STANDARD: Šta su političke pouke sa nikšićkih izbora, šta je to novo što smo dobili nakon tog procesa?

VUJOVIĆ: Veliki uspjeh napravila je koalicije oko bivšeg DF-a. Novoj srpskoj demokratiji je uspjelo da okupi sve prosrpske partije. Ipak kad se to uporedi sa nekim prethodnim izborima, onda taj rezultat i nije toliko iznenađenje. Sa druge strane, ono što se očekivalo u javnosti, a desilo se, to je dalji rast DPS-a. Imali su odličan rezultat u Podgorici, gdje su osvojili  30 odsto glasova, a sada u Nikšiću 35 odsto. Taj procenat u zapadnim demokratijama uglavnom znači da se vlast formira oko onoga ko je osvojio relativnu većinu. Evropski savez je uspio da ostvari određeni rezultat, ali daleko od onoga što se očekivalo. Koalicija tri partije je osigurala parlamentarni status konstituenata, ali je vidljivo da nedostaje potencijal rasta.

Ono što je bilo očekivano, ali i dalje šokantno je nastavak trenda pada podrške Demokratskoj Crnoj Gori. Taj trend i pad je sada već dramatičan, jer nijesu prepolovljeni već svedeni na četvrtinu nekadašnje podrške sa posljednjih lokalnih izbora. Njihov pad se dešava i na nacionalnom nivou jer je to partija koja, prema istraživanjima, sada ima jednocifreni procenat podrške. Bliži su procentu od pet nego procentu od deset odsto i teško je taj trend pada zaustaviti, posebno ako se uzme u obzir da partija nije pokrenula nikakve promjene niti u programskoj niti u personalnoj ravni.

PES u odnosu na parlamentarne izbore doživljava pad u svakoj opštini, iako su to dva tipa izbora. Očigledno je da PES skupo košta koalicija sa DF-om, jer ne zaboravimo da su glasači PES-a na parlamentarnim izborima u procentu od 60 odsto bili procrnogorski glasači.

Kad imate toliki procenat procrnogorskih glasač, a kompletno rukovodstvo bliže je DF-u nego što su, recimo SDP-u, i kad baštine “tekovine 30. augusta”, i kad tome dodate da permanentno poručuju da su spremni da ispune gotovo svaki zahtjev DF-a, onda je logično da ostaju bez glasova.

Ako se sjećate DF, odnosno NOVA i DNP na prošlim izborima nijesu htjeli ni Medojevića na listi, kao ni sve te male partije, od Milačića do Vukšića, kako bi raščistili teren. Sad su promijenili strategiju i privlače sve te partije zato što im je cilj da imaju najjaču listu od bloka prosrpskih partija. U ovaj blok ubrajam i PES, iako se oni tako ne prepoznaju, kao ni Demokrate, ali činjenica je da pripadaju tamo ili makar njihova rukovodstva. Na kraju u istraživanjima javnog mnjenja ispitanici ih tako prepoznaju. Ovo je prosto borba za mjesto premijera nakon sljedećeg izbornog ciklusa. Demokratski front je bez ikakvog problema dao PES-u mjesto gradonačelnika u Podgorici, isto tako će za sebe tražiti mjesto predsjednika opštine u Nikšiću, što je logično. Sa druge strane, kada dođu naredni izbori i kada Mandićeva lista bude imala više glasova od PES-a, onda će, naravno, tražiti mjesto premijera, i to je kraj Spajića. Tada će se Spajić suočiti sa scenarijem u kojem je bio ranije Abazović i njegova URA. To je tiho gašenje partije i pozicija privjeska.

