Video
Konferenciji su prisustvovali koproducenti na projektu, direktorica Gradskog pozorišta Podgorica Sandra Vujović, poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Vučić Ćetković, direktor KotorArta, pijanista Ratimir Martinović, kompozitorka i rediteljka Irena Popović Dragović, kao i učesnici programa: Dubravka Drakić, glumica, Olivera Tičević, sopran, Sofija Ivanović, dječji glas, i Marina Mikić, predstavnica i umjetnička voditeljka kamernog ansambla “Boka”.
Autorka muzike i režije, Irena Popović, jedna je od najistaknutijih kompozitorki savremenog muzičkog teatra u regionu. Ističe da je priča o Ostrvu u nastajanju dvije godine, ali da se tek ovog jula očekuje njeno scensko rođenje.
„Mogu samo da izrazim veliku zahvalnost zato što dvije godine rada, dvije godine razmišljanja kako neku takvu priču koja je vjekovima u nas pretočiti u scenski doživljaj, a da to nije doživljaja koji je banalan i patetičan. Priča o usamljenosti podrazumijeva jedno duboko poimanje šta znači za nas usamljenost. U cijelom kontekstu me je zanimalo šta za sve nas znači vrijeme, ono je ovdje glavni kategorista, i kako mi u tom vremenu živimo, kako se mijenjamo, rastemo i čekamo ono što se zove početak i kraj“, kazala je Popović-Dragović na konferenciji za medije u Muzičkom centru, dodajući da posebnu zahvalnost, što će Ostrvo doživjeti svoju premijeru, upućuje koproducentima.
KOPRODUKCIJOM DO SAVREMENIH DJELA
Direktorica Gradskog pozorišta Podgorica Sandra Vujović poručila je da je bilo jasno da su odmah, pošto su čuli za Ostrvo, željeli da budu dio ovog umjetničkog ostvarenja.
„Smatramo da je jako važno da na scenu pred publiku donosimo ovakve teme, da se intenzivno i kontinuirano bavimo ljudskom prirodom, a onda i našom kulturnom baštinom. Tu smo da oživimo jednu takvu legendu. Jako sam zahvalna na ovoj prilici, da Gradsko pozorište bude koproducent jednog ovakvog projekta. Priključio se i Muzički centar što govori o važnosti međuinstitucionalne saradnje. Zajedničkim snagama možemo stvarati kvalitetnu umjetnost“, naglasila je Vujović.
Prema riječima direktora Muzičkog centra Crne Gore Vučića Ćetkovića, ta ustanova sa ponosom potpisuje koprodukciju kamerne opere Ostrvo, zajedno sa Gradskim pozorištem i Međunarodnim festivalom KotorArt.
„U ovome ne vidimo samo, iako veoma važan organizacioni i produkcijski poduhvat, već i dobar primjer kako kulturni akteri, institucije i festivali, kada djeluju zajedno mogu stvarati nova umjetnička djela s potencijalom da postanu dio savremenog kulturnog identiteta naše zemlje. Za Muzički centar Crne Gore, ovaj projekat i saradnja su prirodni i očekivani, imajući u vidu da od svog osnivanja s posebnom pažnjom pristupamo operskoj umjetnosti koja se kroz organizaciju, produkciju i izvođenje nekoliko velikih i značajnih operskih projekata u Crnoj Gori, brižjivo gradila od samih početaka. Siguran sam da će Ostrvo biti još jedan dokaz da saradnja nije samo način organizacije, već vrijednost na kojoj treba graditi kulturni prostor Crne Gore“, rekao je Ćetković.
Pored toga što je važan koproducent kamerne opere Ostrvo, međunarodni festival KotorArt biće i pozornica za njeno premijerno scensko izvođenje.
„Ostrvo odlično govori o neposrednoj inspiraciji, tačnije otoku Gospa od Škrpjela. Kao što znate, kroz Fašinadu taj otok se svake godine obnavlja. Vjerujem da, ne samo da je bio slojevit proces rada, jer smo već godinu i nešto u tom procesu, nego vjerujem da će biti slojevit i proces održavanja ovog djela. Drugim riječima, ne bi me čudilo da tokom vremena dobije i neke druge dimenzije, da se nadograđuje, upravo kako se i otok Gospa od Škrpjela, kroz Fašinadu, nadograđuje“, istakao je Ratimir Martinović, pijanista i direktor KotorArta.
POVJERENJE STVARA USPJEŠNE PRIČE
Ostrvo će publici biti dočarano kroz tri vokala. Jedan od njih pripada glumici Dubravki Drakić koja ističe da su njene veze s ovim kamernim djelom počelo mnogo ranije, još kada je u Gornjoj Lastvi stigao klavir spreman da prenese emociju i život Jacinte Kunić. To je bio trenutak kada je prvi put čula Uvertiru za Ostrvo. Prepričavajući tu anegdotu, ukazala je zbog čega joj je ovaj projekat profesionalno i životno važan.
