Video
“Slijedeći najavu ministra Đeljošaja da Vlada Crne Gore radi na kreiranju paketa mjera protiv inflacije, za sada samo iskazujemo zadovoljstvo zbog te najave, uz opasku i žaljenje što Vlada mjere nije planirala krajem prošle godine kako bi njihovi efekti bili inkorporirani u budžet za 2024. godinu”, poručio je predsjednik LP Vatroslav Belan.
On je kazao da je Liberalna partija na jasnom i ekonomski logičnom stavu da se protiv inflacije ne može boriti po modelu „imamo više, a možemo manje”, tj. povećanjem novca u opticaju, taj model smo testirali devedesetih i znamo kako se završi.
“Takve „uspješne“ politike su dale rezultate da je inflacija u posljednje dvije godine bila skoro 25 odsto a da su cijene hrane porasle skoro 50 odsto, ugostiteljskih usluga 30 odsto, a vidjeli smo Monstatov podatak da su samo u decembru 2023. godine cijene hrane i pića porasle 10,4 odsto u odnosu na decembar 2022. godine. Vlada mora stimulisati privredne aktivnosti jačanjem domaće proizvodnje, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem konkurentnosti domaćih proizvođača,” kazao je Belan.
Mjere su kreirane u konsultacijama sa međunarodnim partnerima LP uz pomoć domaćih stručnjaka, ovo je set mjera koje su se pokazale uspješnim kako EU zemljama i zemljama regiona, a koje su prilagođene Crnoj Gori i njenoj trenutnoj ekonomskoj situaciji.
Potpredsjednik LP Ammar Boranič predsatvio je 14 mjera koje je LP kreirala.
“Mjere smo dostavili Vladi uvjereni da će ih razmotriti i inkorporirati u svoje ekonomske politike. Uvjereni smo da ovakve mjere liberala mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta života svih građana kroz borbu protiv inflacije i jačanje ekonomske aktivnosti,” rekao je Borančić.
Obaveza je svih nas, bez obzira kojoj partiji pripadali, da pružimo puni doprinos unapređenju životnog standarda svih u Crnoj Gori, kazao je on.
Mjere koje je LP uputila Vladi su sljedeće:
1. Povećanje kamata na depozite (pasivnih kamatnih stopa) u cilju povećanja štednje, te smanjenja količine novca u opticaju. Ovo je instrument koji u veoma kratkom roku daje pozitivne rezultate po pitanju stabilizacije cijena. U dijalogu sa bankama zamrznuti kamatne stope na stambene kredite u narednih godinu dana. Ne želeći da ulazimo u zonu ograničavanja slobodnog poslovanja poslovnih banaka, konstatujemo činjenicu da je trenutna razlika pasivnih i aktivnih kamatnih stopa suviše velika i u ovim inflatornim okolnostima za očekivati je da poslovne banke razumiju izazove građana, svojih klijenata, na tržištu na kojem posluju, i u dogovoru sa Vladom, ako to ova Vlada želi, prihvate ove mjere.
2. U ovom mjesecu je na snagu stupio novi Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama, koji je ograničena visina naknada koje se naplaćuju prilikom izvršavanja platnih transakcija. Trgovcima će biti smanjeno opterećenje između dva i tri odsto koje je do sada bilo sastavni dio troškova pri formiranju cijena. Pozivamo Vladu da pokrene dijalog sa trgovcima i svim drugim privrednicima (posebno onim u sektoru turizma) da sredstva koja „dobiju“ zahvaljujući ovom Zakonu iskoriste za smanjenje maloprodajnih cijena namirnica kao i ostalih cijena usluga.
3. Kreirati socijalnu korpu, koja će uz tekuće akcije, biti dostupna najranjivijim kategorijama stanovništa. Ova korpa mora sadržati osnovne životne namjernice kao i druge proizvode visokog kvaliteta, a koji će biti dostupne najugroženijim kategorijama, po povoljnijim cijenama, a sve u dogovoru sa trgovinskim lancima.
4. Otpočeti dijalog sa privredom u cilju stvaranja privatno-javnog partnerstva za kreiranje robnih rezervi. Kreirati spisak proizvoda i uraditi projektovane troškove. Ključni konstituenti i 44. Vlade, a koji su upravljanje državom preuzeli 2020. godine su bili snažni zagovornici ponovnog kreiranja robnih rezervi ali u prethodne tri godine nisu odmakli dalje od početne pozicije. Robne rezerve mogu biti dobar alat za kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica i reagovanje u uslovima naglih cjenovnih skokova i potencijalnog smanjenja kupovne moći potrošača.
