Video
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, akademik Sreten Perović kaže u intervjuu za Vikend novine da ni u ovom slučaju nije svejedno koji će kandidat dobiti većinsko povjerenje građana na predstojećim predsjedničkim izborima.
Preporučeno
Kako navodi, treba se čuvati pogubne crnogorske pizme, agresivne sujete i mržnje, jer su Crnoj Gori potrebni razumni i mudri predvodnici, iskusni neimari u politici, u nauci, u kulturi.
“Majski referendum 2006. povratio je Crnoj Gori punu državnu samostalnost, ali se nakon te istorijske pobjede, tog epohalnog dostignuća, nije povratilo sve ono što je 1918. nasiljem oteto, a nijesu ni poništene odluke tzv. Podgoričke skupštine, što znači da i pored odluka AVNOJ-a nije rehabilitovana ona herojska Crna Gora i njen civilizovani Gospodar. Nije bilo ni moguće da se vrati sve ono što je oteto, odnijeto, prodato i preprodato. Niko, međutim, nema ni pravo ni činjeničku mogućnost da negira kapitalna ostvarenja Referenduma”, dodaje Perović u intervjuu.
Prema njegovim riječima, ima i unutrašnje i spoljnje neprijatelje, koji uporno pokušavaju da nadvladaju dugotrajnu koalicionu vlast, ali nikako ne može biti njihovo pravo da razdržavljuju Crnu Goru.
“Time se atakuje i na njenu autohtonu duhovnost. I sve se to, iz nerazumljivih razloga, toleriše, kao da je sve to prirodno i pravedno, a nije! Da li se tome može stati na put? Mi vjerujemo da može. Ali za takvo stanje nijesu krivi samo oni koji devastiraju i klasičnu i savremenu Crnu Goru, nego i oni, ne manje, koji tolerišu te devastacije”, smatra Perović.
On kaže da je u Crnoj Gori vanredno stanje po svestranom angažovanju i onih koji je vole i onih koji je mrze.
“To se najbolje vidi u predizbornoj atmosferi i to nije loše, jer svako buđenje donosi i novu nadu, projekciju nove budnosti! Šteta je što u tim okolnostima najviše strada kultura, i to ona produktivna, konkretna, a ne apstraktna kultura”, navodi Perović.
Dotakao se i teme o Srbiji ističući da se nada da će u doglednoj buućnosti doći do kompromisa, spasonosnog i za Srbiju i za Kosovo.
“Srpska kultura na Kosovu, bez obzira što nju čine uglavnom vjerski objekti druge konfesije, ne može biti smetnja samopotvrđivanju današnjeg, pogotovo sutrašnjeg Kosova, kao što evropeizacija novih pokoljenja kosovskih Albanaca neće biti smetnja demitologiziranim i evropeiziranim pokoljenjima Srba, ma gdje živjeli i svoju kuturu stvarali. Crna Gora je, vjerujem, ne bez promišljenosti sve to naslutila ili racionalno procijenila, što je još jedno oslobađanje od legendi i mitskih, neistorijskih likova-simbola Miloša Obilića i Devet Jugovića”, ističe Perović.
A na pitanje šta je sa crnogorskom intelektualnom elitom i kakav joj njen doprinos, Perović odgovara: “Dok jedni rade, drugi odmaraju, drijemaju ili spavaju. Kao pravi Crnogorci”.
