Video
Tako je ova vlada od svog formiranja do kraja proljećnog skupštinskog zasijedanja, odnosno od 28. aprila do 31. jula 2022. godine, podnijela svega 14 prijedloga zakona Skupštini Crne Gore.
PRIJEDLOZI
– U četiri slučaja radi se samo o potvrđivanju međunarodnih protokola i sporazuma, u sedam uglavnom o manjim izmjenama i dopunama postojećih zakonskih tekstova, a tri su prijedloga zakona – carinski zakon, zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, i zakon o elektronskom dokumentu.
Na carinskom zakonu, zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i zakonu o elektronskom dokumentu, koji su predloženi, radila je i prethodna vlada, tako da je 43. Vlada gotovo već završne tekstove predala dalje u skupštinsku proceduru, podaci su CGO.
U ekspozeu premijera Abazovića, međutim, navedeni su bili potpuno drugi prioriteti.
– Dogovor o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudija Ustavnog suda u skladu sa Ustavom, dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija u kojima će se zakonito postupanje
podrazumijevati. Usklađivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije i zakon o preispitivanju porijekla imovine bili su prioriteti u ekspozeu Abazovića na kojima gotovo ništa nije rađeno.
BEZ PRIORITETA IZ EKSPOZEA
Ništa nije rađeno ni kada su u pitanju izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS-a/ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, kao i na izmjenama izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih lista i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata. Nije izvršena ni profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS-a/ODIHR-a.
Nije bilo ni revizije zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao ni preispitivanja svih spornih kadrovskih rješenja u tim oblastima, posebno na visokim pozicijama. Nije bilo ni preispitivanja spornih i nezakonitih odluka prethodnih vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog revidiranja.
Obećana je i reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao i unapređenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava.
Insistiranje predsjednika Vlade na potpisivanju tzv. Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, na zakonu o popisu stanovništva kao i finansiranju srpskih parapolitičkih organizacija koje negiraju Crnogorce, crnogorski jezik i veličaju četnički pokret – suštinski jeste ispunjavanje agende predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Da je zaista tako, svjedoči i podatak da je predsjednik Srbije nekoliko puta kazao da mu je u Crnoj Gori prioritet položaj SPC, položaj srpskog naroda i popis kao i finansiranje srpskih organizacija.
Vučić je 2021. rekao i da je ,,zainteresovan za rezultate popisa u Crnoj Gori“, iako je nakon toga odgodio popis u Srbiji.
– Pomagaćemo srpskom narodu u Crnoj Gori uvijek. Pomažemo Maticu srpsku, pomažemo našu Crkvu – rekao je tada Vučić.
Preporučeno
Svi ti Vučićevi prioriteti, kako se pokazalo, bili su agenda premijera manjinske vlade.
