To je poručeno na pres konferenciji povodom Jubilarnog 50. Muzičkog festivala mladih Crne Gore, koju su organizovali Muzička akademija na Cetinju i ŠOMO „Savo Popović“ Cetinje.

Dekanica Muzičke akademije na Cetinju vanr. prof. mr Tatjana Krkeljić, kazala je da festival, osim bogatog koncertnog programa, ima za osnovu državno takmičenje mladih muzičara Crne Gore.

“I ove godine, kao i svih prethodnih decenija, sve muzičke škole Crne Gore učestvuju u njegovoj organizaciji. Iza ovog jubileja stoji mnogo emocija – ponosa, radosti, ali i sjena koje su se nadvile nad budućnost festivala”, kazala je Krkeljić.

Istakla je da festival okuplja preko 400 mladih muzičara i njihovih pedagoga iz cijele Crne Gore i šire.

“Festival ima međunarodni karakter – u žiriju su predstavnici iz Velike Britanije, Španije, Italije, Rusije, Ukrajine, kao i država regiona: Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Dakle, ovo nije fakultativna djelatnost, nije sporedan događaj – ovo je ozbiljna umjetnička manifestacija koja okuplja ljude koji su posvećeni muzici, obrazovanju i kulturi. Ovo je dokaz da ne govorimo o nečemu “što se dešava zato što neka djeca vole da sviraju” – već o snažnoj i dugoročnoj investiciji u umjetnost i budućnost naše države”, navela je Krkeljić.

Podsjetila je da Festival ima korijene u republičkim takmičenjima iz vremena bivše Jugoslavije, kada su se mladi muzičari kroz republičke selekcije takmičili za učešće na saveznoj smotri, navodeći da je nakon raspada zajedničke države, svaka republika nastavila ovu tradiciju u vidu nacionalnih takmičenja.

“Tako je i Crna Gora sačuvala svoj festival, iako, kako ističe dekanica, posljednjih godina bez sistemske podrške. Zadnja tri festivala organizovana su bez podrške sistema. Pretpostavljamo da su uzroci dijelom finansijske prirode, ali i zbog zakonske fragmentacije muzičkog obrazovanja. Naime, osnovne muzičke škole potpadaju pod Zakon o osnovnom obrazovanju, srednje pod Zakon o srednjem stručnom obrazovanju, dok je Muzička akademija u sistemu visokog obrazovanja. Iako nas zakoni dijele, suštinski činimo jednu obrazovnu cjelinu koja funkcioniše kao jedinstven sistem. Već izvjesno vrijeme je jasno da je potreban Zakon o umjetničkom obrazovanju koje imaju neke od zemalja u regionu, Evropi i svijetu gdje bi se ovakve stvari mogle prenebregnuti”, pojasnila je Krkeljić.

Ukazala je na važnost kontinuiranog rada sa djecom – od pripremnog razreda osnovne muzičke škole pa sve do završetka studija.

“Bez djeteta koje je danas upisalo pripremni razred muzičke škole, za 15 ili 17 godina nećemo imati magistranta na Muzičkoj akademiji. Zbog toga ovaj sistem zahtijeva posebnu pažnju u svojoj organizaciji i vođenju. Iako zakoni ne korespondiraju u potpunosti, mi – kao sistem – i te kako korespondiramo”, istakla je Krkeljić.

Prema njenim riječima, upravo zbog toga, festival ima važno mjesto u razvoju svakog mladog muzičara.

“Takmičenja i javni nastupi su apsolutna aksioma u procesu formiranja profesionalaca. To su stalne pripreme – svakomjesečne, semestralne, godišnje – kako bi se djeca pripremila da jednog dana, na sceni, odgovore najvišim umjetničkim i stručnim zahtjevima. Danas, dok razgovaramo, u Muzičkom centru Crne Gore traje proba orkestra. Ogroman broj tih mladih profesionalaca dolazi upravo sa Muzičke akademije i iz škola koje sjutra organizuju ovo takmičenje”, rekla je Krkeljić.

Poručila je da muzika nije fakultativna disciplina ni u jednom ozbiljnom obrazovnom sistemu, pa tako ni u crnogorskom.

“Zbog toga je kontinuitet festivala od vitalnog značaja. Osjećamo snažnu potrebu da, uprkos društvenim izazovima, ne dozvolimo prekid ove prakse koja nam život znači. Posljednjih nekoliko festivala organizovani su zahvaljujući entuzijazmu muzičkih pedagoga iz cijele Crne Gore. Ne mogu reći da nije bilo pomoći – ali ona suštinska je izostala”, navela je Krkeljić.

Kazala je da ove godine festival obilježava veliki jubilej – 50 godina postojanja.

“Ako se nešto dešava 50 godina bez prekida, zaslužuje da se o tome ozbiljno razmisli. Nipošto ne smijemo dozvoliti da se 51. festival ne dogodi, naročito u ovim izazovnim vremenima. Što se nas tiče – najprije nas dvije koje danas ovdje govorimo, a onda i stotinu muzičkih pedagoga širom Crne Gore – biće i 51. festival. Nadamo se samo da će biti u drugačijim, boljim okolnostima”, poručila je Krkeljić.

Direktorica ŠOMO „Savo Popović“ Cetinje prof. Tanja Bogdanović, istakla je da ovaj festival nije samo događaj u kalendaru.

