Video
Smatra da evropski akteri nedovoljno reaguju na maligni informativni uticaj i propagandu, te da postoji potreba za jasnom politikom i odlučnim stavom vladajućih struktura kako bi podrška EU ostala stabilna.
POBJEDA: Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju palo je za pola godine za 14 procenata – sa 83 na 69 odsto, pokazuju rezultati istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. Naravno, na ovo povjerenje utiče i predugo trajanje pregovora, ali i činjenica da četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom imaju vlasnike iz Srbije, u kojoj je antievropska medijska kampanja dovela do toga da ni 40 odsto građana ne podržava ulazak u EU. Jeste li saglasni?
VUJOVIĆ: Nijesam siguran da je baš toliki uticaj pomenutih televizija na povjerenje građana u EU. Nesumnjivo je da on postoji i da je negativan i da je antievropski, ali istovremeno te televizije nemaju značajniju gledanost u Crnoj Gori. Pominjalo se povodom ovog posljednjeg istraživanja da je korišćena drugačija metodologija nego do sada, tako da nijesam siguran. U svakom slučaju je primjetno da se u našoj javnosti nijesu previše pominjale EU integracije posljednjih mjeseci do ovog nedavnog sastanka POSP-a. Ova tema postaje aktualna obično pred neku od međuvladinih konferencija u Briselu kada treba da se zatvori neko poglavlje. U pauzama između tih konferencija, o EU integracijama se ćuti. Nije mi poznato zašto. Da li zbog toga što se malo radi na njima ili Vlada ne umije da iskomunicira prema građanima ovu temu. Kada je riječ o uticaju medija ja bih prije pomenuo sve televizijske kanale koji su dostupni preko kablovske televizije. Tamo ćete naći puno više antievropskih sadržaja i narativa. Takođe, ne bih potcijenio uticaj društvenih mreža kada je riječ o ovoj temi. Pojedine od njih šire antievropske narative u enormnim količinama.
POBJEDA: Koliko god Vučić pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv Unije. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje. Mislite li da će podrška integracijama u Crnoj Gori još padati?
VUJOVIĆ: Podrška integracijama zavisi prije svega od vladajuće većine u zemlji. Pošto su oni ti koji trebaju da odrade ostatak posla oko zatvaranja poglavlja i da na pravi način to iskomuniciraju prema građanima sve je na njima. Nažalost, mi primjećujemo dosta aktivnosti koje su usmjerene na usporavanje ili opstrukciju naših integracija od jednog dijela vladajućih partija. Mediji bliski tim partijama promovišu upravo te narative koji imaju za cilj ili skretanje sa puta ili opstrukciju puta prema EU. Ako Vlada zauzme odlučniji stav prema integracijama podrška njima sigurno neće padati. Ako se nastavi sa radom na dosadašnji način, sa pola gasa i puno destruktivnih narativa, do pada podrške će sigurno doći. Ne mislim da mediji sa strane igraju u tome značajnu ulogu, mada se ne mogu ignorisati. Mislim da se bliži trenutak kada će svi u postojećoj Vladi morati da se odrede za koju su politiku. Vrijeme polako ističe i svi će morati pokazati svoje pravo lice.
POBJEDA: Što radi država Crna Gora da spriječi ovu vrstu malignog uticaja, s obzirom na to da je ugrožen strateški prioritet nacionalne politike?
VUJOVIĆ: Po tom osnovu Evropa malo radi. Evropske države takođe malo rade da zaštite svoj informativni prostor, pa u tom kontekstu država Crna Gora teško može puno da uradi sama. Evropski političari ne razumiju da već dugo traje informativni rat protiv njih. Trebali su da se dese izbori u Rumuniji da se oni donekle osvijeste i vide što se dešava. Da ne pominjem da su se pravili slijepi kada se dešavao pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Tek sada, kada su na njihova vrata zakucali ovi nenajavljeni i nepozvani gosti, sa ne baš prijateljskim namjerama, su počeli da se bude.
