Video
Ističe da istraživanja javnog mnijenja u Crnoj Gori pokazuju da dvije trećine građana svoju budućnost vidi u EU, objašnjavajući i da je to najjača evropska vizija stanovništva u zemljama Zapadnog Balkana.
Učesnici samita koji je u Sofiji održan 10. novembra u okviru Berlinskog procesa potpisali su Deklaraciju o zajedničkom tržištu zemalja Zapadnog Balkana i Deklaraciju o zelenoj agendi. Što ovo znači za građane našeg regiona?
To su dva vrlo važna dokumenta za ubrzavanje procesa evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. Uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta prava je priprema za uključivanje zemalja u zajedničko tržište EU, gdje se primjenjuju principi slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, a istovremeno će osigurati povezanost ekonomija zemalja ZB s ostalim zemljama EU. To takođe znači zajedničku posvećenost privlačenju stranih investitora za cijeli region.
To, takođe, znači stvaranje digitalnih, industrijskih i inovativnih veza. Na primjer, smanjenje cijena rominga, uvođenje 5 G mobilne mreže. Bolja ekonomska integracija znači veći ekonomski rast i više radnih mjesta, a to znači stvarnu perspektivu da građani, posebno mladi, ostanu u regiji.
Deklaracija o zelenoj agendi u skladu je s naporima EU u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i razvoju takozvane zelene i nisko-karbonske ekonomije koja štedi resurse. Zemlje Zapadnog Balkana posvećene su djelovanju u 5 ključnih područja: klima, energija, transport, zaštita vode i vazduha, održiva poljoprivreda i očuvanje biodiverziteta. Oba dokumenta su u skladu s Ekonomskim i investicionim planom koji je EK usvojila u oktobru.
Za građane to znači puno novih, uglavnom ekonomski dobrih prilika, ali da bi se iskoristile vlade i parlamenti u zemljama Zapadnog Balkana moraju sprovesti odgovarajuće akcije.
Kakve?
Jedan primjer – naredne godine EU će zabraniti upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, a Crna Gora bi trebala uskladiti svoje zakonodavstvo u ovoj oblasti, a ljudi moraju poštovati zahtjeve. Istovremeno će održivo upravljanje šumama i proizvodi od drveta postati važniji!
Govoreći o Deklaraciji o zajedničkom tržištu, predsjednik bugarske vlade je rekao: ,,To je bio naš san. Na Balkanu živi 20 miliona ljudi i mi želimo da oni imaju veće prihode i da ostanu da žive na ovom području“. Da li vjerujete da su zemlje regiona spremne da ostave po strani sva otvorena pitanja i sarađaju zarad bolje budućnosti naših građana?
Ovim pitanjem podsjećate me na komentar kolege, iskusnog diplomate, koji mi je prije 15 godina rekao: ,,Spavate u istom krevetu na Balkanu, ali sanjate drugačije“. Nije mi se svidjela ova formulacija i drago mi je zbog toga sna koji je izrazio naš premijer. Bugarska je upravo postala stvarnost kao i 2018. godine kada smo tokom predsjedavanja uspjeli uvjeriti sve da nam je evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana zajednički prioritet i dužnost, zajednički cilj, interes i želja. Vidite, od 2018. je došlo do ozbiljnog napretka.
Ostavimo po strani predrasude i loše uspomene iz prošlosti i sarađujmo. Samo zajedničkom voljom, pomirenjem i sa puno rada moći ćemo riješiti otvorena pitanja. Zašto ne bismo pogledali koliko nas stvari povezuje na Balkanu, zajedničku geografiju, sudbinu, istoriju, tradiciju i kulturu. Imamo vrlo talentovane ljude i bilo bi dobro zadržati ih ovdje, kod kuće. Imamo multietničku strukturu i možemo biti dobar primjer tolerancije i razumijevanja, te dobrosusjedstva.
Crna Gora je vrlo dobar primjer multietničke, sekularne države sa jasnim evropskim profilom. Mislim da obični ljudi pokazuju više zrelosti, žele mir i razumijevanje i dobru i sigurnu perspektivu za sebe i svoju djecu. A dužnost političara je da vladaju na način koji ispunjava ta očekivanja i ne dopuste da nacionalizam vasksrne. Istraživanja javnog mnijenja u Crnoj Gori pokazuju da dvije trećine građana svoju budućnost vidi u EU. Ovo je najjača evropska vizija stanovništva u zemljama Zapadnog Balkana. I ovo mi daje sigurnost da će se naći kompromisi u ime bolje zajedničke budućnosti. EU je uspjela transformisati Evropu, koju su ratovi obilježili u prošlosti, u najbolji primjer za udruživanje različitih država i kultura koje zajedno žive u miru i prosperitetu. Zašto bi Balkan propao?
Dakle, put u EU je ključ za Zapadni Balkan…
Ne postoji bolja alternativa za sve nas od članstva u EU. Uvjerena sam da će tada i vrlo brzo biti zaboravljeni stari neprijatelji iz prošlosti. Sve me to podsjeća na razgovore sa kolegama ambasadorima u Češkoj i Slovačkoj 2006. godine dok sam bila ambasadorka u Berlinu. Kao što znate, obje su zemlje bile dio Čehoslovačke, a početkom 90-ih podijelile su se na Češku i Slovačku, a 2004. godine ušle su u EU. Moje kolege su tada komentarisale: „Dobro je što smo ušli u EU. Sad smo opet zajedno. Ne postoje granice, a mi smo dio jedne velike porodice“.