“On je podsjetnik na sve ono što mi muzičari radimo godinama: trud, posvećenost, stvaranje, učenje i inspirisanje novih generacija. Potrebna nam je podrška kako bismo nastavili organizaciju na nivou koji djeca, nastavnici i publika zaslužuju. Želimo da naši profesori, kad festival počne, misle samo o muzici – o onome što njihovi učenici treba da izvedu. A ne o tome gdje će se ko smjestiti, kako će neko doći, imamo li salu ili opremu”, navela je Bogdanović.

Ukazala je da organizacija festivala zahtijeva resurse, logistiku, podršku institucija, navodeći da upravo u tome traže pomoć, “da bismo oslobodili prostor za ono najvažnije: inspiraciju, kreativnost i umjetnost”

“Ovaj festival nije samo takmičenje. On je tradicija, emocija, sjećanje. Mi ga živimo. Iz generacije u generaciju. O tome svjedoči i dokumentarni film koji će biti prikazan na svečanom otvaranju. I dok se često suočavamo sa administrativnim preprekama, tražimo tehničku podršku, sale, projektore – umjetnost mora biti prioritet. Jer to je ono što ostaje. To je ono što nas predstavlja – i u državi, i u regionu, i u svijetu”, rekla je Bogdanović.

Rekla je da ne traže novac, ili barem ne previše.

“Ponekad je dovoljno da se ustanove udruže – da daju dvoranu, instrument, salu, podršku. Umorimo se i mi. Ima nas 14 muzičkih škola, i svi znamo jedni druge. Znamo ko što predaje, ko što svira, pa i kojo instrumenti nedostaju u Herceg Novom. Zato je ovaj festival i jedno veliko okupljanje, povezivanje, razmjena energije“, navela je Bogdanović.

Kazala je da ako ove godine, za 50. godišnjicu, nijedu uspjeli da se organizuju kako bi trebalo – kazala je da to uz podršku uraade za 51. godišnjicu.

“Ovaj festival zaslužuje svoje mjesto u sistemu. Jer, vjerujte, ovdje niko ne zarađuje. Sve se radi iz entuzijazma, posvećenosti i ljubavi prema umjetnosti. Zato želimo da institucije, svi koji su u mogućnosti, prepoznaju vrijednost festivala i daju svoj doprinos – kako bi se buduće generacije lakše snalazile i nastavile ovu tradiciju. Jer djeca koja danas učestvuju, jednog dana će ovaj festival voditi”, navela je Bodanović.

Govoreći o programu festivala, Bogdanović je kazala da će u njemu učestvovati više od 400 učesnika iz osnovnih i srednjih muzičkih škola, kao i Muzičke akademije.

“Imamo 14 disciplina – od klavira, duvačkih instrumenata, kamerne muzike, do solo pjevanja i orkestara. U okviru festivala, u Centru za kulturu održaće se recital mladog čeliste Georgija Perihoda, dok će u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ biti izvedena dječja opera „Snežana i sedam patuljaka“ u produkciji Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ iz Podgorice. Na svečanom zatvaranju, uz koncert i dodjelu nagrada, nastupiće i kvartet članova žirija, kako bi i djeca vidjela da i žiri nosi odgovornost – i umjetničku i ljudsku“, rekla je Bogdanović.

Istakla je da ove godine fokus nije na gostima iz inostranstva, već na djeci iz Crne Gore – već afirmisanim mladim umjetnicima: Luki Bojoviću, Matiji Molčanovu, Luki Peraziću i Petru Balabanu, Nemanji Raduloviću koji će koncertom otvoriti Festival 8. aprila sa početkom u 19 sati u Sali Vladinog doma na Cetinju. Iste večeri će biti premijerno prikazan i dokumentarni film autora Dragane Tripković o istorijatu Festivala, kao i premijerno izvedena „Himna nastavnika“ pobjednička pjesma učenika sa Konkursa Zavoda za školstvo.

“Njihovo prisustvo dokaz je da imamo budućnost. Da imamo talenat. I da imamo zašto da vjerujemo. Cetinje možda nema more, ali ima festival. I ima srce. I sve dok imamo jedni druge – ovaj festival će živjeti. Ove godine će Prijestonica biti dostojan domaćin”, poručila je Bogdanović.

Na pitanje novinara ko je konkretno od institucija zakazao kad je u pitanuju podrška festivalu, Bogdanović je kazala da institucije u Crnoj Gori prolaze kroz česte smjene, pa je teško ostvariti kontinuitet.

“Nama treba osoba iz tih institucija koja će se posvetiti – bilo festivalu, bilo nekom drugom kulturnom događaju. Imamo sve potrebne resurse, ali nam fali podrška i organizacija. Festival o kojem govorimo je nekad bio državni. I sama sam njegov dio još od 1991. godine, svjedok svega što se dešavalo. Država je zakazala kada je prestala da stoji iza festivala. Tada se izgubila i sigurnost, i budžet, i plan. Festival se gasio jer se prebacivao iz grada u grad, a nijedan grad nije imao kapacitete bez podrške države”, rekla je Bogdanović.

Ona je kazala da ne kritikuju, “nego podsjećamo da možemo da funkcionišemo zajedno, za umjetnost, za ono što nas predstavlja, čak i bez novca – ako podržimo jedni druge i rješavamo stvari na vrijeme”.

“Nekada smo kao učesnici festivala živjeli taj festival – boravili smo danima, slušali jedni druge, napredovali. Danas toga nema. I zato želimo da ovaj festival ne bude privatizovan, već da se vrati svom izvornom, državnom karakteru”, poručila je Bogdanović.

U sklopu događaja biće prikazan dokumentarni film posvećen istoriji festivala, a biće organizovana i gostovanja istaknutih umjetnika i pedagoga koji će uveličati jubilarno izdanje.