Radulović: Bilo propusta ali nije poljuljano povjerenje NATO u Crnu Goru

Bili ste nedavno u Briselu. Od formiranja vlasti, posljednih mjeseci sa najviših EU adresa su više puta opominjali crnogorsku Vladu. Najprije su tužilački zakoni dobili crveno svjetlo, opomenuti smo i zbog priče oko izmjene uslova za sticanje državljanstva, zatim je i sporni stav o Srebrenici ministra pravde i ljudskih prava Vladimira Leposavića izazvao revolt najviših međunarodnih partnera. Kako Vi gledate na to? Pravi li Vam sve to problem u diplomatskim aktivnostima?

RADULOVIĆ: Potpuno ste u pravu. U martu je održan ministarski sastanak NATO-a, na kojem sam imao priliku da učestvujem i tom prilikom sam imao bilateralne susrete sa svim ministrima NATO država, članica, a takođe sam iskoristio priliku, kad sam bio u Briselu, da obiđem EU institucije i da razgovaram sa EU zvaničnicima. U svim razgovorima, ponovoljena je jasna podrška Vladi, da nastavi da sprovodi reforme. Pohvaljena je Crna Gora zbog sprovođenja zajedničke i vanjske bezbjednosne politike. A izvještaje i određene komentare, koje dobijamo iz Brisela povodom ovih navoda, koje ste pomenuli, mi u Vladi doživljavamo kao dobronamjerne sugestije, jer Evropska unija je prijatelj, Evropska unija je partner i EU je naš glavni strateški spoljnopolitički cilj.

Iz Vašeg odgovora zaključujem da Crna Gora ima podršku EU, tačnije ova Vlada ima podršku Evropske unije. Međutim, licitira se datum ulaska Crne Gore u EU. Prema nekim Vašim viđenjima, koji je to realan rok i šta je to što najviše koči Crnu Goru na tom putu?

RADULOVIĆ: Kao ministar vanjskih poslova ipak ne bih licitirao sa datumom iz prostog razloga što, proces pristupanja je dvosmjerna ulica. Svakako ne zavisi samo od nas, već zavisi i od procesa koji se dešavaju unutar EU. Vi sami znate da skoro 80 posto naših građana u potpunosti podržava članstvo EU, i dozvolite da kažem da taj procent podrške je znatno veći nego u mnogim zemljama država članica. I u tom smislu ja sam siguran da Crna Gora nema sumnje u kom pravcu želi da ide, i svakako treba da radimo na ispunjenju nekih naših domaćih zadataka, prvenstveno u oblasti vladavine prava. A mi kao kompatibalan partner smo prihvatili novu metodologiju koja je pokrenuta od strane Francuske sa ciljem da pokažemo da nemamo skrivenih agendi, da je članstvo u EU naš jedini strateški cilj.

Sa druge strane imamo situaciju da dio partija parlamentarne većine spočitavaju na navodnoj anti-ruskoj politici. Kakvi su trenutni odnosi Crne Gore sa Rusijom?

RADULOVIĆ: Pa iskren da budem ja ne vidim anti-rusku politiku i anti-rusku retoriku u crnogorskoj vladi, jer ne mogu da se sjetim da je bilo ko iz ove vlade, ili ja lično bilo šta rekao išta protiv Rusije. Ja bih ovu politiku nazvao isključivo proevropskom i procrnogorskom. Ukoliko želimo da uđemo u EU, postoje određena pravila. Zajednička vanjska i bezbjednosna politika koja podrazumijeva uvođenje restriktivnih mjera Rusiji, su jednako važna kao i poglavlja 23 i 24. Dakle ako su to pravila, mi ta pravila slijedimo.
Samo zbog demistifikacije restriktivnih mjera ja sam dužan da ponovim da ovo nisu anti-ruske restriktivne mjere. Ovo ponavljam zbog naših građana. Ove mjere ne pogađaju kompletan ruski narod, ove mjere pogađaju isključivo pojedince i kompanije u Rusiji koji su povezani sa ratnim zbivanjima u Ukrajini. I od 150,160 miliona ruskih građana, pod restriktinim mjerama se trenutno nalazi oko 190 ljudi. Nema govora o antiruskoj politici, nema govora o antiruskim sankcijama, jer ne pogađaju ruski narod, već ponavljam kompanije i pojedince koji su umiješani u situaciji u Ukrajini.

