Video
Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti
Poštovani Spajiću, ne raduje nas upotreba lifestyle terminologije kojom ste obuhvatili izjavu o kulturnom sektoru.
No, svakako nas raduje što ste pronašli prostor da o tom sektoru raskošno progovorite i skrenete pažnju na Nacionalni program razvoja kulture za narednih nekoliko godina. Pomno ćemo ga analizirati i pratiti svaki korak njegove realizacije.
Jednako pomno ćemo pratiti edukaciju odgovornih lica u oblasti zaštite kulturne baštine, ali i Vašu, kada se na nju osvrćete, pa ovom prilikom napominjemo da su kulturna dobra po definiciji valorizovani dio baštine.
Iz Vaše izjave stiče se osjećaj da je kultura sektor koji je ključan za ekonomski razvoj zemlje, a da su “kulturni benefiti”, ili našim jezikom rečeno, “dobrobiti na polju kulture”, nešto sekundarno. Izjavi nedostaju smisao i logika, ali uzimamo u obzir da ste možda samo malo nezgrapno preuzeli i preveli evropske definicije, zaključke i smjernice.
O kulturnom sektoru, ali i drugima, važno je govoriti bez “kreativne interpretacije” terminologije, strategija i ciljeva preuzetih iz prakse razvijenih zemalja.
Ukratko, preskočen je izraz “kulturna” ispred “ekonomija”, čime se obesmišljava kompletna izjava o tome da su kulturne i kreativne industrije “glavni pokretač ekonomija najrazvijenih zemalja svijeta”. Evo konkretnog citata koji može biti od pomoći:
“Cultural and creative sectors are important for ensuring the continued development of societies and are at the heart of the creative economy.” (Izvor: https://culture.ec.europa.eu/cultural-and-creative-sectors/cultural-and-creative-sectors )
Na istom sajtu se mogu pratiti i podaci i procenti koji će Vam pomoći da korigujete i ostale segmente date izjave, ali i svojih izjava u budućnosti.
Dodajemo da ćemo pratiti “ravnomjerni razvoj kulture” u nadi da ćemo time dobiti bolji uvid u smisao i značenje tog obećanja.
Podržavamo kontinuiranu edukaciju zaposlenih u oblasti kulture, posebno onih koji su svoja zvanja stekli na temelju kupljenih diploma ili obrazovanja stečenog na fakultetima bez validnih programa i licenci.
Pratićemo i organizaciju konkretnih edukacija, jer zasad je iz spomenutog Nacionalnog programa jasno da su lica zaposlena u ustanovama kulture u vrlo malom procentu prošla, citiramo, “neku edukaciju”.
Raduju nas svi važni ciljevi u smjeru povećanja budžeta za kulturu.
Međutim, plan finansiranja za 2023. i 2024. zasad ne obećava mnogo. Već površnim uvidom u projektovane troškove uočava se disbalans između, recimo, 12 000 EUR (slovima: dvanaest hiljada eura) ulaganja u “unapređenje evidencije, komunikacije i saradnje sa i između aktera u kulturi” i 1 100 000 EUR (slovima: jedan milion i sto hiljada eura) za adaptaciju Doma digitalne revolucije iza kojeg stoje “Tehnopolis” i Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja.
Preporučeno
Ministarstvo kulture i medija treba svojim nesebičnim partnerstvom da podrži privlačenje digitalnih nomada. To su zanimljive ideje kojima ćemo se ozbiljno posvetiti, a nadamo se da lokalna umjetnička scena, institucije kulture i baština koja čeka na valorizaciju neće morati da računaju na “kapitalna ulaganja” samo za slučaj da se vratimo na neka starija, analogna vremena.
