Glas Amerike: Iz Vašingtona odlazite par nedelja nakon inauguracije novog predsjednika Džoa Bajdena. Da li i kakve promjene očekujete u odnosu nove administracije prema Crnoj Gori i širem regionu Balkana?

Kaluđerović: Predsjednik Bajden je neko ko zaista dobro poznaje region i osvjedočeni je prijatelj Crne Gore. Njegov doprinos našim evroatlantskim integracijama je nemjerljiv, što je naša država i prepoznala kada mu je u martu 2018. uručila visoko odlikovanje. Kao što je predsjednik Bajden i pomenuo u svom inauguracionom govoru, za očekivati je da SAD igraju ulogu snažnog i pouzdanog partnera za mir, napredak i bezbjednost i da „vode ne samo primjerom svoje moći nego i snagom svog primjera.

Bajden je, tokom višedecenijskog političkog djelovanja, bio više izdanak tradicionalnog američkog načina vođenja vanjske politike. Zalaže se za „promjenu tona“ prema saveznicima i povratak multilateralizmu, kroz jačanje američkog prisustva i doprinosa organizacijama kao što su NATO ili UN.Bajden je osvjedočeni prijatelj Crne Gore

Takođe stavlja globalnu promociju demokratije, ljudskih prava i zaštite životne sredine u centar djelovanja. Već je SAD „vratio“ u Pariski klimatski sporazum i najavio da će pokušati da ponovo stavi na snagu Iranski nuklearni sporazum. Imajući u vidu gore navedeno, nema sumnje da će Crnoj Gori i regionu Balkana biti ukazana dužna pažnja u smislu podrške evrpskim i evroatlantskim integracijama i suočavanju sa izazovima koji ih prate na tom putu.

Glas Amerike: U svijetlu brojnih izazova s kojima se nova administracija suočava, da li je realno očekivati veći angažman Vašingtona u regionu?

Kaluđerović: Očekujem da se Balkan nađe na agendi nove administracije nakon određenog perioda i ekipiranja važnih pozicija u Stejt departmentu, za što moramo imati i razumijevanja i strpljenja. Ono što obećava je činjenica da je Bajden dosadašnjim imenovanjima pokazao da će biti okružen saradnicima koji su profesionalci u svojim oblastima, ljudi sa iskustvom, koji posjeduju neophodnu ekspertizu za hvatanje u koštac sa različitim izazovima na domaćoj i svjetskoj sceni.

Realno je očekivati da ni naš region ne bude izuzetak u tom pogledu i da Vašington, u sinergiji sa EU, nastavi da podržava evropske i evroatlantske aspiracije zemalja ZB i demokratski razvoj regiona. Imenovanja na ključnim pozicijama za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost potvrda su takvom razmišljanju.

Glas Amerike: U Vašington ste došli pred inauguraciju bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Kako vidite razvoj odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Država tokom protekle četiri godine?

Kaluđerović: Istoriju naših odnosa karakteriše vrlo dobra saradnja, prijateljstvo i partnerski odnos. Sve to je dobilo svoju punoću posebno od obnavljanja naše nezavisnosti, ali i u periodu koji je tim istorijskim događajima prethodio, bez obzira na to da li je u SAD Demokratska ili Republikanska partija na vlasti.Partnerski odnos dvije zemlje bez obzira na to ko je na vlasti

Kada govorimo o protekle četiri godine, sa aspekta političkog dijaloga, važno je istaći da su se, kao nastavak i dotadašnjih susreta na najvisem nivou, dogodila tri izuzetno značajna susreta: posjeta premijera Markovića Vašingtonu u junu 2017. i sastanak sa tadašnjim potpredsjednikom SAD Majkom Pensom, posjeta Pensa Crnoj Gori u avgustu 2017. i posjeta tadašnjeg državnog sekretara Majka Pompea u oktobru 2019. Podsjetiću i da je konačan pristanak SAD na naš ulazak u NATO dao upravo bivši predsjednik Donald Tramp.

U periodu nakon učlanjenja u NATO imali smo kontinuiranu podršku američkih saveznika u oblasti odbrane i bezbjednosti, reformi i modernizaciji odbrambenih struktura i snaga, posebno u dijelu razvoja kapaciteta za sajber odbranu, borbu protiv hibridnih prijetnji, nabavci vojne opreme, edukaciji, treninzima. Nastavljena je odlična saradnja i kontinuirana komunikacija sa američkim Kongresom, koji je imao ključnu ulogu u pravcu snažne promocije crnogorskih evroatlantskih ciljeva i ostalih prioriteta u bilateralnoj saradnji Crne Gore i SAD. Od posebnog značaja je razvojna saradnja i pomoć koju su SAD pružile posredstvom raznih agencija.

Važno je napomenuti i saradnju u oblasti unutrašnjih poslova, suzbijanja kriminala i korupcije, implementaciji vladavine prava, slobode medija kao i djelovanje Mirovnog korpusa SAD (Peace Corps) u Crnoj Gori. U prethodnoj godini, posebno cijenimo i dugujemo zahvalnost povodom sveukupne podrške Vlade SAD i angažmana u borbi protiv najvećeg izazova za cijelo čovječanstvo u savremenoj istoriji – pandemije Kovida 19.

