Jedan od ključnih ljudi najjače opozicione partije na državnom, a sada i na nivou Podgorice, podsjeća da su tokom tri mjeseca dogovora i pregovora o formiranju buduće vlasti u glavnom gradu insistirali na tome da im „fotelje nijesu prioritet, već razvoj Podgorice, koja je posrnula“. Dodaje i kako on sam nikako i ni pod kojim uslovima neće „izdati povjerenje 24.000 birača“.

“Poznato je da su predstavnici Pokreta za Podgoricu preko noći promijenili mišljenje… Stoga gradska vlast onako kako sada izgleda ne oslikava izbornu volju građana Podgorice, što će se vrlo brzo i u praksi pokazati kao tačno”, smatra on.

Na državnom nivou, prema riječima Abdića, DPS trenutno sarađuje sa opozicionim strankama „dominantno na očuvanju ustavnog poretka Crne Gore“. S druge strane, zamjera manjinskim partijama vladajuće većine jer „nijesu spremne, niti žele da preuzmu odgovornost i budu ključni faktor da lošu vlast otjeraju u opoziciju“.

Govoreći o pozivu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera da se opozicija priključi Vladinoj platformi „Barometar 26“ kao polaznoj osnovi za ubrzano zatvaranje pregovor sa EU, Abdić navodi kako će DPS „suštinski, a ne deklarativno“ nastaviti da doprinosi procesu eurointegracija, „ali nikada to svoje opredjeljenje neće staviti ispred očuvanja integriteta i suvereniteta Crne Gore“.

“Zbog toga šaljemo jasnu poruku Vladi i njenom predsjedniku Milojku Spajiću da se ne igraju državom i slogom u njoj, odnosno da ne pokušavaju da kupuju vrijeme i opstanak u foteljama podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma”, dodaje sagovornik Pobjede.

Abdić takođe ukazuje da se „istovremeno ne može biti proevropski orijentisan i donositi odluke na temelju vrijednosti koje baštine političari poput Andrije Mandića i Milana Kneževića“. Zato smatra da je Crna Gora bliža blokadi pregovora sa Evropskom unijom nego zatvaranju svih poglavlja do kraja 2026. godine.

Kako gledate na cijeli proces formiranja vlasti u Podgorici, spekulacije i događaje u protekla tri mjeseca, od održavanja vanrednih izbora?

ABDIĆ: Podsjetiću crnogorsku javnost, a pogotovo moje sugrađane na to da sam, kao nosilac liste koja je osvojila najveći broj glasova, odmah po proglašenju konačnih rezultata izbora javno uputio poziv svim političkim strukturama na korektan, civilizovan i demokratski razgovor, kako bismo vidjeli što je najbolje u interesu građana našeg glavnog grada, uz napomenu da partija koju predstavljam i lista koju sam predvodio nikako i nikada neće biti kočnica razvoju Podgorice.

Mi smo bili spremni na dogovor, jer nijesmo željeli da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja. Rekli smo više puta da nam fotelje nijesu prioritet, već razvoj Podgorice i želja da učinimo nešto za naš grad koji je posrnuo, grad koji je u haosu posljednje dvije godine. Tada sam, takođe, naglasio da nikako i ni pod kojim uslovima neću izdati povjerenje 24.000 birača.

Osim Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa, odnosno partija koje se, zbog bliskosti ideologija, smatraju našim tradicionalnim političkih partnerima, spremnost da se nešto drugačije učini za Podgoricu, barem deklarativno, iskazala je i lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“, za koju znamo da je participirala u rušenju prethodne gradske vlasti, nakon čega je odnos između predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića bio obilježen konstantnim javnim sukobom, a više pokušaja sa strane da se pomire nekadašnji lideri Pokreta Evropa sad doživjeli su neuspjeh.

Poznato je da su predstavnici pomenutog pokreta preko noći promijenili mišljenje i donijeli odluku da vlast formiraju sa onima na čiji račun su mjesecima unazad iznosili teške optužbe i kvalifikacije, te na taj način pogazili sva ona obećanja koja su dali svojim glasačima u predizbornoj kampanji. Stoga gradska vlast onako kako sada izgleda ne oslikava izbornu volju građana Podgorice, što će se vrlo brzo i u praksi pokazati kao tačno.

Što može biti najveći kamen spoticanja novoformirane gradske vlasti?

ABDIĆ: Kamen spoticanja je, prije svega, činjenica da suštinski ništa nije promijenjeno i da je Podgorica dobila novu-staru vlast formiranu zahvaljujući raznim pritiscima i ucjenama, a kojoj je prethodila podmukla politička prevara. Imamo istu predsjednicu Skupštine, a najvjerovatnije i iste ljude na čelu najbitnijih gradskih resora.

Dakle, ljude koji su imali dvije godine da se dokažu na funkcijama i dato vrijeme nijesu iskoristili u te svrhe, čime su građane već uvjerili u svoju nesposobnost. Promjena gradonačelnice iz PES-a gradonačelnikom iz PES-a građane je koštala više stotina hiljada eura, da bismo na najodgovornijem mjestu u glavom gradu dobili čovjeka koji je, takođe, u prethodnom periodu dokazao svoju nesposobnost kroz uvođenje opšteg rasula u Elektroprivredi Crne Gore i Rudniku uglja.