Ono što, iz pozicija te partije, zabrinjava, jeste da se ne vidi nijedan potez kojim to pokušavaju riješiti i spriječiti. S jedne strane oni su uvjereni da u ovoj kombinaciji mogu ostati dio vlasti, međutim ono što radi DF je veoma pametno. Ne samo da ruši podršku pokretu Evropa sad, uzimajući manji broj birača, već mnogo važnije je da sigurno idu ka cilju da nakon narednih izbora dobiju mjesto premijera, jer će Mandić biti nosilac liste koja će imati najviše glasova među sadašnjim vladajućim partijama. Čak i kada govorimo o aferi oko Velike plaže, veoma precizno je nametnut diskurs, i oštrica medija ka PES-u i posebno Spajiću. Gotovo da niko ne pominje ostale aktere u ovom poslu, prije svega Novu srpsku demokratiju i Demokrate. Spajić i PES su se polakomili oko ovog štetnog posla za Crnu Goru, ali kako se stvari razvijaju pretrpjeće ogromnu štetu jer su upali u situaciju u kojoj su oni meta ne samo onih koji u odnosu na njih predstavljaju opoziciju, već i svojih partnera iz vlasti koji veoma precizno usmjeravaju opravdani bijes javnosti, ali samo na PES i Spajića. Na kraju, ako bi PES ostao bez svog lidera, partija bi bila svedena na 5-6% sa tendencijom daljeg pada. Sroga ne čude posljednja dešavanja na političkoj sceni.

Ponavljam, kod PES-a ne vidite apsolutno nijedan potrez promjene i pokušaja da povrate dio birača. To je jedan politički autizam, koji je vjerojatno dosta omeđen i nametnut dijelom rada rukovodstva te partije koji ne prihvata nijednu drugu strategiju osim totalne poslušnosti, odnosno da ne budem grub u izrazu, totalnog saglasja u djelovanju sa DF-om. To je bio recept za pad popularnosti Demokratske Crne Gore, sad se to dešava PES-u, a desilo se i GP URA, odnosno PzP znatno ranije.

STANDARD: Mislite da bi se nikšićki scenario mogao preslikati na državni nivo?

VUJOVIĆ: Ako bi se održali izbori u narednih nekoliko mjeseca, situacija na nacionalnom nivou bi bila veoma slična i vjerujem da bi nakon tih izbora ponovno mogli da izvodimo slične zaključke.

Dakle, vjerovatno bismo konstatovali da je DPS značajno popravio rezultate u odnosu na prethodne parlamentarne izbore, da je takođe Evropski savez ostvario sličan rezultat onome u Nikšiću, ali bi se formirala nova vlada u kojoj bi bile strukture nastale iz 30. augusta dvadesete godine. Definitivno te partije bi imale značajno manje poslanika, ali bi numerički mogle formirati vlast. Ostalo bi jedino pitanje da li bi kandidat nekadašnjeg DF Mandić bio prihvatljiv za novog premijera.

Očigledno je da postoji problem na opozicionoj strani, jer ne postoji nijedna politička partija koja bi bila građanska, proevropska i prozapadna, a koja nije potekla i bila dio vlasti prije 2020. godine. I to je to bez čega se ne može, jer je potrebno privući birače koji neće glasiti za DPS, ali ni za SDP, ni SD, jer su i oni bili dio vlasti. Crnoj Gori, odnosno tom građanskom i procrnogorskom dijelu, potrebna je jedna takva politička snaga koja nema vezu sa vlastima prije  avgusta 2020. godine, ali ni sa ovima koji su postali tada vlast.

To je veliki deficit političke scene, jer dio tih birača ili apstinira ili glasa za neke druge partije koje ne vode promjeni.  Teško mogu da vjerujem da je promjena moguća u smislu da PES, uslovno rečeno, napravi koaliciju sa opozicijom. Najmanje 70 odsto rukovodstva te partije nema razliku u odnosu na DF u ideološko-identitetskom smislu.

 Naravno, postoji tu razlika u intenzitetu ispoljavanja toga, ali oni predstavljaju jednu ideološku matricu. Birači će to sve više prepoznavati i njima će podrška padati. Dakle, mora da se desi nešto baš veliko u PES-u da shvate da će brzo potonuti ispod 10 odsto, a kad potonu ispod toga nivoa vrlo brzo će doći kraj. Neka samo gledaju Demokratsku Crnu Goru i recimo PzP i uče iz tih primjera.

