Video
Prema informacijama Pobjede, službenu zabilješku, koja je poslanicima dostavljena na Odboru za bezbjednost i odbranu – sve sa imenima i prezimenima agenata ANB i CIA – uredno je potpisao Dejan Vukšić, iako je dan ranije, od stranih partnera iz jedne zapadne ambasade, bio jasno upozoren da se time krše procedure i standardi zaštite klasifikovanih podataka.
Više izvora Pobjede potvrdilo je da je o opasnosti odliva klasifikovanih podataka na vrijeme bio informisan i premijer Krivokapić.
Ipak, odlučili su se da informacije o agentima CIA ,,ustupe“ poslanicima na uvid, iako domaći Zakon o zaštiti tajnosti podataka, u članu 26, precizira da samo predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade mogu imati pristup tajnim podacima drugih država.
Zato je teško povjerovati u priču crnogorskog premijera da su Vukšiću čitavu igru namjestili neki neposlušni ,,mangupi u redovima“ Agencije za nacionalnu bezbjednost.
SPINOVANJE SA VRHA
Kao što je obično neuspješno spinovanje tvrdnja crnogorskog premijera da su otkrivene klasifikovane informacije, kako je rekao, ,,interni podatak ANB-a“.
Imena agenata partnerskih službi, kao i informacije o sastancima predstavnika naše i stranih službi nijesu ,,vlasništvo“ Agencije za nacionalnu bezbjednost, već je riječ o osjetljivim informacijama koje se ne mogu dostavljati čak ni poslanicima Odbora za bezbjednost i odbranu bez prethodne pisane saglasnosti partnera iz NATO. To proizilazi, između ostalog, iz odredbi Vašingtonskog ugovora kao i usvojenih bezbjednosnih protokola, koje je Crna Gora potpisala kada je postala članica Alijanse.
Činjenica da je dvadesetak minuta nakon početka sjednice Odbora Dejan Vukšić pokušao da zamijeni službenu zabilješku, pokazuje da je – iz nekog javnosti nepoznatog razloga – manipulisao poslanicima vlasti i opozicije.
I da ih je, moguće čak i sa namjerom, pokušao uvesti u zonu krivične odgovornosti, ukoliko iznesu u javnost zaštićene podatke.
KRŠENJE ZAKONA
Član 369 Krivičnog zakonika ukazuje na težinu krivičnog djela odavanja tajnih podataka, pa se u prvom stavu ističe da ,,ko neovlašćeno saopšti, preda ili učini dostupnim tajne podatke koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi način došao, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina“.
Ukoliko je djelo počinjeno uz zloupotrebu podataka označenih kao stroga tajna, predviđena je i znatno viša zatvorska kazna.
Koliko je osjetljivo baratati tajnim podacima i kako je važno da kompetentni ljudi pokrivaju čelna mjesta u sektoru bezbjednosti, pokazuje i treći stav istog člana Krivičnog zakona: ,,Ako je djelo iz stava 1 i 2 ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do šest godina“!
Zanimljivo, odredbe zakona poslužile su premijeru Krivokapiću da se ustrijemi – ne na prvog čovjeka ANB Dejana Vukšića – već na poslanike, članove Odbora za bezbjednost koji su, navodno, ,,javnosti dostavili tajne podatke“.
Pozvao je premijer u akciju i crnogorsko tužilaštvo da ,,podnese krivičnu prijavu protiv onih poslanika koji su, nedostojni svoje funkcije, dostavili te tajne podatke“.
Iako čak i laici znaju da tužilaštvo nije organ koji piše krivične prijave, Krivokapićevo pozivanje tužilaštva može biti nezgodna stvar.
Ali ne za članove Odbora. Jer, poslanici Raško Konjević i Predrag Bošković u obraćanjima medijima tokom sjednice Odbora nijesu odali niti jedan podatak, već su, shodno zakonskim obavezama i etičkom kodeksu, javno upozorili da prvi čovjek ANB-a krši zakone. O propustu Vukšića javno su govorili i poslanici vlasti – predsjednik Odbora Milan Knežević, kao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović koji je obećao da će sa Vukšićem razgovarati ,,o propustu koji je napravljen“.
