Batrićević: Vučićevo miješanje u popisnu kampanju biće brutalnije nego na izborima u Nikšiću

– Manipulacijom uslovima za sticanje biračkoga prava biće izvršen izborni inženjering koji postiže dvije ključne stvari. Prvo, oduzima pravo glasa dijelu manjinskoga (uglavnom nepravoslavnog) stanovništva, procentualno najstabilnijeg biračkog tijela u korist nezavisnosti. Drugo, to pravo se dodjeljuje licima na privremenom boravku koji su najsigurniji negatori prava Crnogoraca na zasebnu naciju i državu – objašanjava Batrićević.

Komentarišući Vladino povlačenje kontroverzne odluke nakon višednevnih demonstracija crnogorskih patriota i primjedbi iz Evropske unije, naš sagovornik je rekao kako ne treba gajiti iluzije i dodao da će se pitanje državljanstva brzo vratiti na dnevni red.

– Kreiranje demografskoga disbalansa u korist unionista trajno bi onemogućilo suverenističke snage da ovu i slične velikosrpske vlade smijene na izborima. Ako suverenističke snage dozvole bilo kakvu manipulaciju pravilima sticanja državljanstva ili biračkoga prava, eventualna kasnija sudska odluka o neustavnosti takvih procedura bi bila sasvim isprazna. Ključni posao bi bio već obavljen. Od toga trenutka u Crnoj Gori je sve u opticaju. Postali bismo ključni problem Zapadnoga Balkana – upozorio je Batrićević.

ANALITIKA: Rezultati istraživanja koje ste nedavno iznijeli u javnost pokazali su da znatan broj glasača Građanskog pokreta Ura, kojeg su formirali izvorni suverenisti iz 90-ih, ne baštini ideje svojih osnivača. Kako to objašnjavate?

BATRIĆEVIĆ: Za početak, ne bih se složio s premisom Vašega pitanja. Uru nijesu osnovali izvorni suverenisti iz devedesetih. Izvorni suverenisti iz ranih devedesetih su oni hrabri i iskreni borci okupljeni oko Liberalnoga saveza Crne Gore. Da je tada bilo „izvornih suverenista“ koliko ih se danas predstavlja, LSCG i SDP bi na izborima 1992. godine osvojili apsolutnu vlast, a DPS bi bila minorna politička partija. Liberali su sačuvali ideju o slobodnoj i nezavisnoj Crnoj Gori u najtežim trenucima; ne vrijeđajmo ih izjednačavanjem s onima koji su danas najveća prijetnja tekovinama njihove borbe.

Uru je formirao medijski koncern Vijesti onda kad su već uveliko bili u službi ruskih i velikosrpskih interesa. Istina, njihov Monitor jeste podržavao antiratnu i independističku politiku Liberalnoga saveza…no, samo dok je to bilo lukrativno. U tim ljudima, svjesni smo danas, nema ničega izvornog – osim želje za profitom. Takođe, ne bih rekao da izneseni podaci znače da znatan broj glasača prkosi idejama osnivača Ure. Sasvim suprotno. Stavovi tog segmenta biračkog tijela savršeno oslikavaju vrijednosni sistem koji Urini nalogodavci nameću Crnoj Gori.

ANALITIKA: Kakav je to sistem vrijednosti?

BATRIĆEVIĆ: Izvitoperen do neprepoznatljivosti. U tome sistemu vrijednosti sramota je boriti se za svoju državu i identitet, a za ponos je služiti tuđoj. U tome sistemu vrijednosti sasvim je retrogradno pokazati interesovanje za istoriju, dok su ravnodušnost i neznanje znak društvenoga progresa. U tome sistemu vrijednosti nije kulturno podśećati na genocid u Srebrenici, ali zato nikad ne smijete zaboraviti tragičnu sudbinu barskih čempresa.

Poslušajte samo njihove poslanike u parlamentu. U trenutku kad se dešava razgradnja bezbjednosnoga sistema Crne Gore, kad njihovi partneri prijete da će se u Crnoj Gori „krstiti i ko neće“, kad se sprovodi tihi izborni inženjering, oni izgovaraju rečenice poput: „Okrenimo se Suncu, Vjetru, Vodi“. Zatvorite li oči dok ih slušate, pomislićete da ste na seminaru tibetanskih monaha, a ne usred klero-nacionalističke kontrarevolucije u režiji SPC. Tokom posljednjih 6 mjeseci prinuđeni smo svakodnevno slušati lekcije iz Zen filozofije i održivoga razvoja od strane koalicionih partnera najvećih balkanskih krvnika.

