Postavka je nastala kao plod saradnje Fondacije “Petrović Njegoš” i Centra savremene umjetnosti Crne Gore, odnosno Laboratorijom kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti, istraživač i kustoskinja poljskog porijekla koja živi i radi u Njemačkoj, Karolina Majevska-Guede.
Postavku će otvoriti princ Nikola Petrović Njegoš i Marina Čelebić, jedna od kustoskinja kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.
Izložba “Povezani pejzaži” okarakterisana je kao istraživačka, a propituje zajedničko sjećanje i moguću budućnost utopije mirne koegzistencije koju je zagovarao Pokret nesvrstanih, materijalizovanu, između ostalih, u umjetničkoj zbirci nekadašnje Galerije nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito” u Podgorici.
“Ova postavka aktivira ideju simbiotičkog življenja kroz konceptualni i performativni angažman s kolekcijom umjetnosti nesvrstanih zemalja. Izložba nudi utjelovljeni pogled na nasljeđe pokreta nesvrstanih i njegove dekolonijalne prakse, kao i njegovo proširenje kroz umjetnički angažman s predmetima, idejama, prekinutim razvojem i okolnom prirodom navedene kolekcije”, navodi se u najavi izložbe.

Sastoji se od dvije cjeline, intervencije na stazi u parku i postavke od tri rada u prostoru Fondacije. Postavka će biti dostupna za javnost do kraja aprila, dok će trajanje intervencija u parku biti do desetog septembra.
“U svojoj video instalaciji ‘Povezani pejzaži’, Irena Lagator-Pejović fokusira se na aktiviranje nasljeđa kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, iz svoje osobne utjelovljene perspektive. Umjetnica predlaže reimaginaciju ove zbirke kroz praksu povezivanja, odupirući se nostalgičnoj i povijesnoj perspektivi. U seriji malih i intimnih slika ‘Vazduh kojeg dijelimo’, umjetnica stvara poetske krajolike konstruisane ponavljanjem hemijskog simbola ugljenika (C), kombinujući različite modele reprezentacije prirodnog svijeta. U seriji crteža već postoji osjećaj protoka, kao i u procesno orjentisanom radu ‘Simbiotička kolekcija’, umjetnica ističe taksonomiju kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja i proširuje je uključenjem naziva živih organizama, drveća i biljaka iz parka koji okružuje instituciju. Ovim radikalnim gestom autorka nam skreće pažnju na materijalnost sakupljenih predmeta i konceptualno i izvedbeno ih povezuje s prirodnim okruženjem. ‘Simbiotička kolekcija’ ima za cilj zajedničko postavljanje i označavanje na betonskoj stazi imena biljaka iz parka i predmeta iz navedene kolekcije”, ističe kustoskinja izložbe.
Zajedno s umjetnicom, publika će učiti, odučavati se, izvoditi i ponovo zamisliti potencijalnu budućnost nasljeđa kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. M.R.
Preporučeno
















