
“U gotovo svakom naselju kroz koje su prošle srpske kaznene jedinice vršena su silovanja djevojaka i žena usljed kojih je veliki broj njih kasnije činio samoubistva davljenjem ili vješanjem…”. To je rečenica sa plakata koje možete vidjeti na Cetinju i u Podgorici, a, kojim se podsjeća na srpsku okupaciju Crne Gore nakon tzv. Podgoričke skupštine 1918. godine koja je trn u oku Demokratskom frontu i njihovim pristalicama koji kane proslavu, kako kažu, ispunjenje njihovog vjekovnog sna i ujedinjenja sa Srbijom. Ipak, ukoliko nije tačno da su naše žene tada silovane, mučene, ubijane, kao i neka djeca, stari ljudi i muškarci, zašto bi se, kao nastavak Božićnog ustanka, 1919. godine usred Crne Gore formirala Rovačka republika – pita poslanik DPS-a, Miško Vuković.
Rovačka republika je formirana nakon propasti Božićnog ustanka, a srpski režim je njene pripadnike proglasio “banditima” kao i sve Crnogorce koji se nijesu slagali sa nestankom crnogorske države i srpskim represalijama po Crnoj Gori.
Na Rovačku republiku i Rovčane jurišala je srpska vojska i žandarmerija sa 10 bataljona, nekoliko baterija topova, 24 mitraljeza i 100 mašinskih pušaka. Samo u danima “razaranje Rovačke republike” silovano je i “nestalo” 30 žena i djevojaka.
“Ako to nije tačno, zašto su Rovčani formirali Rovačku republiku? U svojoj Crnoj Gori stvarati republiku može samo onaj ko je svjedok vremena kada je Crna Gora nestala, bačena pod tuđu čizmu, izložena teroru i teškim stradanjima”, ocjenjuje Vuković za Standard i dodaje:
“Kasno sam počeo čitati istoriju. Ali, ne zato što što nijesam htio, nego nam je bilo zabranjeno”, naglašava on.
Preporučeno

Na opasku da su generacije koje su se školovale devedesetih iz udžebika istorije nigdje ništa nijesu mogle da pročitaju u Podgoričkoj skupštini, Vuković odgovara:
“Da, sudbinu Crne Gore iz 1918. sigurno ne znaju, ali sigurno zato napamet znaju “Boj na Mišaru”. Nijesam cinik, već samo ukazujem da tek 1954. godine, u kapacitetu od dva odsto, u udžbenicima počinje da se piše, mada više da se naslućuje, o tome da se nešto desilo s Crnom Gorom. Sad se u udžbenicima taj period pominje u kapacitetu od 25 odsto… U našem parlamentu, odmah poslije referenduma, političari iz matrice koja želi da obilježi taj datum, govorili su da je Crna Gora najveći bespravni projekat podignut na Balkanu koji će morati kad – tad da se sruši. Srećom, sve ih je manje, sve su rigidniji i neprihvatljiviji…”, kaže on.
To što ih je, kako Vuković vjeruje sve manje, ne znači da ih nema i da nijesu odlučni da proslave vijek od Podgoričke skupštine. I, u pravu su kad kažu da trenutno nema konkretnog zakona koji može da ih spriječi u tom naumu.
Na pitanje da li to znači da treba čekati da DF zvanično prijavi skup pet dana prije održavanja Upravi policije, od odgovara:
“U demokratskom i slobodnom društvu ne možete da na ono što je rečeno i najavljeno reagovati konačnim potezom koji vam legalno stoji u rukama. Možda će odustati, možda će se dozvati pameti. Nikad ne recite nikad”.
Ukoliko se to, ipak, ne desi, doći ćemo u situaciju da se ne zna ko pije, a ko plaća.
Vuković priznaje da se, nakon obnove nezavisnosti, podleglo stavu eksertima z Ustavno pravo koji su ocijenili da nema potrebe da današnja Skupština Crne Gore donosi rezoluciju o poništavanju odluka iz 1918. uz obrazloženje da se to suštinski desilo revolucijom u NOB-u, odlukama AVNOJ-a, a da je tačna konačno stavljena obnovom nezavisnosti na referendumu 2006. godine.
Ipak, tema je aktuelizovana i vlast o tome razmišlja, a misli navode na izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore.
“Nijesam rekao da u našem Krivičnom zakonu ima do kraja dovoljno i definitivno i nesumnjivo potreban kapacitet krivičnih djela koje brane dostojanstvo ove države i većine njenih građana. Može se, i vjerovatno će se ozbiljno razmisliti o tome. I premijer je rekao da neće dozvoliti da se u Crnoj Gori organizuje nešto što podsjeća na jedan od najtragičnijih događaja u njenoj istoriji”.
Inače, premijer Duško Marković je, povodom parastosa četničkom vojvodi Draži Mihailoviću 18. jula u Herceg Novom, kazao da će država naći načina da odgovori na takva ponašanja.
“Mijenjaćemo zakone pa će neko krivično odgovarati za to“, rekao je tada Marković.
U međuvremenu, možemo da budemo samo sigurni da je pred nama žešća politička atmosfera nego do sad. A, tek će biti žara jer uskoro kreću pripreme za popis stanovništva 2021. godine i izvjesno je da iz Beograda stižu svježe pare za novi talas posrbljavanja Crne Gore. Logično bi bilo da potencijalna fešta povodom proslave ujedinjenja bude uvod u tu priču.
M.M.












