“Ako nije tačno da je srpska vojska silovala naše žene Crnogorke, zašto su Rovčani u rođenoj zemlji formirali republiku?”

“Ako nije tačno da je srpska vojska silovala naše žene Crnogorke, zašto su Rovčani u rođenoj zemlji formirali republiku?”

Standard

06/10/2018

17:45

“U gotovo svakom naselju kroz koje su prošle srpske kaznene jedinice vršena su silovanja djevojaka i žena usljed kojih je veliki broj njih kasnije činio samoubistva davljenjem ili vješanjem…”. To je rečenica sa plakata koje možete vidjeti na Cetinju i u Podgorici, a, kojim se podsjeća na srpsku okupaciju Crne Gore nakon tzv. Podgoričke skupštine […]

“U gotovo svakom naselju kroz koje su prošle srpske kaznene jedinice vršena su silovanja djevojaka i žena usljed kojih je veliki broj njih kasnije činio samoubistva davljenjem ili vješanjem…”. To je rečenica sa plakata koje možete vidjeti na Cetinju i u Podgorici, a, kojim se podsjeća na srpsku okupaciju Crne Gore nakon tzv. Podgoričke skupštine 1918. godine koja je trn u oku Demokratskom frontu i njihovim pristalicama koji kane proslavu, kako kažu, ispunjenje njihovog vjekovnog sna i ujedinjenja sa Srbijom. Ipak, ukoliko nije tačno da su naše žene tada silovane, mučene, ubijane, kao i neka djeca, stari ljudi i muškarci, zašto bi se, kao nastavak Božićnog ustanka, 1919. godine usred Crne Gore formirala Rovačka republika – pita poslanik DPS-a, Miško Vuković.

Rovačka republika je formirana nakon propasti Božićnog ustanka, a srpski režim je njene pripadnike proglasio “banditima” kao i sve Crnogorce koji se nijesu slagali sa nestankom crnogorske države i srpskim represalijama po Crnoj Gori.

Na Rovačku republiku i Rovčane jurišala je srpska vojska i žandarmerija sa 10 bataljona, nekoliko baterija topova, 24 mitraljeza i 100 mašinskih pušaka. Samo u danima “razaranje Rovačke republike” silovano je i “nestalo” 30 žena i djevojaka.

Povezani članci

“Ako to nije tačno, zašto su Rovčani formirali Rovačku republiku? U svojoj Crnoj Gori stvarati republiku može samo onaj ko je svjedok vremena kada je Crna Gora nestala, bačena pod tuđu čizmu, izložena teroru i teškim stradanjima”, ocjenjuje Vuković za Standard i dodaje:

“Kasno sam počeo čitati istoriju. Ali, ne zato što što nijesam htio, nego nam je bilo zabranjeno”, naglašava on.

43138812 1049851295194025 352753656954617856 n wm

Na opasku da su generacije koje su se školovale devedesetih iz udžebika istorije nigdje ništa nijesu mogle da pročitaju u Podgoričkoj skupštini, Vuković odgovara:

“Da, sudbinu Crne Gore iz 1918. sigurno ne znaju, ali sigurno zato napamet znaju “Boj na Mišaru”.  Nijesam cinik, već samo ukazujem da tek 1954. godine, u kapacitetu od dva odsto, u udžbenicima počinje da se piše, mada više da se naslućuje, o tome da se nešto desilo s Crnom Gorom. Sad se u udžbenicima taj period pominje u kapacitetu od 25 odsto… U našem parlamentu, odmah poslije referenduma, političari iz matrice koja želi da obilježi taj datum, govorili su da je Crna Gora najveći bespravni projekat podignut na Balkanu koji će morati kad – tad da se sruši. Srećom, sve ih je manje, sve su rigidniji i neprihvatljiviji…”, kaže on.

To što ih je, kako Vuković vjeruje sve manje, ne znači da ih nema i da nijesu odlučni da proslave vijek od Podgoričke skupštine. I, u pravu su kad kažu da trenutno nema konkretnog zakona koji može da ih spriječi u tom naumu.

Na pitanje da li to znači da treba čekati da DF zvanično prijavi skup pet dana prije održavanja Upravi policije, od odgovara:

“U demokratskom i slobodnom društvu ne možete da na ono što je rečeno i najavljeno reagovati konačnim potezom koji vam legalno stoji u rukama. Možda će odustati, možda će se dozvati pameti. Nikad ne recite nikad”.

Ukoliko se to, ipak, ne desi, doći ćemo u situaciju da se ne zna ko pije, a ko plaća.

Vuković priznaje da se, nakon obnove nezavisnosti, podleglo stavu eksertima z Ustavno pravo koji su ocijenili da nema potrebe da današnja Skupština Crne Gore donosi rezoluciju o poništavanju odluka iz 1918. uz obrazloženje da se to suštinski desilo revolucijom u NOB-u, odlukama AVNOJ-a, a da je tačna konačno stavljena obnovom nezavisnosti na referendumu 2006. godine.

Ipak, tema je aktuelizovana i vlast o tome razmišlja, a misli navode na izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore.

“Nijesam rekao da u našem Krivičnom zakonu ima do kraja dovoljno i definitivno i nesumnjivo potreban kapacitet krivičnih djela koje brane dostojanstvo ove države i većine njenih građana. Može se, i vjerovatno će se ozbiljno razmisliti o tome. I premijer je rekao da neće dozvoliti da se u Crnoj Gori organizuje nešto što podsjeća na jedan od najtragičnijih događaja u njenoj istoriji”

Inače, premijer Duško Marković je, povodom parastosa četničkom vojvodi Draži Mihailoviću 18. jula u Herceg Novom, kazao da će država naći načina da odgovori na takva ponašanja.

“Mijenjaćemo zakone pa će neko krivično odgovarati za to“, rekao je tada Marković.

U međuvremenu, možemo da budemo samo sigurni da je pred nama žešća politička atmosfera nego do sad. A, tek će biti žara jer uskoro kreću pripreme za popis stanovništva 2021. godine i izvjesno je da iz Beograda stižu svježe pare za novi talas posrbljavanja Crne Gore. Logično bi bilo da potencijalna fešta povodom proslave ujedinjenja bude uvod u tu priču.

M.M.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X