Ako u Urinom rukovodstvu još ima izvornih suverenista, onda je vrijeme da zajedno sa dijelom prevarenih birača javno istupe, promijene pravac kojim njihova partija ide, ili jednostavno napušte istu.

ANALITIKA: Kako po Vašem sudu ponašanje rukovodstva utiče na strukturu njihovih glasača?

BATRIĆEVIĆ: Da, to je bilo Vaše inicijalno pitanje. U tom intervjuu ja sam rekao da otprilike svaki treći glasač Ure smatra da Crnogorci nijesu zasebna nacija, već da su suštinski Srbi, a da bi maltene svaki peti glasao protiv nezavisnosti na ponovljenom referendumu. Ja sam to objasnio time da je Ura nakon izbora porasla isključivo na osnovu „prosrpskih“ glasova.

Dakle, suverenistički orijentisani birači koji su 30. avgusta glasali Uru nijesu promijenili stavove u ovako kratkom roku. Jednostavno, u trenutku kad se podrška partiji udvostručila krajem 2020. godine, oni su utopljeni u masu novopristiglih „oslobodilaca“. Taj vještački rast, međutim, istopio se čim je euforija splasnula, a realna politika došla na dnevni red.

ANALITIKA: Da li su istraživanjem obrađeni simpatizeri drugih građanskih partija u Crnoj Gori? Kakav je njihov odnos prema crnogorskoj državnosti, nacionalnom i vjerskom identitetu Crnogoraca?

BATRIĆEVIĆ: Naravno. Istraživanja se rade redovno i u njima mjerimo sve društvene fenomene od važnosti za naš akademski rad. U sklopu toga svakako imamo i podatke o izbornim preferencijama i stavovima simpatizera svih političkih partija. Konkretno istraživanje rađeno je od sredine februara do sredine marta, na reprezentativnom uzorku za populaciju Crne Gore.

Što se tiče odnosa prema nezavisnosti Crne Gore, među građanskim partijama/koalicijama koje bi na dan istraživanja prešle cenzus, stvari stoje ovako: Kad bi se śutra ponovio referendum 33% glasača DF-a bi podržalo crnogorsku nezavisnost, to bi isto učinjelo 49% glasača SNP-a, 63% glasača Demokrata, 82% glasača URE i 96% glasača DPS-a.

Kad je u pitanju stav prema tome da li su Crnogorci suštinski Srbi, onda 73% glasača DF odgovara afirmativno na to pitanje, dok je taj procent 72% među glasačima SNP-a, 55% među glasačima Demokrata, 31% glasača URE i svega 3% glasača DPS-a.

Šablon je jasan i podaci ne lažu. Svako ima pravo na svoj stav, ali nema svako pravo na svoju istinu. Kad su u pitanju stavovi na osnovu kojih se određuje suverenistička orijentacija, Ura je u trenutku istraživanja bila bliža Demokratama nego DPS-u. Siguran sam da će oni sto shvatiti kao kompliment.

ANALITIKA: Vlada Crne Gore je ne sprovodeći javnu raspravu i bez konsultacija sa Evropskom unijom pokušala da izmijeni kriterijume za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, a samim tim i izbornog prava. Kakav bi bio dugoročni uticaj ovih izmjena na izborni proces u Crnoj Gori?

BATRIĆEVIĆ: Uticaj takvih odluka na izborni proces može se suštinski razumjeti jedino ukoliko se vratimo osnovnom cilju postojanja ove Vlade, a to je obesmišljavanje crnogorske samobitnosti i državne nezavisnosti kako bi se stvorio etnički homogen „srpski svet“.

Krucijalni segment toga plana jeste izmjena etničke strukture Crne Gore na popisu. Politička upotrebljivost popisa privremeno je dovedena u pitanje iz dva razloga. Prvo, proces popisivanja stanovništva odložen je zbog epidemiološke situacije. Drugo, na osnovu podataka koje imamo, nije došlo do značajnijega opadanja broja Crnogoraca nakon izbora. Promjena ima, ali ne u gabaritu kojem su se nadali u Beogradu. Putanja mekoga etničkog inženjeringa vodi preko snaženja dualne nacionalne svijesti. Međutim, s identitetima postoji određena pravilnost koju protivnici crnogorske zasebnosti odbijaju da priznaju – negiranje identitet čini jačim. Što je negiranje otvorenije, to se jaz između dvije grupe jasnije očituje. Ipak, ne treba se opuštati. Vučićevo miješanje u popisnu kampanju biće brutalnije nego je to čak bio slučaj i s izborima u Nikšiću.

