A kada je vlada premijera Zdravka Krivokapića, u tehničkom mandatu, na elektronskoj, odnosno telefonskoj sjednici, 4. februara, dok je u parlamentu trajala rasprava o povjerenju njegovom timu, usvojila odluku – reakcije su bile žestoke.

Tako je jedan od tadašnjih opozicionih prvaka Raško Konjević, odmah u parlamentu poručio kako se radi o nezakonitoj odluci i gruboj zloupotrebi funkcije odlazećeg premijera. Pozvao je tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića da bez čekanja podnese krivičnu prijavu protiv Krivokapića…

Konjević je u Abazovićevoj vladi ministar odbrane i potpredsjednik za politički sistem.

MUK I U MUP-U

I u Ministarstvu unutrašnjih poslova nijesu odgovorili na pitanje što će biti sa Krivokapićevom odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Iz resora kojim rukovodi Filip Adžić Pobjedi otćutali su hoće li inicirati ukidanje ove odluke, a s obzirom na to da je prethodna vlada usvojila mimo znanja tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova i bez konsultacija sa ovim ministarstvom.

„Zaboravni“ premijer Dritan Abazović je u februaru, najavljujući da će njegova vlada ukinuti ovu odluku, obrazložio da će biti poništena upravo zbog toga što nije dobila saglasnost MUP-a.

Adžićev resor nije odgovorio ni na naše pitanje koliko je osoba do sada, po osnovu izmijenjene odluke, dobilo crnogorsko državljanstvo, te koliko je prijavljenih.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, do sada je stiglo više od 1.600 zahtjeva.

PROTESTI 

Kada je prošle godine iz Vlade najavljeno da će biti izmijenjena odluka o sticanju crnogorskog državljanstva veliki dio javnosti žestoko je reagovao, kao i tadašnja opozicija, upozoravajući da bi to značilo temeljnu promjenu demografske strukture države, samim tim i opasan politički udar na našu zemlju.

Politička partija Patriotsko komitski savez tada je svakodnevno organizovala proteste i blokadu magistralnog puta Podgorica – Nikšić, u mjestu Bogetići.

Ubrzo je Krivokapiću i njegovom timu postalo jasno da građanski bunt ne mogu da umire, pa je Vlada odustala od sporne izmjene odluke.

Zakonom je propisano da se crnogorsko državljanstvo može steći prijemom ako aplikant, pored ostalog, u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina, dok je odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom bilo propisano da se pod zakonitim boravkom podrazumijeva stalni boravak. Kriterijumi su sada „olakšani“, pa više desetina hiljada stranaca – prije svih Rusa i Srba iz država regiona, koji borave u našoj zemlji, steklo je šansu da ostvare pravo na crnogorsko državljanstvo.

PODACI

Nakon što je Krivokapićeva vlada izmijenila odluku, prema podacima koje je objavila agencija Mina, do 15. aprila je podnešen 921 zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Iz MUP-a su tada pojasnili da su, shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, u obavezi da odluku po podnijetim zahtjevima donesu u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka.

– Do sada nijedna osoba nije stekla crnogorsko državljanstvo na osnovu ove odluke – rekli su Mini iz ovog resora.

Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin saopštio je ovoj agenciji da je vrlo realno očekivati da pet do sedam hiljada stranaca u toku ove godine podnese zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, ukoliko izmjene odluke ostanu na snazi u narednom periodu.

– U što sumnjam. Jedan od prvih zadataka nove vlade sigurno će biti stavljanje tih izmjena van pravne snage – rekao je Bugarin u aprilu.

Kako se pokazalo – poništavanje ove odluke nije bio jedan od prvih zadataka Abazovićevog tima.

Bugarin je objasnio da bi veliki dio onih koji bi stekli crnogorsko državljanstvo ove ili sljedeće godine, već 2024. godine bio u prilici da ostvari i biračko pravo.

Kategoričan je da su izmjene odluke donešene „na nezakonit način i suprotno Poslovniku o radu Vlade, kao i da su u suprotnosti sa Zakonom o strancima i da ga apsolutno derogiraju i obesmišljavaju“.

AGENDA

Prethodna crnogorska vlada konstituisana je u Crkvi Srbije, u Manastiru Ostrog, pod patronatom tadašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića koji je ubrzo potom umro, ali su tadašnja parlamentarna većina i vlada dosljedno ispunjavali agendu koju im je ostavio.

A suština je bila – temeljna priprema naše zemlje za projekat „srpski svijet“.

I upravo je olakšavanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva jedan od najsigurnijih puteva za uvođenje Crne Gore u ovaj velikosrpski projekat.

Koliko opasne posljedice po budućnost naše zemlje nosi ova odluka nedvosmisleno ukazuje i ustavna inicijativa advokata i člana Predsjedništva Konjevićevog SDP-a Miloša Vukčevića od 22. februara, kada je od Ustavnog suda zahtijevao da obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu ove odluke, koja je stupila na snagu 19. februara ove godine.

Tražio je i ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi izmijenjene odluke.

– Dalja primjena ove odluke bi nanijela neotklonjive štetne posljedice po državu i njene građane, jer bi se velikom broju stranaca omogućilo nezakonito sticanje crnogorskog državljanstva, što bi značajno izmijenilo demografsku strukturu – istakao je u inicijativi Vukčević.

Objasnio je da „ako se uzme u obzir da Crna Gora ima oko 480.000 punoljetnog stanovništva, a da su procjene da u državi trenutno ima oko 30.000 stranaca sa privremenim boravkom i oko 30.000 stranaca sa stalnim boravkom, što je ukupno oko 60.000 ljudi, koji po osporenoj odluci mogu aplicirati i dobiti crnogorsko državljanstvo u bliskoj budućnosti, jasno je da će se u značajnoj mjeri promijeniti demografska struktura stanovništa i dovesti u pitanje bezbjednosni i nacionalni interesi Crne Gore i njenih građana“.

Prema nekim procjenama, kako je naveo, od 5.000 do 7.000 ljudi godišnje moglo bi po ovoj nezakonitoj odluci dobiti crnogorsko državljanstvo, iako ne ispunjavaju uslove shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu i Zakonu o strancima.

Upozorio je i da bi primjenom ove odluke mogla biti značajno izmijenjena struktura birača u Crnoj Gori i to već pred naredne, redovne parlamentarne izbore.

Prema javnosti dostupnim informacijama Ustavni sud nije reagovao na Vukčevićevu inicijativu.

I šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić reagovao je na odluku Krivokapićeve odlazeće vlade i 14. februara podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv njega zbog nezakonitih izmjena ovog akta. Tužilaštvo je, kako saznajemo, formiralo predmet.