„Postoji nešto što je mnogo važno za stvaranje umjetnosti i projekata u kulturi. To su ljudi. Ljudi su ključni. Moraju da se čuvaju i njeguju. Ljudi se prepoznaju kroz ideje sa malo priče, sa ogromnim međusobnim povjerenjem, i sa potrebom da, kada se napravi prostor da se nešto stvori, onda se oni povežu. To je nama, kao izvođačima, najbitnije. Da imamo povjerenje, da se povežemo. To je za mene najveća radost. Kada se desi projekat koji je nastao kroz povjerenje i duboko poštovanje ljudi, pa onda institucija i sa osjećajem da nam je ovo svima trebalo kao nešto što je duboko intimna priča o ranjivosti osjetljivosti koje su danas zanemare, a sveprisutne“, istakla je Drakić.
Sopran Olivera Tičević, govoreći o svojim vezama sa Ostrvom, navodi da je sve počelo slučajnim pozivom na audiciju tokom njenog odmora u Crnoj Gori.
„Rad je toliko višeslojan. Partitura koja djeluje pitko, više nije pitka. Pjevanje je toliko različito od onoga što smo navikli u tradicionalnoj operi. Onda, iz te perspektive, kada to izvodite u Crnoj Gori i dobijete prostor da iskažete šta se sve njeguje na Zapadu, da je dekonstrukcija opere koja treba da uđe u udžbenike za solo pjevanje, gdje možemo da se igramo sa različitim stilovima, sa različitim emocijama, sa tom emocijom koja mora postati istinita. Imamo savremenu operu koja će pokazati emocije. I ranjivost, i snagu, i hrabrost, i vatru, i nježnost. I biće istinita. Mislim da je to nešto što smo mi sinoć doživjeli na generalnoj probi“, poručila je Tičević.
Posebno mjesto u Ostrvu ima dječji glas Sofija Ivanović koja, prema riječima kompozitorke, od svih najviše osjeća djelo.
„Zadatak svih nas je da prenesemo, dočaramo i što je još važnije, razumijemo priču koja jeste legenda o Jacinti Kunić. Većina ljudi nije svjesna da zapravo postoji koliko Jacinti Kunić, ko zna koliko žena koje su imale istu ili sličnu sudbinu iz bilo kog razloga. Naročito na primorju gdje je bilo normalno da muškarci idu na plovidbu i pitanje je da li će se vratiti. Važno je da shvatimo da Jacintino čekanje ima mnogo širu simboliku. Treba da budemo svjesni da je to čekanje ženski usud. Žena je uvijek bila i biće simbol dostojanstva i snage“, naglasila je Ivanović.
„DŽEPNA OPERA“
Koliko je Ostrvo prilagođeno savremenom izvođenju govori i termin koji se tokom proba provlačio – džepna ili opera za ponijeti. Publika, prema riječima pijanistkinje Marine Mikić, često nema vremena za trosatna izvođenja, ali Ostrvo je djelo koje obećava da će držati pažnju.
„Fantastičan termin koji odražava naš mali skup. Sinoć je bila otvorena generalna proba. Mislim da su ljudi otišli iznenađeni i veoma zadovoljni. Prošle godine u Kotoru, po završetku koncertnog izvođenja opere, bio je potpuni muk i vidjele su se suze. Dodirnuli smo ljude ovom pričom koja je univerzalna. Za mene je sinoćnje izvođenje bilo potvrda uspješnosti. Sigurna sam da će Ostrvo naći put do široke publike“, zaključila je Mikić.
Kamerna opera Ostrvo, kako je najavljeno, ovog ljeta biće izvedena i u Budvi na Festivalu Budva Grad Teatar.
Nastala u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica, Muzičkog centra Crne Gore i KotorArta, opera Ostrvo inspirisana je jednom od najpotresnijih istinitih priča Boke Kotorske, pričom o Jacinti Kunić iz Perasta, koja je čekajući supruga da se vrati s mora punih dvadeset pet godina vezla goblen satkan od damasta, bisera i vlasi sopstvene kose. Predanje kaže da je tokom tog dugog čekanja izgubila vid, ali ne i vjeru da će ga ponovo ugledati.
Libreto potpisuje Jelena Novak, režiju i muziku Irena Popović, kostimografiju Lina Leković, dok je video dizajn povjeren Emilu Petrovu. Klavirski saradnik na projektu je Marina Mikić.
Publiku će kroz priču voditi tri različita glasa, Dubravka Drakić kao narator, Olivera Tičević kao operski glas Jacinte i Sofija Ivanović kao glas djevojčice. Muzički dio izvodi Ansambl Boka, koji čine Tamara Jovanović, flauta, Nenad Jovanović, violina, Željko Ivović, violončelo, Marina Mikić, klavir i Srđan Palačković, perkusije.
Izbor da se ovo ostvarenje izvede upravo u Kotoru ima posebnu simboliku. Legenda o Jacinti Kunić duboko je utkana u kulturnu baštinu Boke Kotorske, a KotorArt ovim projektom još jednom potvrđuje svoju posvećenost njegovanju lokalnog nasljeđa kroz savremene umjetničke izraze i stvaranju novih djela inspirisanih prostorom u kojem Festival nastaje.
Preporučeno
Ulaznice za događaje su dostupne preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix.me kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore.