Dio javnosti ocijenio je spornim pojedina naimenovanja u sektoru bezbjednosti. Takođe smo imali slučaj gdje su tajne informacije iz ANB-a dospjele u javnost. Kako na to gleda Alijansa, da li je povjerenje poljuljano, i Vi kao ministar vansjkih poslova, šta radite kako bi unaprijedili odnose sa Alijansom?

RADULOVIĆ: Nema govora o poljuljanom povjerenju među savjetnicima, što se tiče Crne Gore. Ja znam da su postojali određeni propusti u koje ne želim sada dajem dodatne komentare, imajući u vidu da nisam bio direktno involviran u tim slučajevima, ali kako kao Vlada i kako kao država možemo da budemo bliži savjetnicima, pa prosto. Možemo da budemo više prisutni na sastancima koje organizuje Alijansa, da imamo otvoreniju komunikaciju sa saveznicima, za šta se naravno ova vlada zalaže, i naravno da svim otvorenim pitanjima i ukoliko ima i ukoliko su postojali propusti da sa našim prijateljima i saveznicima razgovaramo poptuno otvoreno i potpuno iskreno.

Da li je tačno da je plan da više ambasadorskih mjesta ustupite političarima? Odnosno, da su ambasade u igri kada je posrijedi preraspodjela resora, takozvano “po dubini”. Da li bi to generalno bila dobra poruka i dobra praksa?

RADULOVIĆ: Ne bih iskoristio izraz po dubini. Ministarstvo vansjkih poslova ima leg specialis, to je zakon o vanjskim poslovima koji onemogućava taj izraz, koji se meni lično ne sviđa, po dubini. Ne može neko ko je partijski podoban ili nepodoban da uđe u ministarstvo i da bude određeni funkcioner u ministarstvu, jer zakon isključivo i precizno nalaže ko može, pod kojim zvanjem, i pod kojim uslovima da obavlja određenu funkciju u ministarstvu.
Što se tiče ambasada, vi sami znate da iz mojih ranijih intervjua da sam ja govorio da kada sam ja postao ministar, bilo je oko 50 posto političkih imenovanja. Sa određenom smjenom ambasadora, taj broj se smanjio i zakon je jasan, koji govori da političkih imenovanja može biti maksimalno do 30 posto. Imajući u vidu da je postojala loša praksa, a ne možemo sve da promijenimo preko noći, jer ni Rim nije izgrađen preko noći, jedan od ciljeva mog mandata će biti profesionalizacija diplomatske mreže, i ja se nadam da će do kraja mog mandata doći do tog magičnog broja od 30 posto. A da li će biti političkih naimenovanja, u svakoj zemlji svijeta ih ima, tako da sam od početka govorio da će ih biti jer postoje svuda, ali ajde da ih smjestimo na razumnu mjeru.

Možete li mi reći kako planirate da uredite diplomatsku mrežu. Vi ste još u januaru pozvali sve ambasadore na konsultacije. Dokle se stiglo sa tim konsultacijama, koliko ste ih do sada opozvali, koliko ih je vraćeno na dužnost?

RADULOVIĆ: U pravu ste, u januaru su sazvane jedne opšte konsultacije, koje do tada nisu održane, zadnji put su održane u julu 2016. Imajući u vidu nove političke realnosti, pozvali smo ambasadore na konsultacije. Sa 15 ambasadora su održane konsultacije, jedan ambasador je zbog opravdanih zdravstvenih razloga, koje nam je pravovremeno javio, nije odazvao konsultacijama. Osam ambasadora je opozvano u međuvremenu, a sedam diplomatsko-konzultanskih predstavnika je trenutno u Crnoj Gori na konsultacijama, i oni čekaju konsultacije, i u predstojećem periodu ćemo ih obavijestiti o vremenu održavanja konsultacija.

