To je saopšteno na događaju Ministarstva kulture i medija povodom obilježavanja prvih 100 dana rada 44. Vlade Crne Gore, na kom su predstavljeni rezultati za dosadašnji period.

Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, istakla je da kultura mora biti prepoznata kao generator razvoja i promocije, što doprinosi ukupnom društveno-ekonomskom razvoju.

“Ako moramo definisati jedan zadatak koji želimo postići to je da probudimo crnogorsku kulturu za budućnost, da stvaramo modele podrške svim akterima uz visoko postavljena očekivanja, da se stvara kvalitet, a da se time može doprinijeti i ekonomskom rastu. Voljela bih da vam danas mogu predstaviti konkretne podatke o učinku koji kultura ima u crnogorskoj ekonomiji, o trendovima kroz godine, međutim do sada se sa kulturom nije upravljalo na taj način. Zato i radimo istraživanje, po metodologiji UNESCO-a, ali znamo da ulaganje u kulturu doprinosi ukupnom rastu i razvoju, i da se svaki euro uložen u kulturu multiplicira. Dobro ćemo i pažljivo upravljati državnim novcem”, poručila je Vujović.

Podsjetila je da je za tekuću godinu obezbijeđeno povećanje sredstava za kulturu i medije za 3,6 miliona eura, odnosno 14,18 odsto.

Vujović je poručila da razvoj kulture treba da prati stabilan zakondavni okvir i da će krovni Zakon o kulturi, kao proizvod širokih konsultacija i znanja velikog broja stručnjaka, dati najbolja rješenja, a biće donešen u posljednjem kvartalu ove godine.

“Zakon i podzakonski akti treba da daju puni vjetar u leđa razvoju sektora, a ne da ga ograničavaju. Zato aktivno radimo na izmjenama i usaglašavanju podzakonskih akata, koji će poboljšati, definisati kvalitetnije procedure. Unaprijedićemo i Zakon o kinematografiji i raditi intersektorski sa drugim resorima”, najavila je Vujović.

Potvrdila je da će Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej, dobiti novi objekat u zelenom srcu Podgorice, koji će biti rezultat međunarodnog konkursa na kojem učestvjuju svjetski renomirani arhitekti.

“Opredeljenost ove Vlade ovom kapitalnom projektu je potpuna. Potrebno nam je još ustanova kulture, malih, velikih, institucionalnih, nezavisnih habova, utočišta za neometan rad umjetnika. Potrebna su nam javno privatna partnerstva u oblasti umjetnosti”, poručila je Vujović.

Vjerujući da sve ustanove kulture oslikavaju kulturnu scenu Crne Gore napomenula je da je Narodni muzej u prošloj godini posjetilo je oko 215 hiljada posjetilaca, što je za oko 43 odsto više nego 2022.godine, a Pomorski muzej u Kotoru posjetilo je oko 63 hiljade posjetilaca.

Vujović je kazala da će u narednom periodu tražiti najbolji model upravljanja sektorom kreativnih industrija, jer dosadašnje politike nisu budile njegov puni potencijal.

“Kulturne i kreativne industrije spadaju u jedan od najbrže rastućih sektora i glavni su pokretači razvoja ekonomija, a prema poslednjim dostupnim podacima učešće kreativnih industrija u ukupnom BDP-u, u razvijenim zemljama, iznosilo je oko četiri odsto. Kod nas, nemamo najpreciznije podatke po najnovijoj metodologiji. Zato je Sporazum sa našim partnerima, British council-om za ekspertsku pomoć već spreman”, rekla je Vujović.

Dodala je da je na sjednici Vladine komisije usvojena odluka o potpisivanju Sporazuma sa Regijom Pulja, za realizaciju velikog projekta rekonstrukcije tvrđave Španjola, koja će nakon rekonstrukcije postati još jedan dom za umjetničke kolonije, kao Kuća Pekića u Šavniku, Stari zatvor u Kotoru i Hab u Starom Baru.

“Potrebne su nam nove, još bolje konkursne politike za podršku festivalima, stvaraocima, nevladinim organizacijama. Obećavam da ćemo konkursnu politiku unaprijediti kako bi novac građana bio utrošen na najbolji način. Radićemo intenzivno na poboljšanju uslova rada i statusa umjetnika, kao i na stvaranju uslova za rad strukovnih udruženja, koja su sada registrovana kao nevladine organizacije i nemaju mogućnost za podršku od Ministarstva”, kazala je Vujović.

Dodala je da će administracija kojom upravlja biti uvijek usmjerena na djecu, mlade, stvaraoce i umjetnike,ali i na stvaranje atmosfere u društvu gdje će se kreativnost nagrađivati, a ne sputavati.

“Saradnja sa UNESCOM na najvišem nivou naša je obaveza i zadatak, kome ćemo posvetiti punu pažnju. Od stupanja na dužnost obilježili smo sve UNESCO dane, poslali izvještaj o Kotoru, potpisali Sporazum o rekonstrukciji paviljona u Aušvicu”, rekla je Vujović.

