“Sa posebnim zadovoljstvom prihvatio sam poziv da otvorim izložbu Miodraga Dada Đurića “Anđeli iz Crne Gore” jer ovim povodom objedinjujemo dvije važne teme za crnogorsku kulturu – afirmaciju stvaralaštva velikog crnogorskog umjetnika i potencijal privatnih umjetničkih kolekcija. Zato želim da, na samom početku obraćanja, apostrofiram pregalaštvo gospodina Jovovića u građenju privatne kolekcije umjetničkih djela, o čijoj vrijednosti najbolje svjedoči izložba zbog koje smo se večeras okupili”, naveo je predsjednik Milatovi.

Istakao je da posebno želi da pohvali namjeru gospodina Jovovića da kolekciju učini javnom.

“Država mora, kroz institucionalnu podršku i pravnu zaštitu, imati ozbiljan i odgovoran pristup ovoj inicijativi jer mogućnost da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg Glavnog grada već i cijele države. U instituciji Predsjednika Crne Gore i u meni lično možete uvijek naći iskrenu podršku za svaku inicijativu usmjerenu ka razvoju i promociji crnogorske kulture. Stoga uvažavam programsku koncepciju Galerije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja se u kratkom vremenskom periodu, za nepune dvije godine od osnivanja, istakla kao važna platforma za promociju crnogorske umjetnosti”, poručio je Milatović.

Programi ove galerije imaju, dodaje on, posebnu relevantnost u aktuelnom kontekstu kada je zatvoren dio Umjetničkog muzeja na Cetinju u kojem su predstavljene zbirke crnogorske likovne umjetnosti i gdje je, ujedno, izložena i najveća javna kolekcija Dadovih radova u Crnoj Gori.

On je istakao da se u plejadi velikana koji su proslavili Crnu Goru kao zemlju slikara, Dado izdvaja po tome što se njegova profesionalna afirmacija prvo desila u inostranstvu, a tek nakon toga i kod nas.

Povezani članci

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Politika

Milatović: Nećemo ulaziti u vladu sa DPS-om, ne poznajem Vučića

“Već decenijama unazad njegovo djelo zastupljeno je u najvažnijoj literaturi o umjetnosti 20. vijeka. To potvrđuje da se Dado ubraja u velikane, ne samo crnogorskog već i evropskog slikarstva. Njegovo pripadanje Crnoj Gori je imalo emocionalnu i poetsku dimenziju. O Dadovom odnosu prema Crnoj Gori najupečatljivije govore njegove riječi koje se često i sa ponosom citiraju: “Čitavo moje slikarstvo je izvađeno iz Crne Gore, kao kad čovjek izvadi draču iz tabana ili ruke. Ja čupam svoje slike iz Crne Gore. Što više starim sve je više volim. Ona je element topline u meni”. Činjenica da su Dadovi radovi sporadično zastupljeni u zbirkama i izloženi u postavkama crnogorskih muzeja, te da u Crnoj Gori nije publikovana nijedna sveobuhvatna analiza njegovog djela, nameće teško pitanje da li je odnos Crne Gore prema Dadovom djelu bio adekvatan? Ne pretendujući da dajem odgovor na ovo pitanje, za koje držim da nije važno samo za crnogorsku kulturu već i za cijelo naše društvo, pozivam da svi razmislimo o ovome”,rekao je Milatović.

Dado je, podvlači predsjenik Milatović, svojim impresivnim opusom dosegao najveće domete stvaralačkog izraza, a svojim imenom proslavio našu državu širom svijeta.

“I na tome će mu Crna Gora zauvijek biti zahvalna. Vrijeme je da mu se odužimo za to kako dolikuje. Njegovo djelo i ime to zaslužuju. Na samom kraju, želio bih da čestitam svima koji su doprinijeli organizaciji izložbe i ovom izuzetnom i važnom predstavljanju Dadovog djela. Počastvovan sam što sam večeras ovdje sa vama, uz želju da crnogorske kulturne i obrazovne institucije u narednom periodu posvećenije nastave sa izučavanjem i promocijom djela Miodraga Dada Đurića, kao i podsticanjem umjetničkog stvaralaštva”, zaključio je Milatović.