ANALITIKA: Kakvu ulogu državljanstvo igra u ovom planu?

BATRIĆEVIĆ: S obzirom na to da će proces promjene etničke strukture Crne Gore očigledno uzeti više vremena nego su inicijalno planirali, garantovanje kontinuiteta velikosrpske vlade u Crnoj Gori postao je imperativ. Manipulacijom uslovima za sticanje biračkoga prava biće izvršen izborni inženjering koji postiže dvije ključne stvari. Prvo, oduzima pravo glasa dijelu manjinskoga (uglavnom nepravoslavnog) stanovništva, procentualno najstabilnijeg biračkog tijela u korist nezavisnosti. Drugo, to pravo dodjeljuje se licima na privremenom boravku koji su najsigurniji negatori prava Crnogoraca na zasebnu naciju i državu. Uz to, na djelu je zatvaranje očiju pred problemom dvojnog državljanstva, koje mimo zakona ima više poslanika i ministara. Dakle ne samo da se ne sankcioniše kršenje zakona, već se građanima šalje poruka da je to siguran put do najviših funkcija u državi.

Uprkos jučerašnjem povlačenju odluke, ne treba gajiti iluzije. Pitanje državljanstva će se brzo ponovo vratiti na dnevni red. Kreiranje demografskoga disbalansa u korist unionista trajno bi onemogućilo suverenističke snage da ovu i slične velikosrpske vlade smijene na izborima. Ako suverenističke snage dozvole bilo kakvu manipulaciju pravilima sticanja državljanstva ili biračkoga prava, eventualna kasnija sudska odluka o neustavnosti takvih procedura bila bi sasvim isprazna. Ključni posao bio bi već obavljen. Od toga trenutka u Crnoj Gori je sve u opticaju. Postali bismo ključni problem Zapadnoga Balkana.

ANALITIKA: Nedavno je osnovana NVO Demokratska alijansa, čiji ste Vi član. Koji su razlozi osnivanja ove organizacije? Na koji način će ona djelovati i što će biti njeni prvi potezi?

BATRIĆEVIĆ: Razlozi su višestruki. Prvo, procijenili smo da je politička i društvena kriza u kojoj se nakon avgustovskih izbora našla Crna Gora povod za okupljanje grupe intelektualaca koji su i u prethodnom periodu javno ukazivali na tekuće društvene probleme. Kao grupa ljudi koja je dosad djelovala decentralizovano i pojedinačno, odlučili smo okupljanje oko istih vrijednosti formalizovati pod imenom organizacije DA. Drugo, s obzirom na krajnje servilan način na koji se NVO sektor u Crnoj Gori (čast izuzecima!) odnosi prema novoj Vladi, procijenili smo da je to najadekvatnija forma.

Da budem jasan, cilj nam nije partijsko udruživanje već koordinisano javno djelovanje i ukazivanje na probleme pred kojima se nalazi Crna Gora. Mi nijesmo politički pokret, niti to želimo biti. Svakako, svi pojedinačni članovi slobodni su politički se angažovati na način na koji oni smatraju adekvatnim. Suverenistički blok mora razviti organizacijsku infrastrukturu izvan političkih partija, kako bi omogućio ljudima izvan formalne politike da se angažuju i doprinose stvaranju kritične mase koja će postati brana svakom budućem pokušaju razgradnje građanske Crne Gore.

U tome cilju povezali smo se s intelektualcima i javnim radnicima iz inostranstva kako bismo uticali na stvaranje realne slike o crnogorskome pitanju u međunarodnoj zajednici. S obzirom na to da se kao grupa pojedinaca aktivno bavimo analizom političke zbilje, u samom startu djelovaćemo kao think-tank koji će međunarodnu zajednicu informisati o dešavanjima u Crnoj Gori nakompetentan, stručan i empirijski način. To je front na kojem smo, kao društvo, pretrpjeli veliki poraz u prethodnim godinama. Tu trenutno vidimo svoj najveći doprinos.