Amandmanima su poslanici pokušali da vrate i prethodno utvrđenu zabranu reklamiranja na RTCG-u u takozvanom „prajm tajmu“, odnosno udarnom večernjem terminu od 20 do 22 sati, što je, takođe, bilo rješenje radne grupe koja je 20 mjeseci radila na setu medijskih zakona.

Sva ova rješenja su prvobitno dobila zeleno svjetlo Evropske komisije, međutim, Pokret Evropa sad je krajem maja, „iza leđa“ Ministarstva kulture i medija, EK poslao prijedlog amandmana koji su, sudeći prema dokumentu na memorandumu RTCG koji je nespretno objavio njihov poslanik Vasilije Čarapić, spremani u kabinetu nezakonitog direktora RTCG Borisa Raonića.

Iz EK je nedvosmisleno saopšteno da ova rješenja nijesu dio evropskih standarda, te da je na samim državama kako će regulisati uslove za izbor direktora i reklamiranje u „prajm tajmu“.

No, iako je ministarka kulture i medija Tamara Vujović tokom višečasovnog zasijedanja tvrdila da nije „lutka na koncu“, očigledno ju je poslije skandala sa opozivom ministra pravde Andreja Milovića, premijer Spajić uspio disciplinovati, pa je odbila da amandmane prihvati kako bi postali sastavni dio zakona.

Tokom glasanja u plenumu, za amandmane na Zakon o RTCG od predstavnika parlamentarne većine glasali su poslanici Demokrata, ali to nije bilo dovoljno da se obezbijedi većina, jer je Bošnjačka stranka odbila da ih podrži.

Poslanici su sinoć, nakon gotovo 14 sati rasprave, usvojili set tri medijska i zakona o sprečavanju korupcije i oduzimanju imovine, čime su, nakon što su u prethodna dva dana usvojili i sedam zakona iz oblasti pravosuđa, zaokružili obaveze iz takozvane IBAR agende.

NOVITETI

Govoreći o reklamiranju u „prajm tajmu“ ministarka kulture i medija Tamara Vujović je tokom rasprave kazala da je uz minimalno finansiranje od oko 18 miliona eura iz državnog budžeta i prihode od marketinga i ostalih djelatnosti od oko četiri miliona eura, očigledno da Javni servis apsolutno ne živi od marketinga, dok sa druge strane u Crnoj Gori postoji oko 220 medija na marketinški skromnom tržištu od oko 11 miliona eura.

Kada je riječ o novitetima u Zakonu o RTCG ona je navela da direktor RTCG i glavni urednici mogu biti razriješeni u slučaju nerealizovanja godišnjih programskih, finansijskih i drugih planova.

Omogućena je i sudska zaštita prilikom imenovanja i razrješenja članova Savjeta i direktora RTCG, jer smo, kako je kazala, u prethodnom periodu imali neka sporna razrješenja članova Savjeta.

Vujović je rekla i da je potpuno izmijenjen način na koji se kandiduju članovi za Savjet nacionalnog javnog emitera u dijelu četiri člana ispred nevladinih organizacija. Kako je kazala, uvedena je klauzula kontrole da ne bi imali brojne nevladine organizacije, nerelevantne, koje mogu da predlažu članove Savjeta.

,,Uveli smo takvu klauzulu koja kaže da moraju postojati tri godine prije nego što predlažu kandidate za člana Savjeta, da moraju dokazati svoju ekspertizu time što imaju najmanje 3.000 eura u godišnjem finansijskom iskazu, da se bave pitanjima od značaja za medije, odnosno da rade projekte koji se tiču medija”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, ono što je prije bila isključiva nadležnost Administrativnog odbora, da na osnovu intervjua ili ličnog utiska može da „propušta“ kandidate ka plenumu više neće biti slučaj, već će Administrativni odbor u tom dijelu moći samo da konstatuje koja četiri kandidata NVO imaju podršku najvećeg broja nevladinih organizacija koje imaju značajnu ekspertizu u toj oblasti.

Novitet u Zakonu o medijima je, kako je rekla, obaveza upisa u evidenciju medija što je do sada bilo na doborovoljnoj bazi. Senzacionalizam, lažne vijesti, govor mržnje, kako je kazala Vujović, uglavnom se plasiraju putem portala i do sada je neki takav neevidentirani portal mogao biti predmet sudskog gonjenja samo ako je povrijedio Zakon o javnom redu i miru ili Krivični zakonik, a to su, objasnila je, postupci koji su jako dugo trajali sa neizvjesnim ishodom.

