Program je počeo promocijom romana „Frau Beta“ autorke Laure Barne, finalistkinje Ninove nagrade i dobitnice nagrade „Beogradski pobjednik“.

„Bavila sam se slikarima, naučnicima, piscima, pjesnicima, svim onima koji su stavljeni u limbu zaborava. Pokušala sam da kroz priče koje su fikcija pokažem karaktere tih ljudi. Sada mi je na red došla Beta Vukanović. Beta je živjela pun vijek i bila mi je idealna prilika da kroz njen lik predstavim atmosferu u kojoj je živjela, a živjela je u scenografiji ratova. Beta je prošla kroz različite dinstije i režime, od Obrenovića, preko Karađorđevića do „dinastije“ Josipa Broza Tita. Ona je bila Njemica, te sam istražila kako se jedna strankinja snašla na našim prostorima i kako je nakon smrti svog muža, čuvenog slikara Rista Vukanovića odlučila da se iz Pariza vrati ne u svoj rodni Minhen, nego Beograd,“ ispričala je Barna.

Uslijedili su promocija knjige „Oko uma Volfgana Paulija“ autora Ilije Kapičića, razgovor o vizuelnom identitetu novca, predstavljanje TRADUKI mreže, promocija knjige „Emocionalni kompas“ Irfana Klice, predstavljanje Arhiva Republike Srpske, promocija romana „Vječna ljubav“ Mirsada Pašovića, promocija romana „Demonijak“ Aleksandra Bečanovića, kao i promocija edicije u audio formi 20 književnika za 20 godina.

Miodrag Lekić učestvovo je u dva programa tokom jučerašnjeg dana. Lekić je prvo uz Vilijama i Lin Montgomeri govorio knjizi Nediplomatski život, a zatim i o svojoj knjizi „Na Istoku Zapada (I Zapadu Istoka).

„Tema je da li Evropska unija ima interes da integriše Balkan ili smo mi jako napredovali. Nama je poželjna ta integracija i ako bih prešao na aktuelnost zadržao bih rezervu da li će se to desiti. Iz sve snage se pridružujem horu koji podržava integracije, ali ne baš da crtamo po avionu i takve neke stvari koje su kontraproduktivne. Ko iole prati geopolitičke procese i EU zna da je ona pred velikim redefinicijama, ne zna se da li će postojati. Mislim da neće primiti nikoga dok se ona ne reorganizuje,“ naveo je Lekić.

U okviru četvrtog dana Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga upriličena je i promocija knjige „Crnocrveno“, glumca Radeta Šerbedžije koja je privukla veliko interesovanje posjetilaca.

Šerbedžija je na početku otkrio značenje samog naslova knjige „Crnocrveno“.

„Naslov Crnocrveno je neki moj privatni disidentizam i disidentstvo prema komunizmu kao takvom. Ja koji sam volio Jugoslaviju i volio socijalizam i danas sam socijalista, uvjereni ljevičara, ali sam na neki način u sebi, a i okolo sebe primjećivao sve ono što je što je bilo malo rogobatno protiv čega sam bio. Tako da sam imao sreću recimo da sam bio glumac Živojina Pavlovića jer sam igrao u pet njegovih filmova koji su svi bili disidentski zapravo i uopšte sam se družio s takvim ljudima u mladosti,“ naveo je autor.

Šerbedžija je oduševio brojnu publiku recitujući svoje pjesme, a posebnoj atmosferi doprinijela je i violinistkinja Verica Čuljković koja se pridružila Šerbedžiji na bini i njegovo recitovanje pratila svirajući violinu.

Nakon promocije, Šerbedžija je potpisivao knjige svojim mnogobrojnim obožavaocima.

Na jubilarnom 20. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga upriličena je pretpromocija knjige „Neše priče“ jednog od najistaknutijih dramskih umjetnika svoje generacije, Ivana Bosiljčića. Podgorička publika je tako sinoć imala priliku da među prvima sazna nešto više o Bosiljčićevom književnom projektu.

Bosiljčić se u razgovoru sa moderatorkom Jelenom Božović prisjetio kako je počeo da se bavi pisanjem.

„Počeo sam da pišem još u gimnaziji sa 16 godina, tada sam napisao svoje prve pjesme i prve kritike književnih djela, ali tada zapravo nisam bio sposoban da se ispovijedim kao pjesnik, prijavljivao sam svoje radove na takmičenjima pod pseudonimima, pod tuđim imenima i nikada nisam primao te nagrade, ali mi je bilo bitno da svijet zna da neko piše. Tek je sad došlo vrijeme zapravo da vidim da su moji dnevnički zapisi, moja poezija i bajke koje sam pisao, da je zapravo to dio mog unutrašnjeg svijeta. Zapravo čini mi se da za sve treba zrelost,“ naveo je Bosiljčić.

Program četvrtog dana Sajma završen je promocijom romana „San Antionio“ Muharea Bazdulja.

„Htio sam da odem u nešto današnje, savremeno i da se igram sa žanrom. Kad čitam iz čistog ćefa to su obično u širem smislu krimići. Mislim da se kroz neki zaplet koji u središtu ima zločin može mnogo o savremenom svijetu reći. Želio sam i da ubacim i drugi najpopularniji žanr – ljubić,“ istakao je Bazdulj.