Tok Sjednice:

17.10 – Od donošenja Zakona o morskom dobru 1992. godine, u našoj državi su se desile značajne, kako političke, tako i sistemsko – pravne promjene. Zaživio je novi Ustav i novi zakoni kojima se uređuju: svojinsko – pravni odnosi, državna imovina, obligacioni odnosi, koncesije, luke, more, uređenje prostora i izgradnja objekata, jahte, zaštita životne sredine, morsko ribarstvo i marikultura, zaštita prirode, spomenici kulture, vode, inspekcijski nadzor, prekršaji i dr. Sve ovo ima direktni i indirektni uticaj na upravljanje, korišćenje i unapređenje morskog dobra,ističe Spajić u odgovoru.

Prema njegovim riječima Dugogodišnjom primjenom Zakona o morskom dobru, a imajući u vidu, u međuvremenu nastale promjene u pravnom sistemu države, došlo se do stava da je tretiranje vrijednosti morskog dobra potrebno kvalitetnije urediti, odnosno redefinisati.

“Namjera je da stvorimo optimalne i održive preduslove za potpunu, sveukupnu održivu valorizaciju morskog dobra. Svjesni značaja koje morsko dobro ima za našu državu, ali i primorske opštine, Vlada Crne Gore planira da u 2025. godini predloži na usvajanje, rješenje novog Zakona o morskom dobru. U pripremi ovog predloga će, pored ostalih, učestvovati i primorske opštine, uključujući, naravno, i Opštinu Ulcinj”, naglasio je Spajić.

16.53 – Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitao je Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

16.47 – O ovoj temi upravo pripremamo razgovor sa albanskim premijerom Edijem Ramom, saopštio je Spajić.

“Kada je u pitanju izgradnja međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, podsjetiću da je Sporazum između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o ovom poslu potpisan u februaru 2023. godine. Nakon toga, Vlada je, na sjednici 29. decembra 2023. godine, utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju ovog Sporazuma i dostavila ga Skupštini Crne Gore radi dalje procedure”, naveo je Spajić.

Zakon je stupio na snagu 20. marta 2024., a Sporazum 21. aprila iste godine.

“Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, u okviru sredstava opredijeljenih u Kapitalnom budžetu Uprave za saobraćaj, za aktivnosti izgradnje mosta preko rijeke Bojane – novi prelaz prema Albaniji, planirana su sredstva za izgradnju novog mosta dužine 150 metara i pristupne saobraćajnice dužine dva kilometra, kao i za usluge stručnog nadzora i eventualne potrebe eksproprijacije. Na ovaj način stvorene su zakonske pretpostavke za početak realizacije ovog projekta, nakon što se kompletira tehnička dokumentacija, u skladu sa međunarodnim sporazumom između Crne Gore i Albanije”, rekao je Spajić.

Dodao je, da je Predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila 15. novembra, i koji je u skupštinskoj proceduri, takođe planiran projekat “Izgradnja mosta preko rijeke Bojane – novi prelaz prema Albaniji“, ukupne procijenjene vrijednostI 10 miliona eura. Realizacija će biti utvrđena u skladu sa procedurama i uslovima finansiranja koji proisteknu na osnovu međunarodnog sporazuma sa susjednom Albanijom.

“Napominjem da je za realizaciju ovog projekta potrebno da se usvoji Prostorni plan Crne Gore, što uskoro očekujemo”, kazao je premijer.

16.37 – Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Premijer je rekao da razvoj socijalnog dijaloga o pitanjima od značaja za ostvarivanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih i poslodavaca i uslova njihovog života i rada od velikog je značaja za omogućavanje prijeko potrebne stabilnosti u oblasti radnih odnosa, koja je osnov stabilnosti čitavog društva.

“Ističem da je Vlada Crne Gore otvorena za saradnju i dijalog sa socijalnim partnerima na rješavanju otvorenih pitanja u praksi. Takođe, pozivam sve političke aktere da razmišljamo u pravcu stvaranja podsticaja koji će osnažiti poštovanje zakona, ali da svakako ojačamo i sve mehanizme kojima će se štiti prava zaposlenih u mjeri mogućeg”. kazao je Spajić.

