Video
Zahtjev Demokratskog fronta za promjenu Ustava, tj. skraćenje himne, uvođenje srpskog kao drugog službenog jezika, kao i trobojke iz 1905. kao narodne zastave, uslovljavanje je koje nema realno uporište, kaže za Dnevnik TVCG pravnik i istoričar Novak Adžić. Tvrdi da je inicijativa neustavna, jer bi promijenila pravno uređenje države. U DPS-u ocjenjuju da je procedura za mijenjanje Ustava krajnje komplikovana i podrazumijeva da je podrži dvije trećine poslanika, a onda i tri petine birača na referendumu, što je, kako tvrde, gotovo nemoguće. Za SDP ta inicijativa je neprihvatljiva, a u ostalim partijama će se izjasniti kada je zvanično i dobiju.
Prijedlog dopuna Ustava, koji bi poslanički klub Demokratskog fronta uskoro trebalo da preda Ustavnom odboru, a kojim traže da se srpski jezik, uz crnogorski, normira kao drugi službeni jezik, da se pored postojeće državne zastave uvede i trobojka iz 1905. godine, kao i da se skrati himna, za Adžića je političko propagandna poruka koja nema realnog uporišta.
“To je politički tendenciozna poruka kojom oni uslovljavaju promjene Ustava da bi se nastavio promovisati velikosrpski projekat iz Srbije koji ima uporište u samoj Crnoj Gori i da bi se time nihinizirala i devastirala Crna Gora”, kaže Adžić.
Ustavne promjene su složen i zahtjevan proces, koji, kako dodaje, podrazumijeva vrijeme, ali i podršku velikog broja poslanika. Iako iz DF-a tvrde da je u pitanju dopuna, a ne promjena Ustava, Adžić nema dilemu.
“Neophodno je prema slovu modernog Ustava 25 poslanika da predloži tu inicijativu da bi to ušlo u dnevni red, da bi se pristupilo promjenama Ustava potrebno je da za to glasa dvije trećine poslanika Skupštine, to je više od 66 odsto. To nije njihova odluka, to je podmetačina jer se radi o promjeni Ustava”, smatra on.
Uz to, sve i da poslanici usvoje izmjene, da bi odluka o mijenjanju Ustava bila validna, mora dobiti potvrdu i na referendumu.
“To znači da oko 360.000 ljudi, ako bi Skupština usvojila dvotrećinskom većinom tu odluku, treba da je, da bi postala pravno validna, glasa na referendumu, a to je daleko od ne samo naučne nego i političke fantastike”, ističe Adžić.
Na tom fonu su i u vladajućoj partiji. Član Ustavnog odbora Milorad Vuletić kaže da inicijativu nijesu dobili, ali i da je ona skretanje pažnje sa mnogo važnijeg puta.
“Zahtjev kao zahtjev je naravno legitiman, ali je njegova sudbina sporna. Iz više razloga. Građani su se na referendumu 2006. izjasnili kakvu državu žele. Mišljenja sam da je ova iniciativa pokušaj skretanja sa obaveza u radu odbora za izborno zakonodavstvo, od strane ovih inicijatora. Moj lični stav je, ali i politički, da realizacija ovog zahtjeva zahtijeva komlikovanu proceduru i da je unaprijed, po meni, osuđena na neuspjeh”, ocijenio je Vuletić.
Tako je i što se tiče SDP-a. Njihov stav o mijenjanju Ustava u dijelu identitetskih pitanja je, kažu, jasan.
“I nije se mijenjao. Kao što smo bili protiv promjena Ustava u tom dijelu, kada su se sa DPS-om dogovarali uvođenje narodne zastave i srpskog jezika kao službenog, tako smo protiv i danas. Smatram da Ustav pruža dobar institucionalni okvir i ove teme osim što nepotrebno troše vrijeme nepotrebno skreću pažnju sa životnih tema”, kaže Bojan Zeković iz SDP-a.
Demokrate ne žele da komentarišu inicijative DF-a, a o inicijativi tog političkog saveza Poseban klub poslanika izjasniće se, kako su saopštili za TVCG, kada je dobiju. Isto će uraditi i poslanici SNP-a, ali je u telefonskom razgovoru za tu televiziju lider partije Vladimir Joković kazao da misle da bi u Crnoj Gori svaka nacionalna manjina trebalo da ima ista prava i da to postojeći Ustav nije definisao na najbolji način.
Podsjetimo, Ustavne izmjene su uslov da bi Demokratski front učestvovao i glasao za najavljene izborne reforme.
Preporučeno
Izvor: TVCG