5. Izvještaj Evropske komisije konstatuje da veliki parafiskalni nameti opterećuju privredu. Moramo ih smanjiti i takođe uz dogovor sa trgovcima omogućiti da to smanjenje opterećenja bude prostor za smanjenje cijena. U tom dijelu treba pokrenuti dijalog sa lokalnim samoupravama u dijelu što hitnijih izmjena.
6. Subvencionisati cijene struje za ugrožene kategorije stanovništva i mala preduzeća, kao i svih kategorija stanovništva koje su zaboravljene „reformama”, poput penzionera čija su primanja ostala ispod 450 eura, smanjenjem računa za 20 odsto (primaoci MOP-a, nezaposleni i drugi)
Penzionerima sa minimalnim penzijama i socijalno ugroženim kategorijama, kao i penzionerima sa srazmjernim penzijama subencionirati 20% iznosa računa za električnu energiju
Obezbjediti i subvencije za ogrijev – pelet, za potrošače na sjeveru 30 i 20 odsto za socijalno ugrožene kategorije na jugu i u Podgorici. Na ovaj način se i potrošači mogu stimulisati da smanje potrošnju drva za ogrijev, čime mjera dobija značajan ekološki aspekt.
7. Uvećati postojeće stimulativne mjere stočarima i proizvođačima mlijeka i mliječnih prerađevina za 50 odsto, kako bi se cijene mesa, mlijeka, sira i drugih proizvoda od mesa i mlijeka barem zadržale na postojećim nivoima. Ne treba otkrivati toplu vodu i istaći da moramo raditi na stimulativnim mjerama za značajno povećanje stočnog fonda kroz koji ćemo uvećati udio domačih proizvoda na tržištu, smanjiti uvoznu zavisnost i imati konkurentnije, niže cijene.
8. Kreirati podsticajne linije za nabavku savremene opreme, kao i sirovina i poluproizvoda, oslobođenih plaćanja carinskih dažbina, za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a u cilju povećanja obima domaće proizvodnje i širenja asortimana.
9. PDV na račune za komunalne djelatnosti spustiti na 0 odsto u 2024. godini. Ograničiti rast cijena ovih usluga tokom 2024. na lokalnom nivou.
10. Studentima subvencionisati cijene karata javnog prevoza i 50 odsto troškova ishrane u studentskim domovima tokom drugog semestra tekuće godine.
11. U slučaju drastičnih promjena na tržištu i velikog rasta cijena goriva, smanjiti sve akcize na gorivo za 50%. Dodatno subvencionisati trošak goriva u iznosu od 20% za kompanije koje se bave prevozom poljoprivrednih proizvoda i namirnica.
12. Opredijeliti dodatnih 500.000 eura bespovratnih za podršku razvoja preduzetnista mladih i žena, u sektorima IT, energetike i poljoprivrede. Cilj je da se dodijeli 10.000 po novozaposlenom. 50 novozaposlenih. Ova mjera, koja se pokazala veoma uspjeđno kako u teoriji tako i u praksi, kroz direktno jačanje konkuretnosti domaće privrede na duži rok i veoma brzo djeluje na stabilizaciju i smanjenje cijena. Pri tom, ova mjera osim uticaja na inflaciju ima i pozitivan uticaj na javne finansije.
13. Registrovanim podstanarima, obezbijediti 6 mjeseci subvencije u iznosu od 100 eura, kako bi se smanjio uticaj naglog rasta cijena. Sa ovom mjerom će se podstaći i oni koji nisu registrovani da se registruju, što će sa druge strane državi obezbijediti dodatne prihode.
Preporučeno
14. Pojačati borbu protiv neformalne ekonomije kroz mjere dodatne kontrole i kroz set edukativno informativnih kampanja. Država zbog nedovoljnog rada zbog nefromalne ekonomije svake godine gubi skoro 25 odsto bruto društvenog proizvoda. Upravo iz tog razloga, inspekcijske službe bi morale efikasnije da vrše kontrolu tržišta, posebno u uslužnim sektorima, sektoru turizma i pružaocima smještajnih usluga (kako u turizmu tako i onih koji iznajmljuju stanove), i da bez selektivnosti prema bilo kome, prvo edukuju neformalne subjekte da izvrše tranziciju u formalnu ekonomiju, a ukoliko se to ne desi da se primjenjuju stroge kazne kako bi se neformalna ekonomija smanjila na minimum. Sa tim jačamo privredu i smanjujemo nelojalnu konkurenciju što će u značajnoj mjeri pokrenuti novi ekonomski ciklus.