Dakle: Krivokapić ne želi da vidi ono što je očigledno. Odgovornost za kompromitaciju tajne službe objavljivanjem identiteta agenata CIA može biti adresirana samo na prvog čovjeka Agencije za nacionalnu bezbjednost.
KRIVOKAPIĆ-VUKŠIĆ-SPC
Što navodi na jedini mogući zaključak: izbor Dejana Vukšića za vršioca dužnosti direktora ANB-a bila je politička operacija koju je vodio lično predsjednik Vlade Crne Gore, dok je koordinator svih službi bezbjednosti Abazović samo klimao glavom.
Kako drugačije objasniti činjenicu da je Krivokapić predložio Vukšića za prvog čovjeka tajne službe iako je članom 25 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u stavu 7, striktno navedeno da direktor ANB-a ,,ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati“.
Iako zvanično nestranačka ličnost, Dejan Vukšić je bio nosilac liste ,,Za budućnost Kotora“ na izborima 30. avgusta, a nakon toga je itekako politički djelovao – izabran je za predsjednika Skupštine opštine Kotor. Na toj funkciji je ostao izvjesno vrijeme čak i kada je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a!
Izvjesno je, dakle, da je imenovanje Vukšića bilo prethodno dogovoreno sa strukturama van nove izvršne vlasti. Prvenstveno sa Srpskom pravoslavnom crkvom čiji je zastupnik u nekim procesima bio Vukšić, ali su očito u svemu učestvovali i neki neformalni centri moći, van Crne Gore, koji ne gledaju blagonaklono na crnogorsko članstvo u NATO.
Dosadašnji potezi prvog čovjeka ANB-a, iako sakriveni iza floskule ,,demokratskih reformi službe“, više liče na odstrijel crnogorskog kadra unutar tajne službe, ili – u najboljem slučaju – totalnu marginalizaciju.
KOMPROMITACIJA
Prema informacijama Pobjede, zapadne partnerske službe, kao i njihove ovdašnje ambasade, budno su pratile promjene unutar Agencije, povremeno imali neke upite za Vukšića, ali sve je iz Podgorice objašnjavano akcijom ,,reforme tajne službe i uvođenja zakonitosti u rad ANB-a“.
No, povjerljive informacije koje su prikupili strani obavještajci ukazivale su da je ,,demokratska reforma“ debelo uzdrmala sektor
bezbjednosti, te da je sistem zaštite podataka postao porozan. Uz to, brojne afere u bezbjednosnom sektoru Ministarstva odbrane, skandalozna ostavka prvog čovjeka Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, te postavljenje ljudi proruskih političkih afilacija u sektoru vojne bezbjednosti počelo je da diže uzbunu kod zapadnih obavještajnih struktura. Rasla je bojazan da su brojni klasifikovani podaci sada, u realnom vremenu, postali dostupni Moskvi.
Prošlonedjeljna afera koju je izazvao vršilac dužnosti direktora ANB-a, posljednja je kap u punoj čaši. Prema informacijama Pobjede, dan nakon neslavne sjednice Odbora na kojoj su se čitala imena agenata CIA koji rade na ovim prostorima, Vukšić i Krivokapić, kao i Abazović, dobili su mnogo nezgodnih pitanja na koja moraju brzo da pruže odgovore.
No, u neđelju se pojavio Krivokapić i – umjesto odgovora – očajnički krenuo u akciju ,,spašavanja redova Dejana“, bezobzirnim izvrtanjem istine i prizemnim spinovima pokušao da krivicu svali na one koji su pronijeli glas o zloupotrebi tajnih podataka.
Preporučeno
I tako je, pokušavajući da spriječi kompromitaciju Vukšića, premijer kompromitovao vlastitu političku poziciju. Jer, tužilaštvo će uskoro morati da otvori izviđaj, pa će možda i sam Krivokapić morati da objašnjava: kako se i zašto upleo u aferu o curenju podataka.
