Video
Izborni sistem u Crnoj Gori trebalo bi dograditi, unaprijediti i u njega uvesti otvorene liste, jer je to demokratskije, smatra zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, ocijenjujući da se postojeći sistem ne može okarakterisati kao neustavan.
Baković je, u intervjuu za PR Centar, kazao je da član 45 Ustava Crne Gore definiše da su izbori slobodni i neposredni, navodeći da prvi dio norme da su izbori slobodni „ne izaziva ozbiljna neslaganja u tumačenju i u pristupu“.
„Ali ovaj drugi dio o neposrednosti izaziva dileme i probleme. Sa odlukom Ustavnog suda se možemo slagati ili ne slagati, ali to je odluka institucije u državi, koja je jedina zadužena da vrši apstraktnu kontrolu pravnih normi, odnosno da ispituje ustavnost i zakonitost zakona i podzakonskih akata“, rekao je Baković.
On je podsjetio da je Ustavni sud, odlučujući po inicijativi Grupe građana „Građanska akcija“, donio odluku da odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima se uređuje izborni sistem, nisu nesaglasne sa članom 45 Ustava Crne Gore.
„To je ozbiljno pravno pitanje i zaslužuje jednu duboku pravnu analizu i zaslužuje jedan pošten i krajnje profesionalan pristup. Od toga kako će se ovo pitanje pravno razriješiti zavisi kako ćemo urediti naš pravni sistem, odnosno kak ćemo definisati izborno zakonodavstvo“, istakao je Baković.
On je kazao da odluka Ustavnog suda sadrži određene argumente, da se taj sud pozvao na stavove suda u Strazburu i da „Ustavni sud tumači da nije povrijeđeno načelo neposrednosti“.
„U dijelu pravničke javnosti je protumačeno da je Ustavni sud, ocjenjujući ustavnost odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, sveo načelo neposrednosti na sam čin glasanja, odnosno na glasačko pravo. Ja kažem da je to ozbiljno pravno pitanje. Ustavni sud ga je razriješio kako ga je razriješio i tu odluku treba prihvatiti“, kazao je Baković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora nema izgrađen stabilan izborni sistem.
„Od 1990. godine, od uvođenje višestranačja imali smo više od deset izmjena i dopuna. I to nije dobro. Sistem mora biti stabilan. Naravno, nastojalo se da se unaprijedi taj sistem. Ovaj model koji mi imamo, imaju i druge zemlje, ali imaju i druge podvarijante“, naveo je Baković.
On smatra da su, u izbornom sistemu, „najdiskutabilnije“ zatvorene izborne liste.
„Mislim da u predstojećim izmjenama, treba ozbiljno razmisliti da se ovaj sistem dogradi i da se unaprijedi i da se uvede sistem otvorenih lista. Ja sam duboko uvjeren da je to demokratskiji sistem, ali to ne znači da bi se postojeći sistem mogao okarakterisati kao neustavan. Tim prije što imamo odluku Ustavnog suda“, ocijenio je Baković.
U izbornom sistemu sa otvorenim listama, građanin, odnosno birač bi, kako je kazao, bio u mogućnosti da, opredjeljujući se za jednu izbornu listu, da podršku onim kandidatima, koji su na toj listi, a za koje, kako je dodao, smatra da su zaslužili da budu na listi.
„U sistemu otvorenih lista građanin će dati podršku onim ljudima za koje smatra da im treba dati podršku. I onda ti ljudi, s obzirom na broj glasova, mogu doći na veću poziciju. Jedan glas ide za listu, a u okviru liste, koliko je njih dobilo glasova, i taj redosljed će određivati građani. Mislim da je to demokratskije. Možda je to tehnički teže izvodljivo, ali ne mislim da ta tehnička strana treba da nadvlada ovu principijelnu“, pojasnio je Baković.
Prema vladajućem izbornom sistemu, kako smatra, značajno je ojačala moć političkih stranaka.
„Ovaj sistem bi svakako umanjio mogućnost stranaka da ozbiljno utiču na onu drugu polovinu kandidata sa liste, koje stranke mogu, po sada važećem sistemu, da određuju. Nego bi glasač bio taj koji će određivati redosljed liste, nakon rapodjele mandata“, objasnio je Baković.
Preporučeno
Grupa građana „Građanska akcija“ obraćala se državnim institucijama, medijima i Međunarodnom sudu pravde u Strazburu radi, kako su kazali, usaglašavanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore u cilju poštovanja biračkog prava.
