Andrej Milović, ministar pravde. Izmjene su uslijedile zbog novih kadrovskih rješenja koja su uslijedila izborom 44. Vlade. Rad na građanskom zakoniku obuhvata kodifikaciju građanskog prava, unapređenje postojećih zakonskih rješenja i njihovo međusobno usaglašavanje, kao i usaglašavanje sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama i standardima, pravom EU i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Građanski zakonik će doprinijeti povećanju pravne i socijalne sigurnosti svih pravnih subjekata, što će, takođe, ubrzati neophodne integracione procese.

Donijeta je Odluka o obrazovanju Komisije za rješavanje statusa Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” A. D. Igalo. Komisijom će rukovoditi dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku. Imajući u vidu veliki javni značaj ovog pitanja, Komisija je je sasatavljena od eksperata odgovarajuće struke, a njen zadatak je da prati i analizira stanje Instituta, da daje predloge i sugestije Vladi za preduzimanje konkretnih aktivnosti u cilju rješavanja statusa ove značajne ustanove. Osim toga, propisano je da za razmatranje pojedinih pitanja Komisija može da obrazuje operativne timove, kako bi se u što kraćem periodu riješila pitanja koja opterećuju rad Instituta.

Vlada je usvojila Informaciju o uvećanju cijena usluga osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji koriste usluge Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ A. D. Igalo za 2024. godinu. U Informaciji se navodi da je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje utvrdilo da se cijena usluga osiguranika Fonda koji koriste usluge Instituta za 2024. godinu uvećava za 10 % u odnosu na cijene u 2023. godini. Na taj način ukupan trošak za 2024. godinu iznosiće 4.274.525 eura, što predstavlja povećanje od 643.698 eura. Navedeni trošak će se plaćati iz već opredijeljenih novčanih sredstava iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu.

Usvojena je Informacija o realizaciji Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta „Bakovići”, opština Kolašin, sa prijedlogom za davanje koncesije. Po osnovu objavljenog Javnog oglasa i dostavljene ponude, Tenderska komisija je za najpovoljnijeg ponuđača izabrala kolašinsku firmu D.O.O. Keker, a Vlada je prihvatila tekst Ugovora.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina – stanje 31. decembar 2023. godine. Vlada, odnosno Ministarstvo energetike i rudarstva, ima zaključena 52 ugavora o kancesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina u šta spadaju: ugalj, crveni boksiti, olovo-cinkova ruda, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, bijeli boksit i bentonit (glina). Kako se navodi u Informaciji, stalni dio koncesione naknade za 2023. godinu iznosi 4.033.475 eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za 2022. godinu 1.100.202 eura. Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za 2020. godinu iznosila je 3.335.582 eura, za 2021. godinu 3.951.326 eura, a za 2022. godinu 4.519.137 eura. Sa aspekta svih mineralnih sirovina, proizvodnja bilježi rast od 0,39%. Iznos koncesione naknade za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu veći je za oko 14,3%.

Usvojena je Informacija o potrebi potpisivanja Finansijskog sporazuma između Crne Gore i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) u vezi sa realizacijom projekta „Adaptacije na klimatske promjene i povećanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore – GORA projekat” i prihvatila tekst Finansijskog sporazuma. U Informaciji se navodi da su, nakon uspješno realizovanog Projekata stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja (RCTP) od strane Vlade Crne Gore i Međunaradnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), na obostranu inicijativu ispoljena interesovanja za nastavkom sličnih investicionih ulaganja. Kao rezultat kreiran je Projekat „Adaptacije na klimatske promjene i povecanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore – GORA projekat” koji će, između ostalog, doprinijeti poboljšanju uslova života u seoskim područjima i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, sa posebnim akcentom na podršku domaćinstvima u ruralnim planinskim područjima sjeverne Crne Gore kojima je usljed klimatskih promijena otežano bavljenje poljoprivrednom djelatnošću a sve sa ciljem podizanja kvaliteta života svakog pojedinca, te smanjenja migracije stanovništva iz ruralnih u urbana područja. IFAD je dizajnirao GORA projekat i isti predstavio Adaptacionom fondu koji se saglasio sa projektom i na osnovu toga odobrio 10 miliona USD grant podrške za implemenatciju projektnih aktivnosti. Pored ovih grant sredstava, projektom je predviđeno učešče države Crne Gore kroz respektivna novčana davanja u iznosima od 9.793.000 USD i 5.635.144 USD, kao i nenovačana ulaganja (poreske olakšice, kancelarijski prostor, oprema itd.), odnosno učešće opština od 4.809.000 USD i krajnjih korisnika od 2.528.000 USD. U diskusiji je naglašeno da ukupna predviđena vrijednost projekta GORA iznosi blizu 33 miliona dolara.