Crna Gora kao zemlja kandidat je morala da prihvati evropsku politiku otvorenog tržišta pa u tom smislu je prihvaćena i otvorenost prema stranim televizijama. Ako uzmete u obzir veličinu crnogorskog televizijskog tržišta normalno je da će ono biti pod uticajem susjednih većih tržišta, pogotovo ako se koristi isti ili sličan jezik. Sličan problem postoji između Austrije i Njemačke, Španije i Portugala, Engleske i Irske. Razlika je u tome što ove zemlje ne pretenduju na svoje komšije i nemaju namjeru da ugroze njihove teritorije. Agencija za AVM usluge može da sankcioniše inostrane televizije ako one šire govor mržnje ili ugrožavaju maloljetnike. Može čak i da zabrani distribuciju njihovog programa, shodno evropskoj regulativi. Sa druge strane ona ne može da zabrani promovisanje određenih politika na pojedinim televizijama.
POBJEDA: Koji je interes crnogorskih građana da gledaju emisije u kojima se negira postojanje Crnogoraca, prekraja istorija ili emituje trosatni Vučićev intervju u redakciji jednog tabloida?
VUJOVIĆ: Ovdje se ne radi o interesu, već o tome ko što voli da gleda. Neki vole Vučića, neki ne. To je stvar izbora. Imamo građane koji vole sadržaje u kojima se negira postojanje Crnogoraca ili prekraja istorija, iako bi ti sadržaji trebalo da budu zabranjeni zbog nacionalne diskriminacije. To je stvar propagande i to vrlo opasne propagande. Vidjeli smo da je EU tek pošto je počeo rat u Ukrajini zabranila pojedine ruske propagandne kanale djelimično. Svjedočimo takođe brutalnoj kampanji koja ide preko društvenih mreža kojom se otvoreno negiraju sve vrijednosti demokratskog civilizovanog svijeta. Čak se i fašizam sve više otvoreno promoviše bez zadrške. Još nijesmo vidjeli odlučnu akciju od strane Evropske unije da se ovako štetni sadržaji sankcionišu i zaustave. Mislim da je problem o kome govorite daleko veći i širi. Zakoni koje je Evropska unija usvojila posljednjih godina, a koji bi trebalo da spriječe ove nelegalne sadržaje još ne funkcionišu kako se očekivalo. Pojedini vlasnici platformi društvenih mreža otvoreno vrijeđaju vodeće evropske političare promovišući otvoreno govor mržnje. Možda ne treba da podsjećam da se radi o ekstremnim desnim politikama koje se pokušavaju nametnuti Evropi. Bojim se da se oklijeva sa odlučnom akcijom na isti način na koji se oklijevalo pred Drugi svjetski rat.
POBJEDA: Još pogubniji uticaj ovakav medijski sadržaj ima na mlađe generacije, koje su sve manje u prilici da na televiziji gledaju emisije o svojoj državi, istoriji, kulturi i identitetu. Ima li izlaza?
VUJOVIĆ: Izlaza uvijek ima, samo mi prvo treba da odlučimo kakvu politiku želimo da vodimo i što stvarno želimo. U situaciji kada pola Vlade vodi jednu a druga polovina drugu politiku teško je znati kuda naša zemlja ide i što stvarno žele naši političari. Povremeno se čini da ni oni sami ne znaju što žele i kuda idu. Izgleda kao da svi čekaju neki veliki geopolitički rasplet pa da onda vide što će i kuda će. Do tada se sjedi na nekoliko stolica da bi se ostalo na „pravoj“ strani istorije.
POBJEDA: Kako vidite ulogu crnogorskih medija, da li odgovorno pristupaju sadržajima koje plasiraju, a utiču, posredno ili neposredno na građanski i evropski put?
VUJOVIĆ: Crnogorski mediji su različiti. Ima i ovakvih i onakvih. Jedni drže do profesije, drugi ne. Jedni su propagandni, dok drugi pokušavaju da objektivno informišu građane. Jedni otvoreno lažu dok drugi pokušavaju da saopšte istinu. Ima ih mnogo pa je ta priča kompleksna i zahtijevala bi puno veći prostor za analizu. U svakom slučaju ovdje se nije primilo žuto tabloidno novinarstvo. Laži se teže primaju nego negdje drugo što je za sada dobra vijest.
POBJEDA: Da li je samoregulacija zbog toga važna. Da li se bavi ovim pitanjima, jer iako nekada nema jasnog kršenja etičkog kodeksa novinara, narativ pojedinih medija je daleko od onog što je zvanična politika države.