,,On sada neće moći ni da postoji u pravnom prometu i na medijskom nebu, jer smo dali mogućnost i nadležnost AEM-u da kažnjava medije u nekoliko stupnjeva koji nijesu registrovani, nemaju puni impresum i sve podatke o sebi”, rekla je ministarka.

Zakonom o medijima je utvrđeno i da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu upisani u evidenciju medija, a fondu za medijski pluralizam takvi mediji neće imati pristup. ,,Ovom fondu će moći da pristupe samo registrovani mediji koji su u nekom od mehanizama samoregulacije, uz uslov da u prethodnih šest mjeseci nije izrečena mjera zabrane emitovanja ili čiji osnivač nije osuđen za krivično djelo širenje govora mržnje”, pojasnila je Vujović.

Zakonom je uvedena i obaveza medijima da statutom regulišu unutrašnje odnose, uključujući i to da novinari budu konsultovani prilikom izbora glavnog i odgovornog urednika. Kako je navela ministarka, otkrivanje novinarskih izvora biće moguće samo na osnovu odluke suda, čime je izbjegnuto dosadašnje tumačenje da je za to dovoljan zahtjev tužioca.

,,Omogućen je i hitan postupak u slučaju širenja govora mržnje prema svim zajednicama, a ne samo manjinskim narodima, za zabranu medijskog sadržaja i na osnovu zahtjeva stranke koja smatra da je meta govora mržnje, a ne samo, kao što je to bilo do sada, na osnovu zahtjeva tužioca što je iziskivalo mučne, duge i neizvjesne postupke”, rekla je Vujović.

RASPRAVA

Poslanik DPS-a Ivan Vuković, obraćajući se ministarki Vujović tokom rasprave, kazao je da, iako sa strane usvajanja pozitivnog IBAR-a ima puno razloga za zadovoljstvo, s druge strane ovaj trenutak ne dočekujemo u raspoloženju u kojem bi trebalo.

,,Nakon skandala koji su se desili juče i danas, desilo se nešto što se nikada ranije nije desilo – da premijer izda obavezujuće uputstvo ministrima i da pošalje poruku i Skupštini Crne Gore, koja bi valjda trebalo da radi na tome da se i ovi zakonski prijedlozi unaprijede i da svima nama od toga bude bolje, da ne pomišljaju da urade to, bez prethodne konsultacije sa Vladom”, kazao je Vuković.

Ocjenjujući to prvorazrednim skandalom, Vuković je ocijenio da to puno govori o tome kakva atmosfera vlada u Vladi Crne Gore.

,,To je atmosfera gulaga, neslobode, nedemokratije i jednoumlja. To nije nikakva sloboda, to nije nikakva heterogenost”, kategoričan je Vuković.

Podsjetio je da je crnogorska javnost, zahvaljujući direktoru Direktorata za medije Neđeljku Rudoviću, imala priliku da se upozna sa tim na koji način je poslata završna verzija Zakona o RTCG evropskim partnerima.

,,Tada je ustvrdio da vi u Ministarstvu kulture i medija nijeste znali za to i da je to bio rezultat političkog uticaja”, rekao je on, dodajući da nije riječ o kozmetičkim promjenama, već o promjenama koje suštinski mijenjanju karakter zakonskog rješenja.

Istakao je da ljudi koji su najodgovorniji i koji danas brane ovaj zakon, po sopstvenom priznanju, nijesu imali uvid u to kakvo zakonsko rješenje ide na usaglašavanje sa evropskim partnerima.

,,Mi ćemo glasati za ovaj zakon, zato jer je to državni interes. Ali, vi ste u vladajućoj većini iskoristili taj državni interes da se iza scene, pokušavajući da kamuflirate to evropskim standardima koji ne postoje, uspostavljate političku kontrolu nad Javnim servisom”, poručio je Vuković.

Podsjetio je i da u regionu ne postoji kriterijum da za izbor generalnog direktora javnog servisa treba pet godina iskustva.

,,Minimum u regionu je osam godina. Tu informaciju smo dobili onog dana na Odboru”, podsjetio je Vuković.

Umjesto, kako je rekao, da se vodi računa o tome, znajući što znači Javni servis za Crnu Goru, da je to jedan od stubova ove države, Vuković je upitao „što mi radimo?“

,,Poslije pet sudskih presuda, poslije tolike kompromitacije koju je doživio taj medij, zahvaljujući neodgovornom i nezakonitom ponašanju ljudi u Savjetu, koje će, razumjeli smo i sinoć, tek dobiti svoj tužilački, a nakon toga i sudski epilog, mi legitimišemo takvu praksu i to radimo mimo znanja resornog ministarstva”, kazao je Vuković.