Ovakav, kratak pregled sadržaja naših odnosa samo pokazuje koliko je crnogorsko-američko savezništvo temeljno i trajno. Kao što znamo, nedavno je i u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti i formiranja nove većine u parlamentu, nakon dužeg niza godina. Nadamo se da će i jasno deklarisana želja nove Vlade da dalju vanjsku politiku gradi na respektabilnim uspjesima prethodnih Vlada, imati isti efekat na odnose naše zemlje i SAD.

Glas Amerike: U kojim oblastima, prema vašem mišljenju, ima prostora za poboljšanje u odnosima dvije zemlje u narednom periodu?

Kaluđerović: To je prvenstveno oblast ekonomije, što je prepoznato i od strane naših američkih prijatelja, pa je u tom kontekstu od velikog značaja inicijativa Stejt Departmenta za uspostavljanje „ekonomskog dijaloga“ između Crne Gore i SAD. Ovaj dijalog je trebalo da otpočne prošle godine, ali je zbog pandemije odložen pa je za očekivati da se ova inicijativa počne realizovati čim se prevaziđe kriza izazvana pandemijom, za što postoji spremnost i posvećenost obje strane.

Za Crnu Goru je važno da se, zajedničkim projektima sa američkom stranom, učini vidljivijom i interesantnijom za ulaganja američkim investitorima, jer je dobra politička osnova, osnažena ekonomskom nadgradnjom, najbolji pokazatelj jakog partnerstva. Jačanje saradnje u oblasti turizma i promocija Crne Gore kao turističke destinacije je takođe mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu.

Glas Amerike: Kao što ste već kazali, situacija se promijenila i u Crnoj Gori, koja je dobila novu vladu, izabranu uz podršku pojedinih stranaka koje su bile protiv članstva u NATO-u i zalagale se za tješnje odnose sa Rusijom. Da li bi to moglo da utiče na odnos nove američke administracije prema vlastima u Podgorici?

Kaluđerović: Mišljenja sam da će nova američka administracija, baš kao što su to radile i sve prethodne, nastaviti partnerstvo i savezništvo sa Crnom Gorom, jer je i u svim izjavama novih zvaničnika saradnja sa SAD na visokom mjestu u vanjsko-političkoj agendi. U konkretnom slučaju nove vlade i većine u parlamentu, to se prevashodno odnosi na potrebu da potpisani Sporazum o vanjskopolitičkim prioritetima, koji je dobro primljen u američkim diplomatskim i političkim krugovima obje partije, sprovede u djelo.SAD neće blagonaklono gledati na bilo kakve radikalne zaokrete u spoljnoj politici

Ovo zato što taj sporazum predstavlja do sada najjasniji pokazatelj i garanciju da Crna Gora neće skrenuti sa vanjsko-političkog puta kojim je išla još od obnove državnosti 2006. S druge strane, svakako smatram da SAD i administracija predsjednika Bajdena neće blagonaklono gledali na bilo kakve potencijalne radikalne zaokrete u našoj spoljnoj politici i naznake da bi umjesto zapadnim vrijednostima mogli da se okrenemo nekom drugom sistemu vrijednosti i načinima vladanja. Ovo posebno što su naša sveukupna saradnja i politički dijalog dodatno osnaženi strateškim partnerstvom u okviru NATO. To savezništvo je nešto što nova američka administracija posebno cijeni, a čemu i ostali saveznici jednako pridaju posebnu važnost.

Revitalizacija američke diplomatije

Glas Amerike: Novi predsjednik je u govoru tokom inauguracije najavio obnovu američkih tradicionalnih savezništava i novi angažman sa svijetom. Kakav očekujete da bi mogao biti odgovor Vašingtona na ponudu vrha EU o intenziviranju saradnje i transatlantskih odnosa?

Kaluđerović: Vjerovatno ste ispratili saslušanje novog državnog sekretara Entonija Blinkena nedavno u Senatu, koji je tada saopštio da će SAD raditi na revitalizaciji američke diplomatije, kako bi se uspješno nosila sa svim izazovima savremenog svijeta. Kako to podrazumijeva i obnovu američkih tradicionalnih partnerstava, za očekivati je pozitivan odgovor na takvu ponudu EU. Izazova i pitanja koje treba zajedno riješiti je mnogo: uspon nacionalizma, rastuće rivalstvo demokratskog svijeta sa Kinom, Rusijom i drugim autoritarnim državama, sve veće prijetnje stabilnom i otvorenom međunarodnom sistemu, obuzdavanje pandemije COVID-19, tehnološka revolucija koja ima uticaja na, bukvalno, svaki aspekt našeg života. U suočavanju sa svim tim, od presudnog značaja je imati koordiniran i cjelovit odgovor najvažnijih svjetskih činilaca.