Jasna je da kultura i mediji imaju jednak značaj i prostor na agendi Ministarstva, pa će i u sektoru medija, kako je dodala, biti unaprijeđen normativni okvir.

“Ova administracija i Vlada je postavila to kao prioritet. Opravdana je primjedba naših međunarodnih partnera, koji kažu da su mnogi ministri kojima su u nadležnosti bili mediji, deceniju unazad, obećavali da će medijski zakoni biti usvojeni, ali to se nije dogodilo. Mi ćemo to uraditi. Ali ne radimo to zbog EU, već zbog nas, jer je Zakon o medijima iz 2012, kada nije postojala polovina izazova, koji sada postoje u medijskom svijetu. Zato ćemo požuriti”, sigurna je Vujović.

Poručila je da javno osuđuje svaki vid nasilja prema bilo kom novinaru/ki u Crnoj Gori i nastoji da bude uspostavljen standard ponašanja za odgovorno izvještavanje i za prekid svake vrste diskrminacije u medijskom prostoru, bez obzira na aktere i njihovu političku ili drugu opredjeljenost.

Generalni direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović, kazao je da su predlozi novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu i audiovizuelnim medijskim uslugama poslati prije nekoliko dana na mišljenje Savjetu Evrope.

“Nakon što dobijemo to i mišljenja nadležnih institucija u sistemu Vlade predlozi će biti, vjerujemo polovinom marta, poslati na mišljenje Evropskoj komisiji, nakon čega će biti spremni za razmatranje i usvajanje na Vladi. Posebno nam je važan Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, zato što on sadrži evopsku regulativu i što će njegovim usvajanjem biti skinuta suspenzija sa članstva Crne Gore u Programu Kreativna Evropa”, pojasnio je Rudović.

Sprovodi se, kako je dodao, Akcioni plan za realizaciju prve Medijske strategije Crne Gore, koji sadrži ukupno 104 mjere kojima se snažno podstiče princip slobode izražavanja i osigurava ambijent za profesionalno i slobodno novinarstvo kao temelj svakog društva koje baštini vrijednosti evropskih demokratija.

Istakao je da su neke od mjera, koje su predviđene Strategijom, formiranje specijalizovanih timova, odnosno određivanje kontakt osoba u Upravi policije i Državnom tužilaštvu koje će pretiti i istraživati slučajeve napada na novinare, uspostavljanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija, formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, uvođenje obaveznog izbornog predmeta medijska pismenost za sve osnovne i srednje škole, digitalizacija arhiva RTCG.

Rudović je podsjetio da je Ministarstvo u decembru realizovalo konkurs za dodjelu sredstava preko Fonda za podsticanje pluralizma i medijske raznovrsnosti, kojim je sa 440 hiljada eura podržalo projekte 53 medija i tri mehanizma samoregulacije.

Naglasio je da je predlozima novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno više suštinskih novina, a jedna od njih je da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani.

“Fond za medijski pluralizam povećan je sa 0,09 na 0,20 odsto i dodate su nove oblasti od javnog interesa, među kojima je borba protiv govora mržnje i dezinformacija. Fondu može pristupiti medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja ili čiji osnivač nije osuđen za krivično djelo širenja mržnje. Uvedena je obaveza medija da statutom regulišu unutrašnje odnose, između ostalog i to da novinari budu konsultovani prije izbora glavnog urednika”, naveo je Rudović.

Sa ciljem da se dodatno učini otpornim na moguće političke uticaje, Savjet RTCG, kako je rekao, imaće 11 članova, a dva nova člana dolaze sa Univerziteta i iz Advokatske komore.

“Za člana Savjeta potrebno je 10 godina iskustva u oblasti relevantnoj za djelatnost RTCG, umjesto pet. Isto važi i za generalnog direktora i glavne urednike, te za članove Savjeta i direktora AEM-a. Radi osujećivanja političkog pritiska ili uticaja na Javni servis i nezavisno regulatorno tijelo predviđeno je da postupak razrješenja člana Savjeta može da pokrene samo Savjet, ne i nadležno radno tijelo Skupštine kao što je sada slučaj”, pojasnio je Rudović.

Sa ciljem da se ispuni javni interes tako što će se medijski sadržaji proizvoditi u Crnoj Gori umjesto da se mahom reemituje program proizveden u inostranstvu, definisano je, kako je kazao, da je minimalno učešće sopstvene produkcije 20 odsto, a Agencija propisuje mogućnost da taj procenat bude povećan.

“Za javne emitere, nacionalne i lokalne, minimalan procenat sopstvene produkcije iznosi 30 odsto. Kako bi osigurali da lokalni javni emiteri, njih ukupno 15 koji emituju program, budu održivi i da mogu povećati produkciju od javnog interesa, uvedena je skala minimalnih iznosa za obavezno finansiranje iz budžeta lokalnih samouprava”, rekao je Rudović.