Video
Monografija “Žene Crne Gore”, koju su priredile Svetlana Lola Miličković, Olivera i Tijana Todorović, predstavljena je sinoć u hotelu CUE Podgorica. Monografija je objavljena u izdanju Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”. Prije predstavljanja djela, otvorena je i izložba odabranih ilustracija autora, koja će trajati do 20 aprila.
Monografijom je predstavljeno više od 60 žena koje su svojim talentom i radom emancipovale sredine u kojima su živjele i gradile crnogorsko društvo, a ipak kroz istoriju ostale većinom nevidljive. Grupa renomiranih autorki ovom Monografijom donosi činjenice o njihovom životu i radu, a na osnovu raspoložive istorijske građe. Akcenat publikacije stavljen je na originalne portrete – ilustracije žena, kojima su neke prvi put dobile vidljiv lik, na osnovu dostupnih zapisa o njima.
“Ovo djelo poprima oblik antologijskog izdanja sa ciljem da njeguje kulturu sjećanja. Ideja Olivere Todorović je da je neophodno našem društvu predstaviti crnogorsku vertikalu žena i kroz ženska usta ispričati ne samo istoriju Crne Gore, nego istoriju emancipacije žena u Crnoj Gori od samih početaka do današnjih dana. Kroz portretisanje određenih likova, razbijeni su mitovi i ustaljena mišljenja o strogo patrijarhalnoj ženi“, kazala je Tijana Todorović na predstavljanju.
Olivera Todorović je pojasnila svoju ideju da napravi ženski rodoslov, a sama knjiga, prema njenim riječima, može se posmatrati i kao neka vrsta dokumentarnog filma u kojem se hronološki odvija istorija Crne Gore preko biografija i likova žena, gdje su neke prvi put dobile svoje lice. Ovaj odabir, prema njenim riječima, predstavlja autorski doprinos u sagledavanju milenijumskog trajanja Crne Gore kroz žensko postojanje i njen nepobitan uticaj na razne istorijske tokove.
“Ovo su primjeri žena koje su gradile svoju državu, životom i radom. Odabrali smo i one žene koje su iz drugih sredina gradile crnogorsko društvo, a tu su i naše Crnogorke koje su svojim talentom i djelovanjem gradile i emancipovale sredine u kojima su živjele. Zastupljene su i žene koje su bile prve u nečemu, ne samo kod nas nego i u svijetu, i mi ih ovom knjigom stavljamo u naš istorijski i kulturni kontekst“, rekla je Todorovići i dodala:
“Knjiga ima za cilj motivisanje i ohrabrenje savremene žene da slobodno i hrabro nastavi borbu za lični i društveni progres, te da ima svijest o njenom istorijskom kontinuitetu. Da konačno kao društvo shvatimo da ništa ne počinje od nas i da imamo na što da se naslonimo i krenemo dalje”, rekla je Todorović.
U monografiji se mogu naći i kraljica Teuta, ali i ženski članovi dinastija Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića. Tu su i svetice i dobrotvorke i prva žena spisateljica iz crnogorske guvernadurske porodice Radonjić – Katerina, kao i dvije unuke Marka Miljanova, Olga Ivanovna i Amelija Gvozdenović.
“Naročito ističem hrabre i odvažne naše ilegalke između dva svjetska rata. Ratne heroine i osam izuzetno hrabrih žena – proglašenih za Narodne heroje Jugoslavije. Poslijeratne graditeljke u oblasti kulture i prosvjete i naše plivačice rekorderke. Strankinje koje su izgrađivale Crnu Goru i Crnogorke koje su otišle da žive i stvaraju u drugim sredinama ne zaboravljajući svoju Crnu Goru“, rekla je Olivera Todorović.
Recezentkinja Jadranka Selhanović se, između ostalog, osvrnula i na period savremenog doba, i biografije koje, prema njenim riječima, govore o prvakinjama.
“O prvoj pjevačici izvorne crnogorske muzike Kseniji Cicvarić, prvoj akademskoj slikarki Kseniji Vujuović-Tošić, prvoj članici CANU-a Olgi Perović, prvakinji crnogorskog narodnog pozorišta Dragici Tomas, prvoj arhitektici Svetlani Kani Radević, prvoj dirigentici Darinki Matić-Marović, osnivačici Muzičke akademije Jeleni Manji Radulović-Vulić“, istakla je Selhanović.
Preporučeno
Monografiju sa 67 odabranih žena ilustorovali su Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, Lina Leković, Dejan Batrićević i Mitar Rakčević, a publikacija je prevedena i na engleski jezik.