16.11 – “Ljudi su danas slobodni. Prije 2020. koristio se državni aparat da se plaše građani”, rekao je Spajić.

On je istakao da se snažno zalažu da se ispitaju sve eventualne zloupotrebe bilo koje grane vlasti, bilo koje institucije, u svim postupcima, pa samim tim i u predmetu na koji upućujete u Vašem poslaničkom pitanju.

“Čini nam se da danas, u odnosu na raniji period, imamo znatno drugačiju situaciju, prije svega u Državnom tužilaštvu. Vjerujem da će tako biti i u sudstvu, gdje se očekuju reforme, koje će dovesti do efikasnosti i zadovoljenja pravde u svakom postupku. Vlada ohrabruje sve nadležne institucije da se i po ovom pitanju na koje ukazujete odrede, ukoliko je došlo do bilo kakve zloupotrebe”, kazao je on.

Isto tako, naglasio je, da niti treba, niti smije biti uticaja na bilo koju instituciju koju ste pomenuli, ali da će Vlada uvijek snažno podržati, apelovati i na kraju ohrabriti svako pravično postupanje, koje je u skladu sa zakonima i međunarodnim sporazumima.

“Nažalost, u prethodnim decenijama svjedočili smo zloupotrebama i određenih institucija koje su, umjesto da štite prava građana, koristile svoje mehanizme i aparate sile u kontra smjeru. Nadamo se da su takve prakse prošlost i da se nikad neće vratiti”, naveo je premijer.

16.05 – Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

15.56 – Spajić je rekao da Vlada nije kupila nijedan objekat.

“Vlada je donijela odluku da se zakupi na period od dva mjeseca, po cijeni od šest eura po metru kvadratnom, ona je bila jedan od kriterijuma prilikom vrednovanja ponuda. Bilo koji objekat bliži postojećim domskim kampusima, imao bi prednost u broju bodova. Kada je u pitanju interesovanje, trenutno u ovom objektu boravi 120 studenata, dok se naredne sedmice očekuje useljavanje još njih 20. U međuvremenu, Vlada je zadužila organ nadležan za poslove državne imovine da, u skladu sa zakonskom procedurom, nađe najbolji način za rješavanje pitanja smještaja studenata”, kazao je on.

Potom je Spajić izašao iz sale pa je data pauza.

15.51 – Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražila je od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

15.49 – U okolnostima kakve jesu, očekujemo da Opština Berane u dijalogu sa građanima dođe do alternativnog rješenja, a Vlada će, u slučaju da za to postoji potreba i osnov, biti spremna da u mjeri mogućeg pruži neophodnu podršku, rekao je premijer Spajić.

“Posebno naglašavam da je potrebno voditi računa o činjenici da u ovom slučaju ne smiju biti ugrožena ni prava kompanije LIDL koja je u zakonitoj proceduri došla do vlasništva nad ovom parcelom”, istakao je Spajić.

15.40 –Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

15.33 – Prioriteti koje je postavila 44. Vlada prilično su jasno definisani i odnose se na ubrzanje evropske integracije uz jačanje vladavine prava i snaženje ekonomskog rasta i standarda građana. Sprovođenjem ovih reformi Crna Gora postaće Švajcarska Balkana, a ja sam više nego uvjeren da je to naša izvjesnost, poručio je Spajić.

Prema njegovim riječima uz osnivanje Razvojne banke i Kreditno garantnog fonda koji će poslužiti kao oslonac privredi, siguran sam da ćemo ne samo biti Švajcarska Balkana nego i postaviti nove standarde za poslovnu zajednicu i razvoj ukupne ekonomije.

Nakon toga je rekao da članova Vlade nema u Skupštini jer – rade.

“Razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je do 2020. bila više od 20 puta. Sada je ta razlika četiri ili pet puta. To je suština”, kazao je on.

Nenezić je potom rekao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. godine koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.

“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.

Spajić je na to odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.

“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.

15:15 Poslanik SD- a Branislav Nenezić primijetio je kako premijerskom satu prisustvuju samo tri člana Vlade.

