Video
Zbornik radova sa Naučnog skupa „Branko Banjević – Život i djelo“, koji je organizovan 22. novembra prošle godine povodom godišnjice smrti istaknutog crnogorskog književnika, književnog kritičara, esejiste, antologičara i urednika Branka Banjevića (1933–2022), objavljen je u izdanju Matice crnogorske.
U zborniku su zastupljeni radovi Nele Savković-Vukčević, Dragutina Lalovića, Dragana Radulovića, Sofije Kalezić, Marka Špadijera, Novice Samardžića, Milenije Vračar, Vladimira Vojinovića, Draška Došljaka, Veselina Banjevića, Dragane Erjavšek, Borislava Jovanovića i Marijana Maša Miljića, a objavljeno je i uvodno obraćanje predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića.
Poetski svijet Branka Banjevića je zatvorena misaona struktura koju je teško objasniti, navodi u tekstu publicista i urednik Marko Špadijer.
„Za njega je poezija suština svijeta i van nje nema ništa. Vjenčao se sa stihom i njemu ostao vjeran čitavog života. Za njega je poezija u isto vrijeme kristalna kugla i bezdana jama gdje nema mjesta za sentiment, plačljivost, prenemaganja. Pjesma je zgusnuto iskustvo bola i vječno traganje za slobodom“, zapisao je Špadijer.
Politikolog iz Zagreba Dragutin Lalović ističe da je Banjević bio „crnogorski nacionalist plemenitog kova, u kulturnom i jezičkom smislu“.
„Za mene nema nikakve sumnje da je Banjević razumio i prihvatio da je „nacionalizam dominantan oblik modernog subjektiviteta“: određenije, da se moderni Crnogorac, kao ponosni baštinik vjekovnih borbi crnogorskog naroda za slobodu, baš razvijajući svoj nacionalni karakter uspostavlja kao autonomni subjekt. Dakle, baš kao mislećeg pojedinca nacionalno osviještenog Crnogorca odlikuje „naciocentrično razumijevanje društvene stvarnosti““, zapisao je Lalović.
Svojim radom Branko Banjević povezivao je tradiciju i savremenost; umjetnost, nauka i društvo za njega su bili jedinstveno polje djelovanja, a borba za istinu – čin moralne odgovornosti, istakla je kulturološkinja Nela Savković-Vukčević.
„Zaključivao je: „Crnoj Gori, slobodnoj zemlji, odgovara samo istina.“ Zalagao se za utvrđivanje građanske svijesti, ističući da ona ne znači obezličenje, već pravo ljudi da iskažu sebe. A ljudi, kada se nađu u blizini Banjevića, trudili su se da govore mudro i prikladno, imponovalo im je njegovo društvo, držali su do Banjevićevoga mišljenja. Na to ih je podsticala beśeda Banjevića, u kojoj je živjela najljepša tradicija crnogorskoga jezika, njegova erudicija, etički kodeks i „ona ljudska prisnost bez koje bi svijet i život bili pusti.“ Branko Banjević ostaje naš orijentir i čovjek budućnosti, a njegovo stvaralaštvo potvrda neuništivosti našega nasljeđa“, zapisala je Savković-Vukčević.
Preporučeno
Urednik zbornika radova „Branko Banjević – Život i djelo“ je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Ivanović.
