Video
To je poručeno na predstavljanju arhivske građe iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koju je Centralni arhiv istorijskih zapisa u Vrašavi poklonio Državnom arhivu Crne Gore. Ova vrijedna arhivska građa sadrži 1525 dokumenata (2469 stranice) i 3 knjige (711 stranica).
Ministarka kulture i medija, Maša Vlaovič, je tim povodom istakla da je arhivska građa neraskidivi dio svakog savremenog društva, njegova memorija i hroničar vremena.
“Nastala kroz slojevite društveno-istorijske procese, kakve Crna Gora pamtim predstavlja važan izvor u naučno-istraživačkom radu kako pojedinca tako i institucija”, kazala je Vlaović.
Istakla je da smo zahvalni državi Poljskoj i njenim arhivskim službama jer ova vrijedna građa svejdoči o važnom periodu crnogorske istorije, a posebno na aktivnosti i rad Ministarstva vojnog Knjaževine i Kraljevine Crne Gore u periodu od 1894 – 1914. godine, što nam potvrđuje posvećenost Crne Gore u vjekovnoj borbi za slobodu.
Ona je kazala da dobijena dokumenta predstavljaju izuzetnu vrijednost kako sa naučno-istraživačkog aspekta, tako i sa aspekta dopune našeg arhivskog fonda, a sve zahvaljujući dobrim odnosima dvije države i institucijama sistema.
“Arhivski materijal živi samo ukoliko se čita i istražuje, a čitanjem preuzetih dokumenata, koja su prvenstveno vojnog karaktera, ne možemo a da ne primijetimo da je i u toj sferi i vremenu kultura imala važno mjesto i ulogu”, rekla je Vlaović.
Na kraju je poručila da gest Poljske prema Crnoj Gori, govori o iskrenosti prijateljstva dvije evropske zemlje i izrazila želju da se nastave i dodatno unaprijede dugogodišnji i dinamični odnosi.
V.d. direktora Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević. istakao je da je ovaj događaj od izuzetne važnosti za Državni arhiv, ali i za crnogorsku kulturu i državu.
“A kako je ovdje riječ, u prvom redu, o arhivskoj građi Ministarstva vojnog iz vremena Knjaževine/Kraljevine Crne Gore, utoliko ovaj događaj ima dodatni značaj, imajući u vidu slavnu istoriju crnogorske vojske i vitešku tradiciju Crnogoraca, stvaranu kroz viševjekovnu borbu za slobodu svoje zemlje, koja je krunisana na Berlinskom kongresu 1878. godine međunarodnim priznanjem naše zemlje kao nezavisne i suverene države”, rekao je Mrvaljević.
Mrvaljević je kazao da se preuzimanjem arhivske građe iz Centralnog arhiva istorijskih zapisa u Varšavi “vratili na svoje mjesto i jedan kamenčić u mozaik hiljadugodišnje crnogorske istorije”.
Otpravnica poslova u Ambasadi Poljske, Malgorzata Lakota Micker, kazala je kako je ta država za vrijeme Drugog svjetskog rata izgubila velik i značajan dio svoje arhivske građe.
“Izuzetno nas raduje što smo bili u prilici da vratimo Crnoj Gori značajan dio njene arhivske građe, imajući u vidu koliko je ista važna za kulturni identitet jednog naroda, a ovo je samo jedan od dokaza da se međunarodni odnosi između Crne Gore i Poljske temelje na principima međusobnog poštovanja i prijateljstva”, rekla je Lakota Micker.
Mr Vukota Vukotić, arhivski savjetnik, je prilikom prezentovanja arhivske građe kazao je da najveći dio ove građe, pripada, prema svom nastanku, fondu Ministarstva vojnog Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i nastao je u periodu od 1894. do 1914. godine.
“Pored toga, u materijalu povraćenom iz Poljske ima i dokumenata koji se odnose na Crnogorsku Narodnu Skupštinu, neke druge institucije i kulturni život naše zemlje”, dodao je Vukotić.
Istakao je da je značaj ove građe u tome što se ovim putem upotpunjavaju postojeći fondovi, čime se i proširuje znanje o Crnoj Gori toga doba.
Preporučeno
“U dobijenom materijalu iz Poljske imamo i jedan proglas serdar-ekrema Omer-paše Latasa iz 1862. godine, jedne od najmračnijih stranica naše istorije”, rekao je Vukotić.
