Video
“Iako joj je u noći između 19. i 20. avgusta ove godine izglasano nepovjerenje, to je nije spriječilo da poslije toga odlučuje kao da ima potpunu političku podršku. U tehničkom mandatu vlade treba da se ograniče na tehnička pitanja, ali nepostojanje zakona o vladi i izostanak stvarne demokratije praktično je doveo do toga da naše izvršne vlasti i tada odlučuju o svim bitnim pitanjima”, poručuju iz Akcije za socijalnu pravdu.
Kažu da je prema raspoloživim informacijama, manjinska vlada u dosadašnjem tehničkom mandatu održala 28 sjednica, a uključujući i telefonske sjednice, na kojima je razmatrala, odlučivala ili prihvatila oko 650 različitih akata.
“Stvarna brojka je vjerovatno veća, jer pitanja, odnosno materijali sa oznakom tajnosti nijesu javno dostupni. Iako bi u tehničkom mandatu trebalo da se uzdrži od usvajanja bilo kakvih zakonskih i podzakonskih akata, Abazovićeva vlada je usvojila deset zakonskih predloga i isto toliko izmjena ili dopuna uredbi, kao osnovnog podzakonskog propisa, koji je u nadležnosti izvršne vlasti”, navode u Akciji za socijalnu pravdu.
Podsjećaju i da je nedugo nakon „pada“ u parlamentu, manjinska vlada pribjegla rebalansu budžeta za ovu godinu.
“I to pod izgovorom da je to neophodno zbog problema koje je uzrokovao ekonomski program Evropa sad, ali se vrlo brzo pokazalo da to nije baš tako i pojavile se su indicije da je budžet u „izbornom ruhu“, a zbog lokalnih izbora koji su održani u većini opština 23. oktobra ove godine. Uprkos tome što je nelegitimna, manjinska vlada je takođe projektovala i predlog budžeta za narednu godinu, ali i usvojila izmjene nekih bitnih zakona, poput onoga o javnim nabavkama”, poručuju iz Akcije za socijalnu pravdu.
Najmanje 70-tak različitih odluka, preko 100 informacija, preko 30 izvještaja, preko 150 raznih predloga, preko 40 saglasnosti, više od 10 mišljenja, oko desetak programa ili planova, kako navode u Akciji za socijalnu pravdu, postupanja su manjinske vlade u tehničkom mandatu.
“Odlučivalo se o svim bitnim pitanjima, poput zaduživanja, akcizama, razvojnim projektima, raspolaganju zemljištem, zakupninama, planskim dokumentima, urbanističko tehničkim uslovima, gazdovanju šumama, koncesijama za mineralne sirovine, koncesijama za luke od lokalnog značaja.Tehnički mandat manjinsku vladu nije usporio ni u odlučivanjima o kadrovskoj politici, pa je tako odobreno bezmalo 30-tak kadrovskih planova ili akata o sistematizaciji, dok je donijeto preko 160 odluka o imenovanjima, razrješenjima”, poručuju iz Akcije za socijalnu pravdu.
Akcija za socijalnu pravdu se nada da će jednom, u ovoj zemlji doći vrijeme kada će se, kako kažu, precizno znati šta je vladama dozvoljeno u tehničkom mandatu.
Preporučeno
“Odnosno da će jednom demokratija i pravo odnijeti prevagu nad svim drugim postupanjima i interesima”, poručuju iz Akcije za socijalnu pravdu.