Kako vidite aktuelnu saradnju sa drugim opozicionim strankama na državnom nivou? Da li možete imati povjerenja u političare poput Dritana Abazovića?

ABDIĆ: Saradnja DPS-a sa drugim opozicionim strankama na državnom novu trenutno se dominantno bazira na očuvanju ustavnog poretka Crne Gore. U tom smislu, danas postoji jedna podjela, a to je na parlamentarce koji poštuju Ustav i one koji su spremni zarad očuvanja vlasti da pregaze sve.

Parlamentarna opozicija čvrsto stoji na stanovištu da se od strane bahate parlamentarne većine dogodilo nasilno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda i svako dalje djelovanje u ovom pravcu treba onemogućiti i vratiti našu državu na pravi put. Upravo iz tog razloga, odlučili smo se na blokadu sjednica parlamenta, jer ne postoji drugi način da se obračunamo sa političkim nasilnicima koji gaze po Ustavu.

Kako vidite ulogu manjinskih partija iz vladajuće većine u proteklih pet mjeseci kako u izvršnoj vlasti, tako i u parlamentu?

ABDIĆ: Manjinske partije, koje su dio vladajuće većine, u prethodnom periodu pokazale su da nijesu spremne, niti žele da preuzmu odgovornost i budu ključni faktor koji bi ovakvu dokazano lošu vlast otjerao u opoziciju.

Uloga manjinskih partija zavisi, prije svega, od toga kako se njihovi lideri snalaze u svakodnevnoj politici, kome se oni pridružuju i za što se zalažu u parlamentu i van parlamenta.

Ako ne vode računa samo o svojim interesima, onda mogu da igraju mnogo značajniju ulogu. Ako im je važno samo da postignu svoje lične ciljeve, onda sarađuju i sa onima sa kojima ne bi trebalo, potcjenjuju one koji su više njihovi prirodni saveznici i svi možemo da se uvjerimo u loše rezultate takvog djelovanja.

Kako vidite stav šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadora Johana Satlera, da opozicija prihvati poziv Vlade, konkretno „Barometar 26“ i pomogne joj kako bi zemlja brže napredovala u eurointegracijama? Koji će biti odgovor DPS-a?

ABDIĆ: Podsjetiću vas da je garancija vladavine prava jedan je od kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji koji je EU definisala na Savjetu Evrope u Kopenhagenu. Ovi kriterijumi zahtijevaju da zemlja kandidat, pored ostalog, ostvari stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, funkcionisanje pravne države, poštovanje ljudskih prava i poštovanje i zaštitu manjina.

Ono čemu svjedočimo od 30. avgusta 2020. godine, a posebno posljednjih dana u Crnoj Gori, nikako se ne može nazvati vladavinom prava. Podsjetiću i na to da „Barometar 26“ podrazumijeva fokus na državno jedinstvo, poseban tretman polarizujućih pitanja, koja uključuju identitetske i druge teme koje mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije, ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Takođe, podrazumijevaju dobrosusjedske odnose i dobre odnose sa državama članicama EU.

Vladajuća većina je pokazala djelima da ne mari za ono što je sastavni dio ove platforme i zato smo mi iz DPS-a već kazali da ovaj dokument predstavlja krajnje providan pokušaj skretanja pažnje javnosti sa činjenice da je aktuelna vlada politički delegitimisana. Nakon što je ključno doprinio ulasku Crne Gore u NATO 2017. godine, DPS će – suštinski, a ne deklarativno – nastaviti da daje važan doprinos procesu integracije Crne Gore u EU, ali nikada to svoje opredjeljenje nećemo staviti ispred očuvanja integriteta i suvereniteta Crne Gore.

Da li je Crna Gora bliža blokadi pregovora sa EU nego ubrzanom zatvaranju poglavlja do kraja 2026?

ABDIĆ: Nakon što je nedavno predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola otkazala sastanak sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, vjerujem da je crnogorskoj javnosti postalo kristalno jasno da sa predstavnicima ekstremističke proruske politike nema priče o ulasku Crne Gore u EU. Na potencijalni susret Metsole i Mandića je negodovao veliki broj evropskih parlamentaraca, pogotovo imajući u vidu da ga je Hrvatska, zemlja članica EU, proglasila za personu non grata. Dakle, dok su Mandić i Milan Knežević na bilo kojoj poziciji moći, Brisel nas neće ozbiljno shvatiti.

Moj odgovor je da je Crna Gora bliža blokadi pregovora sa EU nego ubrzanom zatvaranju poglavlja. Ovo iz razloga što lideri koji zagovaraju „srpski svet“ nikada nijesu ni bili za crnogorsku nezavisnost. Političari koje se nadaju ukidanju NATO pakta ili iščlanjivanju Crne Gore, sasvim logično, nijesu adekvatan partner Briselu.