Pored Spajića, u sali su jedino Ibrahimović i ministar bez portfelja Milutin Butorović.

“Jedini od 33 ministra i vicepremijera, rekao bih da će ova sjednica biti i posljednja u 2024. Očito se dešava nešto sa čim nijesmo upoznati”, kazao je on.

Dok je poslanik Nenezić upoređivao iznose potrošačkih korpi iz 2020. i 2024. Spajić mu se smijao.

“Živite li Vi u Crnoj Gori, ulazite li u prodavnice i apoteke, znate li kako je roditeljima koji imaju dijete i treba da mu kupe ljekove? Tokom 2020. minimalna sindikalna potrošačka korpa iznosila je 641 euro, a prosječna zarada 527 eura.. U julu 2024. minimalna potrošačka korpa je 1.870 eura, a prosječna zarada 852 eura”, rekao je Nenezić dok mu se Spajić smijao i dobacivao.

Potom je kazao kako članova Vlade nema u Skupštini jer – rade.

“Razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je do 2020. bila više od 20 puta. Sada je ta razlika četiri ili pet puta”, kazao je Spajić odgovarajući Neneziću.

Nenezić je poručio Spajiću: “Crna Gora će biti članica EU 2026. godine, ali ne sa vama”.

14:48 Abazović: Finansijer PES-a imao najveći motiv za kopanje ‘tunela’
Nakon rasprave Abazovića i Ibrahimovića sjednica je nastavljena, a Abazović je kazao kako se ne može načuditi zbog čega je sjednica prekinuta.

“Spajić mi je u odgovoru napisao da se u toku moje Vlade desio ‘tunel’, pa ja imam dodatno pitanje – ko su ljudi koji su bili odgovorni za tunel a unaprijeđeni su za vrijeme Vaše Vlade? Ko su ljudi iz bezbjednosnog sektora koji su funkcijom odgovorni za ‘tunel’ a unaprijedili ste ih”, upitao je Abazović.

Spajić je prvo odgovorio na pitanje gdje je Blijagić sada, rekavši: “On je uhapšen i jedva čekamo da ga vidimo iza rešetaka”.

On je rekao kako su u vrijeme Abazovićeve Vlade iz države pobjegli Ljubo Milović i Radoje Zvicer.

“Vi o kopanju ‘tunela’ dugog 50 metara nijeste imali pojma, neko je mogao da stavi eksploziv, da sravni pola državne uprave, a Vi nijeste imali pojma o tome. Ako imate saznanja o nekome da je bespotrebno unaprijeđen, slobodno prijavite GST-u, pa i nama”, odgovorio je Spajić na pitanje ko su ljudi koji su unaprijeđeni.

Abazović je odgovarajući Spajiću kazao kako “konstantno iznosi laži i da zbog toga guta knedle”.

“Moja saznanja su da je najveći motiv za kopanje ‘tunela’ imao jedan od finansijera PES-a. Sto puta sam rekao o kome se radi i rekao sam da je povezano sa ubistvom Duška Jovanovića”, naglasio je Abazović.

Abazović je dalje dodao da će građani Crne Gore platiti i subvencije koje je najavila Vlada.

“Jeste li govorili istinu kad ste rekli da cijene struje moraju rasti zbog Evropske unije, ili kad kažete da neće rasti? Svaki dan govorite neistine i time stvarate lošu atmosferu”, dodao je.

14:26 Abazović Bošnjačkoj stranci: Vi najmanje imate pravo da pričate o šovinističkim izjavama
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

“Čestitam pripadnicima policije Srbije na hapšenju Balijagića. Želim da pohvalim naše policajce koji su danima tragali za Balijagićem. Interesuje me šta ćete Vi sada da uradite? Zašto niste komunicirali sa građanima i zašto ste ih ostavili na ledini? Svojim ćutanjem ste dodatno produbili nesigurnost građana”, pitao je Abazović.

Abazović je dalje pitao kada je Vojska bila angažovana na djelovanju unutar države.

“Doveli ste nas u stanje nesigurnosti, zbog toga ste lično odgovorni. Vi ste Vlada koja je meka za kriminalce. Ođe se ljudi- ubice osjećaju prilično sigurno i toga treba da ste svjesni”, kazao je Abazović.

