Tako je ova vlada od svog formiranja do kraja proljećnog skupštinskog zasijedanja, odnosno od 28. aprila do 31. jula 2022. godine, podnijela svega 14 prijedloga zakona Skupštini Crne Gore.
PRIJEDLOZI
– U četiri slučaja radi se samo o potvrđivanju međunarodnih protokola i sporazuma, u sedam uglavnom o manjim izmjenama i dopunama postojećih zakonskih tekstova, a tri su prijedloga zakona – carinski zakon, zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, i zakon o elektronskom dokumentu.
Na carinskom zakonu, zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i zakonu o elektronskom dokumentu, koji su predloženi, radila je i prethodna vlada, tako da je 43. Vlada gotovo već završne tekstove predala dalje u skupštinsku proceduru, podaci su CGO.
U ekspozeu premijera Abazovića, međutim, navedeni su bili potpuno drugi prioriteti.
– Dogovor o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudija Ustavnog suda u skladu sa Ustavom, dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija u kojima će se zakonito postupanje
podrazumijevati. Usklađivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije i zakon o preispitivanju porijekla imovine bili su prioriteti u ekspozeu Abazovića na kojima gotovo ništa nije rađeno.
BEZ PRIORITETA IZ EKSPOZEA
Ništa nije rađeno ni kada su u pitanju izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS-a/ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, kao i na izmjenama izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih lista i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata. Nije izvršena ni profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS-a/ODIHR-a.
Nije bilo ni revizije zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao ni preispitivanja svih spornih kadrovskih rješenja u tim oblastima, posebno na visokim pozicijama. Nije bilo ni preispitivanja spornih i nezakonitih odluka prethodnih vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog revidiranja.
Obećana je i reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao i unapređenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava.
Insistiranje predsjednika Vlade na potpisivanju tzv. Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, na zakonu o popisu stanovništva kao i finansiranju srpskih parapolitičkih organizacija koje negiraju Crnogorce, crnogorski jezik i veličaju četnički pokret – suštinski jeste ispunjavanje agende predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Da je zaista tako, svjedoči i podatak da je predsjednik Srbije nekoliko puta kazao da mu je u Crnoj Gori prioritet položaj SPC, položaj srpskog naroda i popis kao i finansiranje srpskih organizacija.
Vučić je 2021. rekao i da je ,,zainteresovan za rezultate popisa u Crnoj Gori“, iako je nakon toga odgodio popis u Srbiji.
– Pomagaćemo srpskom narodu u Crnoj Gori uvijek. Pomažemo Maticu srpsku, pomažemo našu Crkvu – rekao je tada Vučić.
Preporučeno
Svi ti Vučićevi prioriteti, kako se pokazalo, bili su agenda premijera manjinske vlade.
Video