STANDARD: Mislite na neku novu političku strukturu bez veza sa prethodnom vlašću kao što je to Preokret?

VUJOVIĆ: Preokret jeste jedna nova partija, bez obzira što je predsjednik Preokreta bio dio Pozitivne Crne Gore koji je napustio i vratio mandat, uradio neke veoma principijelne poteze. Prvo, nije htio da bude dio vlasti sa DPS-om, ali nije htio ni da uzurpira mandat. Međutim oni će morati da promijene stav koji glasi – nećemo ni sa jednima ni sa drugima u vlast. Postavlja se onda pitanje šta rade, da li se bore za vlast, jer smisao političke partije i njena razlika u odnosu na nevladine organizacije je u tome što se partija bori za vlast ili da bude dio te vlasti.. Za Perića je veliko pitanje na koje će, ja vjerujem, morati vrlo brzo dati odgovor. Ako bude i dalje strategija kao za Podgoricu da neće biti dio nikakve vlasti, onda to za birače bi bilo isto kao da su glasali za neke partije koje su ispod cenzusa.

Drugi problem Preokreta, kao i onog dijela političke scene o kojoj smo pričali, čast izuzecima, da nema mnogo afirmisanih ljudi koji su uspjeli u svojoj karijeri, a da nijesu bili dio one ranije vlasti. Ljude koji, ako ne uspiju u politici, mogu da se vrate svojim poslovima, a ne da fatalistički gledaju na to da ako izgube na izborima njihova ukupna karijera i život bude pod znakom pitanja.

STANDARD: Mogu li dešavanja u regionu, Srbiji i BiH, promijeniti političku paradigmu u Crnoj Gori?

VUJOVIĆ: Jedna od mojih ranijih teza u razgovorima sa našim zapadnim partnerima jeste da ukoliko želite normalizovati situaciju u Srbiji, makar to podrazumijevalo odlazak ili ostanak Vučića, je da Srbija mora biti oslabljena u regionu. Destruktivno djelovanje zvanične Srbije se mora svesti na minimum i u CG i u BiH, ali i na Kosovu. Ako nemate alternativu Vučiću u Srbiji, onda je potrebno Vučića u regionu toliko oslabiti da bi se mogao privesti da ispunjava ono što je obećao. Kako god bilo, tako nešto se dešava. Dodik je sad u totalnoj panici, jer mu slijedi hapšenje i biće u nekom trenutkom uhapšen, odnosno eliminisan iz politike. Otišao je previše daleko. Međunarodna zajednica, bez obzira na promjene u SAD-u, je snažno iza toga da on treba biti politički uklonjen. I na Kosovu imate značajno opadanje uticaja Vučića na sjeveru Kosova.  Bez obzira što je Kurti označavan kao nacionalista uspio je da iskoristi tu situaciju i gotovo u potpunosti uspostavi suverenitet Kosova na sjeveru zemlje.

STANDARD: Vučić je jak samo u Crnoj Gori?

VUJOVIĆ: Kao što vidite vlast u CG ulaže ogromne napore da ubijedi zapadne partnere da oni nijesu dio ili produžena ruka Vučića, bez obzira na to što Vučić što god želi da ostvari u Crnoj Gori će to i uraditi. Vučić ne pomaže sve političke partije u Crnoj Gori, on ulaže gotovo sav novac i podršku grupacije oko DF-a. On trenutno u CG ima vlast koja prati njegove interese. Imao je to od 2020. godine uključujući tu i Dritana Abazovića koji sad ima kritičke stavove, ali je tokom svog mandata ispunjavao svaki zahtjev Beograda, možda mnogo brže, efikasnije nego što to radi recimo Milojko Spajić.  Činjenica je da Beograd ne želi bilo koju prosrpsku vlast. Želi da to bude vlast DF-a, znači onih najtvrđih nacionalista koji su bespogovorno gazili sve u CG po njegovom nalogu.