Abazović je potom imao debatu sa šefom diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, kazavši da nemaju pravo da komentarišu šovinističke izjave koje su se čule u Bijelom Polju.

“Vezano za šovinističke izjave – osuđujem. Ali najmanje ko ima pravo da priča o tome je Bošnjačka stranka”, rekao je on.

Na to mu je potpredsjenik Vlade i predsjednik BS Ervin Ibrahimović poručio da je nevaspitan, a Abazović je na to kazao: “Ervin Draža Ibrahimović”.

14:15 Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitao je kakvi su efekti primjene programa ES 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu. Đurovića, takođe, zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

14.00 – “Tačno je da smo u zagrljaju sa parlamentarnom većinom”, rekao je Spajić i dodao da je važno da se okrenemo bitnim temama za budućnost ove države.

Poručio je da svi zajedno, 81 parlamentarac, treba da doprinesu Platformi Barometar 26.

“Mi svi zajedno treba da uvedemo Crnu Goru u EU. To je poziv i vama. To je vapaj svima nama da se okrenemo bitnim temama za ovu državu”, poručio je Spajić.

13:50 Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitao je Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

“Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste ‘najstabilnijom crnogorskom vladom ikad’, a lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine. Vi obnašate funkciju predsjednika Vlade, i vi nemate pravo da saopštavate da nemate veze sa politikom ne treba da budete na tom mjestu. Ako ste politička ovlašćenja prepustili Mandiću i ako mislite na taj način da rješavate političke probleme samo tonete u ambis. Svakom građaninu je jasno, pa i vašim pristalicama – da je glas za vas isto što i glas za Andriju Mandića i njegovu politiku”, rekao je Eraković.

Na izlaganje Erakovića reagovao je Mandić rekavši da ako nastavi da ga pominje uzeće repliku.

“Ako pristanete na ucjene”, nastavio je Eraković, “oko dvojnog državljanstva i neustavne promjene Ustava budite sigurni da ćete Crnu Goru gurnuti u opasnu nestabilnost i spremite se na posljedice, a očigledno da klizite tim putem. Krenuli ste na put bez povratka”.

Premijer Spajić je Erakoviću odgovorio: “Hvala na brizi za našu državu, ja mislim da je ‘Barometar 26’, jedan od fantastičnih načina na koji možete da pokažete tu brigu. On podrazumijeva da zajedničkim snagama uvedemo Crnu Goru u EU, a to je poziv i vama, a taj poziv je suštinski vapaj”.

Na to je Eraković odgovorio: “Barometar 26 je kao da ste uzeli projekat DPS i dobrodošli na taj put. Problem je da ste izgubili polizički legitimitet i to što vam niko ne vjeruje, a na ovo pitanje nijeste odgovorili. Ovaj ‘Barometar 26’ je pokušaj spašavanja Vlade Milojka Spajića. Građani vam ne vjeruju jer ste obećavali brda i doline, a poni se sada od cijena u marketima hvataju za glavu”.

Eraković je dalje dodao: “Bilo je i biće Šćepana malih, ali ovaj naš je na vrijeme pročitan”

13.43 – Premijer Spajić tvrdi da Evropa sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije.

On je pozvao sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

On je o inflaciji i povećanju cijena hrane istakao da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 odsto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade. Dobili smo vruć krompir, ali smo uspjeli da iz inflacije pređemo u deflaciju”, istakao je Spajić.

Premijer je kazao da neće biti korišćen nijedan euro iz zaduženaj za povećanje plata, niti za povećanje penzija.

“Jer ćemo imati tekući suficit naredne godine, koji će biti garant da će svaki euro koji se budemo zadužili služiti za vraćanje starih dugova”, naglasio je Spajić.

“Obećavam da ću lično uplatiti razliku na njihov račun”, rekao je Spajić.

On je poručio da Vlada neće dozvoliti da u januaru budu veći računi za struju, a najavio da će uvesti subvencije da građanima računi ne budu veći ni za cent.

13.41 – Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića potao je Spajića da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.