Video
Prvi govornik na panelu je Kristijan Šmit, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, koji se osvrnuo na sukob u Ukrajini i uticaj međunarodnih zbivanja na poltičku krizu na Balkanu.
Miroslav Lajčak je istakao da Evropska unija razmatra zahtjev Ukrajine da postane dio Unije. Na pitanje ko je prioritetna država koja treba da uđe u EU, Lajčak je naglasio da je to svakako Crna Gora.
“Svakako da ima mnogo političkih kriza koje treba razmotriti i riješiti, pogotovo i kada je u pitanju BiH, ali pristupanje Evropskoj uniji tema je koja je uvijek aktuelna”, rekao je Lajčak.
Ministarka vanjskih poslova Republike Kosovo Donika Gervala-Švarc rekla je da se Republika Kosovo saosjeća sa Ukrajinom i da apsolutno osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu. Dodala je i da je zabrinjavajuće da jedino Srbija, kao zemlja Zapadnog Balkana, nije osudila Rusiju za agresiju koju sprovodi nad Ukrajinom.
“Granice na Zapadnom Balkanu su jasno uređene, zbog toga ni Putin, a ni njegov pandan na Balkanu Vučić, ne može i neće promijeniti granice na ovom prostoru”, naglasila je Gervala-Švarc.
Bujar Osmani, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije ocijenio je da se svijet apsolutno promijenio i da je, čini mu se, nikad složniji. Međutim, zabrinjava što na Balkanu ne postoji takva ujedinjenost, kaže on.
“Sjeverna Makedonija je uspostavila jedinstveni primjer multietničke demokratije koja treba da bude primjer našim komšijama, ali i šire”, poručio je Osmani.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da iskustva iz istorije Balkana treba da posluže i Evropskoj uniji, ali i Rusiji i Ukrajini da ne ponavljaju istu grešku, i da ne unaprave istu grešku.
“Biti prvi na listi za prijem u EU jeste dobro, ali nije dovoljno za Crnu Goru. Ako nemamo način i mogućnost da napredujemo, neko će iskoristiti to i upotrijebiti nas za svoje ciljeve i interese”, istakao je Abazović.
On je ocijenio da Evropska unija ne može biti potpuna i jedinstvena bez zemalja Zapadnog Balkana. Kako kaže, potrebno je da EU nastavi sa proširenjem jer upravo sve ove krize apsolutno su dokaz da je sada pravi momenat da EU postane nikad jača.
“Sada tek naši građani razumiju zašto je važno biti dio NATO-a, ali sada isto tako vide da je jako važno biti i dio EU. Ovo je momenat da se svakako žrtvujemo i mi, ali potrebno je da nas i EU razumije i da napravi korak”, rekao je Abazović.
Kristijan Šmit osvrnuo se na izlaganje Abazovića i rekao je da je proces pristupanja Evropskoj uniji veoma složen trenutak i za EU i za svaku zemlju koja želi da pristupi EU, tako da to ne može da se desi kroz jednu sedmicu ili jedan mjesec. Kako tvrdi, sama EU mora da se prilagodi procesu proširenja.
Miroslav Lajčak poručio je da proces pristupanja zahtijeva političku volju jer je to politički proces. Kako je naglasio, proces je birokratski složen, ali potrebno je zaokružiti ga i dokazati Evropskoj uniji da zaista želite da budete njen dio.
“Evropska unija je takođe demotivisana u sadašnjem trenutku kada je toliko političkih kriza aktuelno, pa prema tome proces proširenja očekivano je usporio”, zaključio je Lajčak.
Donika Gervala-Švarc poručila je da je prošlo vrijeme kada cijeli Zapadni Balkan odgovara za odluke koje donese Srbija.
“Treba da budemo ujedinjeni, mi na Balkanu, a ukoliko je Srbija raspoložena da nam se pridruži uvijek je dobrodošla. Takođe, ako se ne pridružite sankcijama Rusiji, onda je to želja da sjedite između dvije stolice”, dodala je ona.
Preporučeno
Lajčak se još jednom osvrnuo na situaciju u Ukrajini i poručio je da svakako ni Balkan neće biti pošteđen posljedica, jer je situacija i više nego zabrinjavajuća.
