Ova izjava dolazi nakon saopštenja reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifata ef. Fejzića, a otvara pitanje odnosa prema državnim praznicima, kulturnom nasljeđu i obrazovnim sadržajima koji se realizuju u školama.
Crna Gora 13. novembra obilježava Njegošev dan – državni praznik kulture, ustanovljen u znak sjećanja na rođenje Petra II Petrovića Njegoša, književnika, filozofa, vladike i vladara, jedne od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije.
Njegošev dan kao državni praznik obilježava se već pet godina, a tokom prethodnih obilježavanja nije bilo javno zabilježene reakcije ovakvog sadržaja.
Posebno je zanimljiv dio Kurtagićeve izjave koji se odnosi na program u rožajskoj Gimnaziji, gdje su učenici kroz ogledni čas „Njegoš je stigao na čas“ imali priliku da se upoznaju sa životom, književnim stvaralaštvom i značajem Petra II Petrovića Njegoša.
Umjesto da obrazovni program bude povod za razgovor o književnosti, istoriji i kulturnom nasljeđu, ovakvo poređenje otvara prostor za ozbiljnu raspravu o granicama kritike i načinu na koji se javno govori o kulturnim i istorijskim ličnostima.
O Njegoševom djelu, njegovom istorijskom kontekstu i različitim tumačenjima može se i treba razgovarati argumentovano. Ipak, poređenje nastave o jednom od najznačajnijih književnika ovih prostora sa časovima o Hitleru predstavlja stav koji zaslužuje dodatno pojašnjenje.
Preporučeno
Njegošev dan je državni praznik Crne Gore, a njegovo obilježavanje, kao i razgovor o istoriji i književnosti, trebalo bi da budu prilika za obrazovanje, dijalog i međusobno uvažavanje.