Kako planirate da uredite diplomatsku mrežu, to mi niste odgovorili, na koji način, da li planirate da zadržite broj ambasada, da smanjite, šta planirate?

RADULOVIĆ: Znate kako, prevashodno moj cilj da od crnogorske diplomatije napravim esnaf. S obzirom da smo mi ljudi koji posjeduju posebne vještine, poseban trening, jezička znanja, diplomatija je uvijek i u svakoj zemlji poseban esnaf, koja, kao takva, treba da budu očuvana, bez obzira na promjene vlasti i promjene vlade.
Što se tiče diplomatske mreže, planiramo u cilju racionalizacije i optimizacije, određene ambasade da zatvorimo u pojedinim zemljama. Ne bih naravno išao javno, zbog izrazitog poštovanja prema tim zemljama. Sa druge strane, planiramo da otvorimo ambasade u Izraelu, Holandiji, i u Danskoj. Svaka od ovih ambasada ima svoje logično i racionalno objašnjenje zašto. Međutim, kažem Vam, to je plan, ali kao što znate naša ekonomija je jako pogođena kovid pandemijom i vijdećemo da u predstojećem periodu u skladu sa mogućnostima i dalje radimo na racionalizaciji i optimizaciji diplomatske mreže.

Što se tiče međudržavnih odnosa Crne Gore, čini se da je u najvećem fokusu taj odnos sa Srbijom. Crna Gora trenutno nema ambasadora u Srbiji, nema ga ni Srbija u Crnoj Gori. Kako gledate na odnos sa Srbijom i šta ćete učiniti da se taj odnos popravi?

RADULOVIĆ: Crna Gora jedno od ključnih spoljno-političkih prioriteta je dobra regionalna saradnja, koja podrazumijeva dobru saradnju sa svim našim susjedima, uključujući kako bi neki rekli, i našeg prvog susjeda Srbiju, koja treba, naravno, da se zasniva na međusobnom poštovanju, nezavisnosti, nemiješanju u unutrašnje stvari. Istina je da trenutno nemamo ambasadore ni u jednoj ni u drugoj zemlji, ali, sa druge strane, rekao bih da ta ljudska komponenta, ekonomska komponenta, prevazilazi komponentu odnosa dvije države. Što je razumljivo, imajući u vidu istorijske, ekonomske, kulturne veze naše dvije države. I mi ćemo u predstojećem periodu nastaviti da radimo na poboljšanju odnosa.

Ukoliko se desi da Srbija odluči da ponovo imenuje Vladimira Božovića na mjesto ambasadora Srbije u Crnoj Gori, kako ćete se Vi odnijeti prema tome, s obzirom na to da ranije ministarstvo vanjskih poslova proglasilo gdina Božovića, personom non grata.

RADULOVIĆ: Ja mislim da je pitanje gospodina Vladimira Božovića, pitanje koje se već provlači kroz medije i kroz političku zbilju Srbije i Crne Gore već nekih šest mjeseci. Mislim da je vrijeme da ga arhiviramo, da ga ostavimo u prošlosti i da se okrenemo ka budućnosti ka saradnji naše dvije nezavisne, prijateljske, i najbliže zemlje. Naravno, ukoliko Srbija odluči kao suverena zemlja, ona odlučuje ko će biti njen diplomatski predstavnik, ukoliko Srbija odluči da to ponovo bude gospodin Božović, mi se nećemo miješati u njihovu suverenu odluku, ali to zahtjeva određene diplomatske i pravne procedure. Na kraju, shodno procedurama, zadnju riječ će imati predsjednik Đukanović. Mi ne određujemo Srbiji ko će biti njen diplomatski predstavnik, samo smatramo da ambasadori i jedne i druge zemlje trebaju da budu ljudi, ili diplomate, koji će na najbolji način da rade na približavanju naroda i na približavanju naše dvije države.