Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je kako smatra opravdanom kritiku da nijesu mogli svi da se pripreme za okrugli sto za prvu debatu.

“Ali sad je prilika da to ispravimo. I kabinet predsjednika države iskazao je interesovanje za konsultacije. Mislim da je inkluzija sad veća nego što je bila. VDT je iznio kritike, komentare i predloge koje tumačim kao konstruktivne. Jedna dilema koja je ostala a koja bi danas možda mogla da se otvori jeste da u ovoj kompoziciju tužilačkog savjeta pet pet jedan, da se u toj kompoziciji jedno mjesto ili eventualno dva biraju na osnovu tijela koje nije u sklopu Skpuštine. Ono što je opšta saglasnost koju sam čuo u prethodnim danima je to da nisam čuo nikoga da ima nešto protiv promjena u tužilaštvu. Nikog nisam čuo da je rekao da postojeće stanje Tužilastva odgovara potrebama države Crne Gore i njenom integracionom putu”, kazao je Abazović na početku debate.

Profesor Đorđije Blažić smatra smatra da je uzrok problema najviše u ljudima odnosno kadrovima.

“Vrlo je jasan okvir o imenovanju tužilaca i imamo zakonodavni okvir. A mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ SDT. Kad pogledate tužilački savjet on nema status. Zato imamo tužilački savjet koji je u bestežinskom stanju. Tužioci ne mogu da vrše druge funkcije. I u Inspekcijskom nadzoru imamo odstupanje od zakona. Karakteristika svih inspekcija je autoritativnost, a mi imamo pravosudnu inspekciju koja je ništa, i bolje da je nema. I taj dio i te kako mora da se usaglašava”, kazao je Blažić.

Vanja Ćalovic Marković iz MANS-a je kazala da ne razumije ni ko je predlagač zakona. Ćalović Markovićrekla je da je nesporno da vrh tužilaštva mora da ode, ali mora se voditi računa na koji način će to biti regulisano.

“Nesporno je da oni moraju da idu i da se mora utvrditi odgovornost ali je jako sporan način na koji vi to radite. Što bi spriječilo bivšu vlast ako opet dođe na vlast da uradi isto”.

Abazovic smatra da je problem u zemlji što svi žele nešto da sačekaju niko ne želi nešto da preduzme.

“Inertnost i osjećaj da će same stvari krenuti, do sad nas niđe nisu doveli. Niti je ovo sveto pismo niti je nepromijenljiva kategorija”, kazao je Abazović.

Branislav Radulović iz Udruženja pravnika kaže da što se tiče klauzule konflikta interesa – nije propisan prema zakonu evropskih drzava.

“Sve se vrti oko člana 6 koji je kraći ali nosi visok stepen opasnosti. Volio bih da se u Crnoj Gori izabere novi vrhovni državni tužilac u punom kapacitetu. Moj predlog je da se predstavnici akademske zajednice povuku, a da političari rade svoj posao za koji primaju platu, da sjednu i da se dogovore da se izabere vrhovni državni tužilac. Ne mogu stati iza kolega iza tužilaštva koji žele da ga izdignu na nivo četvrte grane vlasti”, kazao je Radulović.

Abazović je saglasan da dijalog oko izbora VDT-a mora da počne što prije.

Bojan Zeković iz SDP-a kazao je da su prinuđeni da razgovaraju o tekstu iza kojeg ne stoji ustavni predlagač.

“Personalne promjene su neophodne jer su rezultati nedovoljni. Raspravljamo o nekom, maltene, privatnom dokumentu”, kazao je on.

Dodaje da iako se ovaj zakon naziva “Dritanov zakon” zapravo je DF-of, odnosno Mandićev zakon.

Vi ste samo izvršilac njihovih radova – rekao je Zeković Abazoviću.

On je rekao Abazoviću da je SDP voljan da bude dio većine za izbor VDT u punom mandatu, po postojećem zakonu, kao i da se ta većina može dobiti i bez DPS-a i DF-a, ali da treba voditi dijalog kojeg ne da nema, nego nema ni simulacije dijaloga.

– Vi ste samo izvršilac njihovih radova – rekao je Zeković Abazoviću.

Profesor Nebojša Vučinić kazao je da je očekivao od ove Vlade da ovo pitanje bude na dnevnom redu u januaru, i da je do sada završeno, kao i zakon o porijeklu imovine, s obzirom na predizborna obećanja.

Izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović kaže da je zadovoljan što se odustalo od prvobitnog koncepta tužilačkih zakona koje je Venecijanksa komisija ocijenila negativnom ocjenom.

– Zabrinjava me teza koja se čuje iz vladajuće većine, da nismo dužni da prihvatimo sve preporuke Venecijanske komisije jer smo suverena zemlja. Ako se opredijelimo za taj scenario, moraćemo se suočiti sa teškim političkim posljedicama – ocijenio je Vujović.

“Kada govorimo o strukturi Tužilačkog savjeta, za mene reizbor ne bi bio problem ako bi bio praćen suštinskim promjenama”, naveo je on.

Abazović je kazao da je cilj da nijesmo u suprotonosti sa VK.

“I mi nijesmo u suprotnosti sa VK. DPS-u ne treba dijalog nego zaštita, sistem treba da ih zaštiti sad. Ovo je samo jedan od niza zakona koji treba da poprave ukupnu klimu u Crnoj Gori. Ja sam vrlo optimističan. Ja sam iznenađen šta je sugestija Venecijanske komisije bila. I ako budu ostali na tom stanovištu, ne da se sjekiram, nego će ovo biti izuzetna stvar”, poručio je on.

Marta Šćepanović iz DPS-a je kazala da je važno znati ko je pisao zakon te da nazire da su ga pisali poslanici iz vladajuće većine.

“Namjera je potpuno jasna, da se politizuje tužilaštvo. To je nešto za šta ste se i vi zalagali i građani nisu za vas glasali da sada ignorišete Venecijansku komisiju. Važno je da se ispoštuju preporuke VK. Možda treba povećati broj uglednih pravnika ali to dovodi u pitanje politički uticaj tužilačkog savjeta”,, navodi Šćepanović.

Abazović je naglasio da evropski put Crne Gore nije ugrožen.

“Ovo je mehanizam depolitizacije”, istakao je on.