STANDARD: Bivši DF je najavio promjene Ustava, dvojno državljanstvo, jezik… Je li to ostvarivo?

VUJOVIĆ: Nije realno da dođe do tih promjena Ustava. Ovo je 2025. godina i za dvije godine nas čekaju izbori. Spajić će pokušati da kapitalizuje pregovore CG sa EU, da se ti pregovori završe do kraja 2026. i onda bismo imali to da Vlada ide na izbore sa okončanim projektom, što bi realno bio veliki uspjeh. Sa druge strane postavlja se pitanje sa čim ide DF prema svojim biračima i zato ne treba isključiti neke radikalne scenarije. Međutim, realno gledajući pritisak iz EU je toliko veliki da svaka ekstremnija ili intenzivnija radikalizacija od strane DF-a bi vodila njihovom  isključivanju iz vlasti.  Zato se oni toliko trude da kažu, što zvuči pomalo i degutantno, da su za EU i integracije, a u suštini njihovo djelovanje je vrijednosno sve ono što nije EU.

Mandić se svojski trudi na svakom sastanku sa zapadnim partnerima da ih ubijedi u svoju evropsku viziju, tako da i njegovi sagovornici budu zbunjeni, jer naravno, znaju ko je on i znaju njegovu politiku. Ulazak CG u EU značiće odlazak iste te Crne Gore iz “srpskog svijeta” što će biti teško objasniti glasačima DF-a. Vjerujem da je to DF-u jasno i sve je dobro dok je to negdje tamo daleko, ali kada to bude realnost, a to će na dnevni red doći brzo, onda će to biti veliki problem. To će biti i jedan veliki psihološki obrt u glavama crnogorskih birača i vidjet ćemo kako će reagovati oni ekstremi koji će morati da se oproste od ideje velike Srbije i Rusije.To će biti veliki lom, a oni toga još nijesu svjesni.

STANDARD: Nijesmo ni na početku izbornih reformi, birački spiskovi su puni nelegalnih glasača koji određuju ishode nekih izbornih procesa. Može li se statin a kraj tome?

VUJOVIĆ: Činjenica je da Vučić upravlja jednim velikim brojem birača u regionu sa kojima masovnim prevoženjem u druge zemlje utiče na izborne rezultate. To nije više nešto što o čemu se hipotetički govori, već je dokazano u slučaju lokalnih izbora u Beogradu. Tada je u glavni grad doveo oko 100.000 birača iz nekih drugih opština u Srbiji,  iz Republike Srpske ili Crne Gore.

Mi smo dokazali, u slučaju Herceg-Nova, da je 10,54 odsto birača te opštine nelegalno upisano u birački spisak. U Nikšiću smo izvršili kontrolu samo onoga što  nam je bilo dostupno i zaključili smo da je to nekih hiljadu birača koje je nelegalno upisano i glasalo. Procjenjujemo da se radi o više hiljada takvih nelegalno upisanih birača sa lažnim prebivalištem. Taj broj na nivou Crne Gore je negdje između 60 i 70 hiljada i to duplo upisan u CG i Srbiji.

U pregovorima krajem 2008. godine između Crne Gore i Srbije oko dvojnog državljanstva, prema podacima srpskog MUP-a, 35 hiljada državljana CG je nezakonito steklo državljanstvo Srbije. To je samo dvije i po godine od obnavljanja nezavisnosti. Ovo je samo priča sa Srbijom, a ta brojka sa ostalim zemljama ide na ukupno i preko 100 hiljada.

Predlagali smo u određenim diplomatskim krugovima, da se kao metoda saradnje i pripreme za ulazak u EU, izvrši razmjena podataka o državljanima i biračima i na taj način se omogući da birači koji ne ispunjavaju zakonske uslove u toj državi budu brisani. To je inicijalno naišlo na interesovanje, ali sada, s obzirom na dešavanja u regionu to je negdje stalo. Pokušaćemo preko Evropskog parlamenta zajedno sa partnerskim organizacijama iz Srbije, da to ponovo iniciramo.