Video
On je, odgovarajući na pitanje da li ga kao istoričara zabrinjava i šta mu govori rast nacionalizma, klerikalizma i populističkih trendova u Crnoj Gori, kazao da nema sumnje da oni koji su organizovali litije, a kasnije i sve što je došlo poslije 30. avgusta 2020, došlo sa idejom da se Crna Gora vrijednosno, politički i ideološki prevrijednuje ili, kako su sami govorili, da to bude “neka nova Crna Gora na koju ćemo se morati navići”.
“Taj inženjering još nema direktna obilježja nacionalnog inženjeringa, ali ima ideološku i kulturnu komponentu i doći će na nacionalno-identitetsku priču, negdje sa vrha države, u smislu Vlade, ali dolazi od predsjednika Skupštine Crne Gore, dolazi od nekih važnih ministara”, navodi Bešlin.
Može da se prati, prema njegovim riječima, kako pokušavaju da mijenjaju crnogorsko društvo i normalizuju neke stvari.
“Crna Gora je do 2020. zaista bila zasnovana na antifašističkom vrijednosnom konsenzusu. Taj konsenzus je sada u velikoj mjeri ugrožen istorijskim revizionizmom, rehabilitacijom ratnih zločinaca, kvislinga i kolaboracionista Drugog svjetskog rata, prije svega četničkog pokreta. Prvosveštenik srpske crkve u Crnoj Gori Joanikije je to juče direktno rekao – da su on i Amfilohije Radović izvršili jedan temeljni istorijski revizionizam. To se radi intencionalno, svjesno, sistematski, trebalo je da razruši antifašističke temelje Crne Gore i da uništi taj antifašistički konsenzus na kome se zasnivala građanska i evropska Crna Gora i da, naposljetku, promoviše vrijednosti četničkog pokreta, odnosno njihovu ideologiju – nacionalističku i neofašističku ideologiju koja je prema nekim narodima u Crnoj Gori bila čak i više nego zločinačka, nego genocidna – mislim na četnički genocid prema muslimanskom stanovništvu”, rekao je Bešlin.
To je, kako je ocijenio, vrlo opasan pokušaj jer se time dubinski ne ugrožava samo jedan vrijednosni koncept, nego se ugrožavaju temelji Crne Gore.
“Crna Gora ako nije antifašistička i ako nije građanska onda je veliko pitanje i mogućnosti na kojim se temeljima ona zasniva i šta je njena budućnost”, ističe Bešlin.
On je, na pitanje kuda to vodi sa institucijama koje su slabe, sa vrhom vlasti koje takve teme naziva seoskim i ne želi da govori o njima kazao je da se na dva kolosjeka Crna Gora urušava.
“I ova vlast, koja u velikoj mjeri zavisi od crkve i zavisi velikim dijelom od režima u Beogradu, nema mogućnosti ni hrabrosti niti volje niti želje da se ovakvim vrlo negativnim tendencijama suprotstavi, a to sve vodi daljem urušavanju države”, naveo je Bešlin.
Komentarišući uticaj Beograda, te smatra li da je jači nego u nekom prethodnom periodu, te da li većina crnogorske vlasti odluke donosi pod uticajem Srbije ili suvereno, odgovara da nema nikakve sumnje da sve crnogorske institucije donose ključne odluke ili u saglasnosti ili uz naredbe iz Beograda od režima Aleksandra Vučića.
“Ako naredbe nisu stigle direktno, onda ovdašnji Vučićevi lojalisti koji vladaju Crnom Gorom pogađaju šta bi bile želje režima u Beogradu. Nedavno sam dao i jaču tvrdnju i spremam sam da je branim: Suštinski Crnom Gorom danas vladaju jedna crkva, jedan obavještajna služba i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju šefa u Beogradu i najveći problem što se ne zna kada se završava crkva ili obavještajna služba, a kada počinje klan. To je jedna vrlo opasna situacija”, ocijenio je Bešlin.
Na pitanje gdje je u svemu tome evropski put, odnosno da li Evropska unija pokušava samo da nas izvuče iz tih kandži ili je sve formalnost i što će se desiti kada postanemo članica EU, kaže da nema sumnje da je strateška odluka EU da Crna Gora bude iduća članica.
“To je potvrđeno unutrašnjom potrebom EU da održava proces integracija živim. Crna Gora “ne košta mnogo”, odnosno nije nepopularna na zapadu, istraživanja javnog mjenja pokazala su da to neće ugroziti bilo koju vladu u EU, Crna Gora nema veliki broj stanovnika da će neka migracija krenuti ka evropskim društvima, mali je sistem i moguće su brže reforme. U tom smislu samu EU ne košta gotovo ništa, a u političkom smislu dobija puno toga zbog toga što se šalje poruka i drugim državam Zapadnog Balkana da taj proces nije prestao, jer dugo nijedna država nije postala članica EU”, rekao je Bešlin.
S druge strane, kako dodaje, unutrašnja je potreba Crne Gore da se izvuče iz ralja srpskog ili ruskog sveta.
“Nema nikakve sumnje da će učlanjenje Crne Gore i sa ovakvom vlašću se pozitivno odraziti”, naveo je Bešlin.
Ključno je pitanje, prema njegovim riječima, da li će Crna Gora sa ovakvom vlašću, istorijskim revizionizmom, ljudima koji idu na poklonjenje Vojislavu Šešelju u Beograd može postati punopravna članica i šta nam to govori o samoj EU.
Preporučeno
“I da li je moguće onda da Crna Gora bude neka nova Mađarska, koja je formalo članica EU, a zapravo je neka vrsta ruskog trojanskog konja. Vjerujem da kad se približi 2028. godina, kada će se, nadamo, završiti proces pridruživanja Crne Gore, da će tu ipak morati da dođe do značajnih promjena, ako ne vlasti, onda prekomponovanja unutar vrha vlasti, jer ne mogu da vjerujem da bi sa ovakvom atmosferom i ovakvim ljudima na ključnim pozicijama moglo da se desi da u tom trenutku postane članica EU, da zaista Andrija Mandić uvede Crnu Goru u EU. To mi je stvarno teško zamislivo”, zaključio je Bešlin.
