Video
edan od očekivanih rezultata ministarskog susreta biće deklaracija o dobrosusjedskim odnosima. Dokument bi trebalo da ponudi zajedničke odgovore na izazove sa kojima se suočava Zapadni Balkan i potvrdi principe regionalne saradnje zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju.
Dio programa biće posvećen i budućnosti Berlinskog procesa.
Analitičar Aleksandar Ćuković ocjenjuje da je organizacija ovogodišnjih aktivnosti svojevrsno priznanje Crnoj Gori iz Brisela.
“Ovim Crna Gora pokazuje i demonstrira zrelost da modelira regionalne procese. Ovo je, nakon samita u Tbilisiju, nastavak prakse kojom Evropska unija dodatno učvršćuje i šalje poruke vezane za Crnu Goru, a koje se odnose na to da je Crna Gora zaista lider u regionu i da EU prepoznaje i, rekao bih, nagrađuje takvu njenu poziciju“, kazao je Ćuković za RTCG.
On smatra da bi skup u Crnoj Gori mogao doprinijeti ubrzanju evropskih integracija.
“U tom kontekstu treba sagledavati i ovaj samit, koji se može protumačiti ne samo kao učvršćivanje, već i kao ubrzavanje evropskog puta Crne Gore“, naveo je Ćuković.
Za organizaciju ovogodišnjih aktivnosti Crna Gora je opredijelila dodatna sredstva. Vlada je odobrila preusmjeravanje 100.000 eura iz tekuće budžetske rezerve, na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova.
Sredstva će biti iskorišćena za organizacione, logističke i tehničke pripreme, kao i za obuku i angažovanje oficira za vezu koji će pratiti potrebe pozvanih delegacija tokom ministarskog sastanka i samita.
Preporučeno
U Berlinskom procesu učestvuju Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija, uz Njemačku, druge partnerske države i institucije Evropske unije.