Kako vidite insistiranje dijela parlamentarne većine, prvenstveno iz Demokratske narodne partije i Nove srpske demokratije, na identitetskim pitanjima poput izmjena Ustava i zakonskih odredbi o državljanstvu, te kreiranje atmosfere u kojoj su građani drugog reda oni koji se nacionalno ne opredjeljuju kao Srbi?

ABDIĆ: Lideri srpskih partija Andrija Mandić i Milan Knežević zavjetovali su se svojim nalogodavcima da će učešće u vlasti iskoristiti za nestanak Crne Gore kao nezavisne države. Njihova najava promjene Ustava i uvođenje dvojnog državljanstva poruka je Spajiću na što sve mora da pristane ako želi da se zadrži u fotelji predsjednika Vlade.

Poput politikantske zloupotrebe žrtava Jasenovca, dvojno državljanstvo je još jedna tema kojom Mandić i Knežević pokušavaju da odobrovolje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da mu pokažu svoju lojalnost.

DPS ne interesuje na što su sve spremni Vučićevi podanici, jer smo mi odgovorni samo i isključivo građanima Crne Gore koji su nam povjerili glas da ih predstavljamo. Upravo zbog toga šaljemo jasnu poruku Vladi Crne Gore i njenom predsjedniku Spajiću da se ne igraju državom i slogom u njoj, odnosno da ne pokušavaju da kupuju vrijeme i opstanak u foteljama podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.

S obzirom na odnose snaga unutar Skupštine i Vlade, da li Crna Gora zaista može, i na koji način, popraviti odnose sa Hrvatskom?

ABDIĆ: Odnosi s Hrvatskom trenutno se nalaze u ovakvoj fazi zbog toga što ključnu funkciju u crnogorskom parlamentu pokriva čovjek koji je inicijator Rezolucije o Jasenovcu, simpatizer vođe kvislinškog pokreta tokom Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića i Radovana Karadžića osuđenog za genocid nad Bošnjacima. I sve dok je to tako, ne možemo očekivati blagonaklonost ne samo Hrvatske, već bilo koje druge članice EU.

Stoga je i više nego jasno kako popraviti odnose sa Hrvatskom. Mi moramo da se opredijelimo za jedan put. Ne možemo u isto vrijeme biti proevropski orijentisani i donositi odluke na temelju vrijednosti koje baštine političari koje sam pomenuo. Jer kako Crna Gora sa Andrijom Mandićem na čelu parlamenta može da uđe u EU u kojoj se baštine demokratija, liberalizam, slobode, antifašizam i osuđuju autokratski režimi kao što je onaj u Moskvi? Mandić je sve suprotno od toga, a njegova stranka se zalaže za izlazak Crne Gore iz NATO, ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova i u bliskim je političkim odnosima sa predsjednicima Srbije i Republike Srpske.

Mandićeva mjera demokratije

Da li se kontinuirano pravno nasilje nad demokratskim procesima, izvršnom i sudskom vlasti koju sprovodi skupštinska većina i njen prvi čovjek Andrija Mandić može prenijeti na svaku opštinu u Crnoj Gori? Što bi to značilo za građane?

ABDIĆ: Kontinuirano pravno nasilje nad demokratskim procesima, izvršnom i sudskom vlasti koju sprovodi skupštinska većina i njen prvi čovjek Andrija Mandić već se prenijela na lokalni nivo. Radi se o nizu odluka nadležnih organa, kao što su bile pojedine odluke o formiranju vlasti, pa onda smjenama, razrješenjima, penzionisanju, podizanju optužnica, rušenju objekata, odbijanju sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka…

O ovakvim pojedinačnim aktima svjedočili smo na lokalnom nivou u Podgorici, Budvi, Andrijevici, Tivtu… Građane konstantno zamajavaju svojim neslogama, obmanama i ucjenama. Njihova mjera demokratije je takva da možemo očekivati da se ubuduće sjednice lokalnih parlamenata održavaju uz prisustvo naoružanih lica koja će sugerisati odbornicima što treba da glasaju.

Stabilizacija regiona ili neulazak u EU

Da li očekujete da će aktuelna kriza vlasti u Srbiji rezultirati sve jačim pritiskom na Crnu Goru, prije svega da se degradira njena pozicija u NATO savezu i u pristupnim pregovorima sa EU?

ABDIĆ: Crna Gora može da uđe u EU, ali to zavisi najvećim dijelom isključivo od nas u Crnoj Gori.

Upravo štetna zakonska rješenja, poput Zakona o dvojnom državljanstvu, mogu da spriječe ulazak Crne Gore u EU. Kroz ovaj zakon bi Vučić preko svojih birača mogao direktno da utiče na to da naša zemlja ne postane članica EU, što je, između ostalog, i njegov cilj.

S druge strane, ukoliko bi kriza u Srbiji iznjedrila neke konkretne promjene, to bi rezultiralo smanjenjem uticaja proruskih snaga u Crnoj Gori. Istovremeno, ovo bi značilo stabilizaciju prilika u drugim zemljama u regionu, pogotovo na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, što bi u konačnom doprinijelo bržem pristupanju EU i učvrstilo naše pozicije u NATO.