Ministarka Vujović je rekla da nije tajna kakav je stav njenog resora o tim pitanjima, ali i poručila poslanicima da je ona u Skupštini da brani utvrđeni prijedlog Vlade iako je intimno protiv tih rješenja. Vujović je kazala poslanicima da su oni u ovoj situaciji moćniji od nje, te da amandmanima koji bi vratili prvobitna rješenja, s obzirom na činjenicu da su i ona dobila zeleno svjetlo EK, ne bi ugrozili dobijanje pozitivnog IBAR-a.

Poslanici DPS-a, SD-a, Ure, i HGI-a pozvali su ministarku Vujović da postupi kao i ministar pravde Andrej Milović i na matičnom odboru prihvati te amandmane kao sastavni dio zakona, čime bi se u plenumu izbjeglo glasanje o samim amandmanima.

Većina, ipak, nije obezbijeđena, jer su poslanici Bošnjačke stranke odbili da se pridruže predstavnicima opozicije i Demokrata.

I sama ministarka, na sjednici Odbora za politički sistem održanoj u kasnim večernjim satima, iako je tokom sjednice tvrdila da nije „lutka na koncu“ – odbila je tu inicijativu.

Koprivica: Vlada pokazala reformsko opredjeljenje

Vlada i Ministarstvo pravde su, Prijedlogom zakona o sprečavanju korupcije i radom na tom aktu, kako je kazao juče potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica, pokazali reformsko opredjeljenje i kapacitet da harmonizuju zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU.

On je tokom sjednice Skupštine rekao da je taj prijedlog veoma važan sistemski zakon, ali ne i jedini iz oblasti antikorupcijskog zakonodavstva.

,,Reforma antikorupcijskog zakonodavstva je značajna za stvaranje pretpostavki za unapređenje normativnog okvira, a taj normativni okvir, harmonizovan sa pravnom tekovinom EU, donijeće i veći standard, bolji kvalitet života i pravnu sigurnost”, poručio je Koprivica.

On je rekao da ni ovaj zakon nije idealan i da tek predstoji ozbiljan rad na njegovoj dodatnoj reformi.

,,Ali, postojale su neke urgentne potrebe, koje su nalagale nužnost ovog brzog rješenja”, kazao je on i dodao da se jedna od najvažnijih izmjena Zakona odnosi na proširenje kruga javnih funkcionera, među koje su sada uključeni notari, javni izvršitelji i stečajni upravnici.

Istakao je da je, takođe, precizirano ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, čime se otklanjaju neki nedostaci u primjeni zakona.

,,Pojmovno određenje zviždača i postupak zaštite zviždača je razrađen, unaprijeđen, u skladu sa preporukama Savjeta Evrope. Takođe i izjava o postojanju sukoba interesa, ali je takođe preciznije definisana obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i imovini”, naveo je Koprivica.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Koprivica tvrdi da je korak naprijed u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, navodeći da je krajnji cilj uvođenje građansko-pravnog modela.

On je naveo da uporedno pravo poznaje dva modela kada je u pitanju oduzimanje nelegalno stečene imovine – građansko-pravni i krivično-pravni model oduzimanja imovine.

Koprivica je pojasnio da je razlika između ta dva modela u teretu dokazivanja porijekla imovine i u tome što se građansko- pravni model vodi, nakon određene faze, nezavisno od krivičnog postupka i što ne zavisi od ishoda krivčnog postupka.

U važećem zakonu, kako je rekao, usvojen je krivični model, koji je pokazao ozbiljne nedostatke u pogledu dužine trajanja, što je demotivisalo osobe koje vode te postupke i dodao da predložena izmjena Zakona predstavlja unapređenje krivičnog modela i donosi niz poboljšanja.

,,Svaka izmjena je korak naprijed u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, od definisanja imovinske koristi, povezanih osoba prema kojima se može usmjeriti postupak ispitivanja i oduzimanja nelegalno stečene imovine. Svakako je i u pogledu uvođenja novog instituta – finansijskog izviđaja, jedan korak naprijed”, naveo je Koprivica.

DPS i SD bojkotovali Milovićevu “zamjenu”

Poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata napuštili su juče sjednicu Skupštine u dijelu kada je vladine zakone branio i predstavljao, kao predstavnik predlagača potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Odbili su da prisustvuju sjednici u znak revolta zbog odluke Vlade da opozove ministra pravde Andreja Milovića sa pozicije njenog predstavnika, odnosno predlagača IBAR zakona u Skupštini, zato što se on, kako su istakli iz Vlade, oglušio o njeno uputstvo i umjesto njega delegirali Koprivicu?!