Kad odete u Berlin, idite u diplomatsku četvrt. Tamo ćete vidjeti zajednički kompleks ambasada svih skandinavskih zemalja. I sanjam da jednog dana u Berlinu imamo zajednički kompleks balkanskih zemalja!
Koliko će ove dvije deklaracije biti sprovodive u praksi s obzirom na ogroman problem pandemije koja ponovo zatvara zemlje regiona? Kako u ovim teškim uslovima zbog korona krize unaprijediti saradnju?
Razdoblje je zaista jako teško za sve i to stvara dodatne poteškoće. Vakcina se očekuje u 2021. godini, a kao što znate, EK je zaključila sporazum s njemačko-američkim koncernom Biontech-Pfizer o proizvodnji 400 miliona jedinica doze vakcine za građane u EU. Sigurna sam da će zemlje Zapadnog Balkana biti uključene u ove planove.
Ova situacija će biti prevaziđena, ali u teškim situacijama najbolje što možemo učiniti je pokazati više tolerancije, solidarnosti, uzajamne pomoći i dobre saradnje. Moramo tražiti bilo koji način da pomognemo jedni drugima ako želimo uspjeti. Podjela i sukob samo će pogoršati situaciju.
Potpisivanje deklaracija su podržali svi čelnici Evropske unije, kao i kancelarka Merkel koja je pokroviteljka Berlinskog procesa. Da li smatrate da je EU dovoljno posvećena regionu Zapadnog Balkana i svjesna brojnih problema sa kojima se ovaj dio Evrope suočava, kao i pritiscima sa strane?
Novi lideri EK i EU pokazuju jasnu volju da podrže i ubrzaju proces pregovora o pristupanju EU. Primjera je mnogo, ali ne mogu ih sve nabrojati. Kolika je novčana pomoć i donacija Crnoj Gori stigla iz EU i pojedinih država članica EU samo u posljednjih godinu, od početka krize s virusom. Pomenuću samo pomoć od 53 miliona eura i 60 miliona preferencijalnog kredita Crnoj Gori od početka pandemije. Zatim Ekonomski i investicioni plan EK za zemlje Zapadnog Balkana, koji je komesar Varhelji zvanično objavio u oktobru koji obuhvata specifične projekte kao što su: poboljšanje veze Sarajevo – Podgorica; Zeljezničku prugu Tirana – Podgorica, Plavi auto-put od Hrvatske do Grčke u blizini Budve; započet će hidroenergetski sistem Piva i izgradnju hidroenergetskog sistema Komarnica; prekobalkanski električni koridor koji povezuje Srbiju, Crnu Goru i BiH povezaće region sa EU; integrisani regionalni sistem upravljanja otpadom za Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju; digitalnu infrastrukturu i projekte za podršku poljoprivredi i planinskim područjima. I posebna pažnja i mjere za podršku mladim ljudima.
Ali ne smijemo zaboraviti da je to razdoblje takođe vrlo teško za EU i suočava se s mnogim izazovima: Bregzit, pandemija, migracije, klimatske promjene, terorizam i drugi…
Pored toga, sve zemlje u regiji moraju uložiti napore, sprovesti reforme i ispuniti kriterijume za članstvo. Tačno je da ovdje na Balkanu postoje interesi drugih svjetskih sila, ali budimo realni i uvidimo da je Balkan geografski, kulturno i povijesno bio i ostao dio Evrope. Evo naših korijena, evo naše budućnosti!
Koliko će Berlinski proces i ove deklaracije pomoći ubrzanju puta država regiona ka EU i kada možemo očekivati da Crna Gora postane članica Unije?
Berlinski proces i deklaracije su važni, ali da bi se došlo do stvarnog ubrzanja na putu ka EU, potrebna je zajednička volja i stvarni rad kako bi se oni ostvarili, jer će u protivnom ostati lijep, ali prazan tekst na papiru. Jako bih voljela vidjeti Crnu Goru u EU mnogo ranije od komentarisane 2025. godine. Do danas je Crna Gora vodeća u pregovaračkom procesu i nadam se da će ostati na ovoj poziciji. Ali članstvo ne može biti samo datum koji čekamo. Svakog dana sve zainteresovane strane – političari i društva iz zemalja Zapadnog Balkana i mi iz EU moramo uložiti napore da to uskoro postane stvarnost.
Neophodno je jedinstvo za ulazak u EU
Bugarska pomaže Crnu Goru kroz razvojne projekte, ali na našem putu ka EU ima brojnih izazova. Šta bi bio ključni savjet Bugarske, kao članice, na čemu Crna Gora najviše mora raditi da što prije postane dio evropske zajednice?
Samo za period jun 2019 – novembar 2020. Bugarska u Crnoj Gori finansira četiri projekta u ukupnoj vrijednosti od 132.000 eura u Podgorici, Danilovgradu i bolnicama u Bijelom Polju i plućnoj bolnici u Brezoviku u Nikšiću.
Preporučeno
Sva pregovaračka poglavlja su važna, ali postignuća u područjima vladavine prava i ekonomije su ključna i daju garanciju za održivi razvoj i budućnost zemlje. Iz našeg iskustva mogu reći da je uspješan recept puno stalnog konkretnog rada na ispunjavanju standarda i kriterijuma i nacionalnih konsenzusa o članstvu u EU, što znači zajedničku volju i zajedničke napore političara, institucija, civilnog društva, biznisa i medija. Bugari su po prirodi individualisti, ali oko ove teme postojala je jednoglasnost i jedinstvo i ona je okrunjena uspjehom, koji je danas vidljiv u Bugarskoj u svim oblastima.