VUJOVIĆ: Mi se danas nalazimo u takvoj situaciji da su svaki pojedinac, svaka organizacija, svaka institucija ili vlada koji mogu da doprinesu borbi protiv brutalne zloupotrebe medija, širenju dezinformacija i opasnih narativa – dobrodošli. Samoregulacija je važna i bitna, ali ona sama nije dovoljna da bi se odbranio i zaštitio medijski i informativni prostor od otrovnih sadržaja koji se šire planetom. Jeste da se ovdje radi o širenju malignih uticaja, ali ono što je mnogo bitnije jeste to da iza tih malignih uticaja stoje politike koje su puno opasnije. Maligni informativni uticaji su samo prethodnica opasnih političkih namjera koje imate danas u svijetu.
POBJEDA:Smatrate li da su mediji svjesni uloge koju imaju u društvu, i da li je svjesno zanemaruju, zbog politike, finansijera, moćnika, kako bi i sami opstali. Je li to začarani krug odgovornosti i opstanka?
VUJOVIĆ: Mediji su svjesni svoje uloge, ali kad kažemo mediji da li mislimo na novinare, vlasnike medija, marketinške oglašivače ili političare koji upravljaju pojedinim medijima? Tradicionali mediji polako gube svoj uticaj i silaze sa pozornice. Tehnološke platforme i vještačka inteligencija polako preuzimaju informativni prostor. Dešava se veliki obrt na svjetskoj informativnoj pozornici. Kad je bilo zamislivo i moguće da direktor jednog medijskog regulatora vrši pritisak na medije da otpušta novinare zato što kritikuju političare ili politike. Danas tome svjedočimo u jednoj zemlji koja je bila vodeća demokratska zemlja u svijetu.
POBJEDA: Vještačka inteligencija ima i imaće veliku ulogu u kreiranju sadržaja koji odgovaraju određenim politikama. Pitanje lažnih vijesti uz niski stepen medijske pismenosti biće ozbiljan problem. Što MSS radi po tom pitanju?
VUJOVIĆ: Pa Crna Gora ostaje, kao i uvijek na periferiji dešavanja u svijetu. Iako živimo u digitalnom dobu, kada informacije putuju brzinom svijetlosti, ovdje još trebaju i mjeseci i godine da neka informacija stigne. Mi smo nedavno napisali i promovisali jednu studiju o vještačkoj inteligenciji i medijima, jer smo smatrali da treba upozoriti i medije i javnost što se događa i što će biti naša bliska budućnost. Nijesam siguran da su nas razumjeli i da je ta poruka shvaćena. Istovremeno na planetarnom nivou imamo pravi rat oko vještačke inteligencije između najmoćnijih tehnoloških kompanija. Ulažu se stotine milijardi dolara u programe vještačke inteligencije u pokušaju da se ovlada i tim tržištem i tom tehnologijom. Ko bude prvi vjerovatno će upravljati i političkim i finansijskim, a i informacionim platformama u svijetu.
Privilegovani zbog skupa medijskih savjeta iz 30 država
POBJEDA: Najavili ste konferenciju koja će se održati pod sloganom „Imaju li medijski savjeti budućnost“. Kakve odgovore očekujete od kolega iz 30 zemalja?
Preporučeno
VUJOVIĆ: To je godišnji skup medijskih savjeta koji se skoro trideset godina održava svake godine u različitoj državi. Mi smo prvi na Balkanu dobili tu privilegiju da budemo domaćini jedne takve konferencije. Centralni panel je posvećen budućoj ulozi i misiji savjeta za medije i štampu. Samoregulacija medija je bila tradicionalno vezana za novine prije više od sto godina kada je osnovana. Međutim, velike tehnološke promjene su dovele do radikalne promjene načina širenja i primanja informacija. Velike tehnološke platforme polako preuzimaju primat u informisanju građana, a istovremeno imamo situaciju da su te platfome malo ili nimalo regulisane ili samoregulisane. Mediji, kao novine, koji su bili primarno predmet samoregulacije odumiru i nestaju. Postavlja se pitanje što dalje i kako dalje. Da li ćemo dozvoliti da se dezinformacije, govor mržnje i svi štetni sadržaji šire i objavljuju bez ikakve kontrole i zadrške. Kakva bi trebalo da bude uloga regulatornih i samoregulatornih tijela u informacionom prostoru koji je postao zatrovan do krajnjih granica. To su samo neke od tema koje ćemo pokušati da otvorimo na dvodnevnoj konferenciji sa 60 učesnika koji dolaze iz 30 država i sa tri kontinenta.