Vlada je ovu odluku donijela zbog toga što Milović u četvrtak, kako su saopštili, nije poštovao Spajićevo uputstvo da se amandmani na bilo koji IBAR zakon ne mogu prihvatati bez prethodne saglasnosti izvršne vlasti?!

Milović je prije dva dana prihvatio jedan amandman Socijaldemokrata tehničkog karaktera.

Poslanici SD-a Boris Mugoša, Nikola Zirojević i Branislav Nenezić predali su u proceduru amandman na Zakon o Državnom tužilaštvu kako bi se izbjegla diskriminacija tužilaca u odnosu na sudije, što je Milović prihvatio čime je amandman postao sastavni dio zakona, ali je to naljutilo Spajića.

Kako je navedeno u obrazloženju amandmana, koji je Miović prihvatio, prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sudskom savjetu i sudijama broj bodova ostvaren na pravosudnom ispitu kako bi lice ostvario pravo da bude kandidat za sudiju smanjuje se sa dosadašnjih 60 na 55.

,,Kako Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu nije učinjeno isto, smatramo da su kandidati za tužioce, na ovaj način, diskriminsani u odnosu na kandidate za sudije. Ovim amandmanom izjednačava se ovaj kriterijum kako bi bio isti i za kandidate za sudije i za kandidate za tužioce”, navodi se u obrazloženju amandmana.

Na početku jučerašnje sjednice poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da mijenjanje predstavnika predlagača za IBAR zakone u toku rasprave nije zabilježeno u parlamentarnoj praksi.

Ocijenio je da je to klasično nepoštovanje prema, kako je kazao, vrijednim ljudima iz Ministarstva pravde koji su, zajedno sa Milovićem, godinu pripremali set zakona i usaglašavali prijedloge zakona.

,,Vlada pokušava od ministara da napravi lutke na koncu, koje nemaju svoj integritet i autonomiju”, kategoričan je Nikolić.

Kako je naveo, Milović je tokom prethodnih dva dana razumnim nastupom uspio da obezbijedi kooperativnost opozicije, a ona se mjerila time da nijesu podnosili amandmane i tamo gdje su primjećivali potrebu za intervencijom.

,,Umjesto da se pokaže zahvalnost prema takvom pristupu opozicije, sprovodi se jedna vrsta diktature nad parlamentom, gdje se upućuje prethodno obavezujuće uputstvo”, kazao je Nikolić.

Naglasio je da nemaju nikakve sentimente prema Miloviću, ali da se ovo nije radilo u parlamentu i da je to klasično nepoštovanje Skupštine, Ustava, zakona i procedura. Za njega je neprihvatljivo da se tako ponaša predsjednik Vlade, da zbog jedne tehničke izmjene povlači predstvanika predlagača i ponižava parlament.

Poslanik SD-a Boris Mugoša kazao je da zahtjev u vezi sa promjenom predlagača nije stigao u formalnom smislu.

,,Na osnovu tog zahtjeva ne može da se mijenja predlagač”, rekao je Mugoša.

SD je, kako je naveo, pomogao predstavnicima predlagača.

,,U velikom broju zakona koji su pripremali desila im se ta greška, da za sudije i tužioce definišu različiti broj bodova na pravosudnom ispitu. Nemojmo da počinjemo raspravu sa jednim, a završavamo sa drugim ministrom”, kazao je Mugoša, navodeći da je u pitanju bila tehnička greška.

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić istakao je da građani danas mogu da svjedoče da je funkcija ministra i poslanika unižena, da su i Vlada i Skupština „bačene na koljena, zbog nauma čovjeka koji apsolutno ne poznaje rad ni poslanika, ni Vlade“.

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, kako je rekao Adžić, nije učestvovao, ili je samo dijelom učestvovao u izradi zakona i ne može ih na valjan način obrazložiti poslanicima.

Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović rekao je da je odluka Vlade čisto tehničke prirode. Smatra da Vlada kao kolektivni organ ima pravo da predloži bilo kog svog člana kao predlagača propisa u Skupštine.

,,Stvar je Vlade da li je to Milović ili neki drugi ministar, u ovom slučaju Koprivica, kojem je ova materija bliska. Tehničko pitanje ne treba politički zloupotrebljavati”, istakao je Dragović.