Video
Kopredsjednik Igmanske inicijative i predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić kaže da Evropska unija ne gubi interesovanje za Zapadni Balkan i da je sada već sigurno da će prva naredna članica evropske porodice naroda biti Crna Gora.
Preporučeno
Šehić u intervjuu Vikend novinama ističe da su, i dalje, neriješeni politički odnosi među državama na Balkanu što, naročito, opterećuje naš region.
“Nije dovoljno ispunjavati uslove koje postavlja EU i prilagođavati zakone evropskom nasljeđu. Potrebno je da upravo te vrijednosti postanu sastavni dio života svih građana, a ne da postoji razlika između onog što piše u zakonima”, tvrdi Šehić.
Sa nekih evropskih adresa su se u posljednje vrijeme čule obeshrabrujuće poruke o proširenju EU. Mislite li da EU gubi interesovanje za Zapadni Balkan i kakve posljedice to može imati po zemlje regiona?
ŠEHIĆ: Moram naglasiti da se ne gubi interes EU za Zapadni Balkan, jer moramo shvatiti da smo mi enklava u okviru EU, ali je EU trenutno okupirana svojim problemima. U prvom redu mislim na Bregzit, želi da riješi taj problem, tako da izjave Emanuela Makrona ne smatram obeshrabrujućim, nego je njegov stav vezan za trenutnu situaciju u EU. Interes EU je pojačan i činjenicom da postoje druge države koje žele da imaju politički uticaj na Balkan, a koje nisu članice EU, u prvom redu mislim na Rusiju i donekle Kinu, ali njena strategija je da je što više prisutna u regionu i ne samo u regionu, kroz ekonomsku saradnju (Kina). Ovome bi trebalo dodati da je EU svjesna da odugovlačenjem procesa integracije i članstva u EU, zemalja Zapadnog Balkana, zbog narastajućeg populizma može proizvesti i negativan efekat onih koji su euroskeptici i protivnici ulaska u EU.
Da li je i prema Vašem mišljenju Crna Gora predvodnik evropskih integracija i da će prva ući u EU, kada se za to stvore uslovi?
ŠEHIĆ: Crna Gora je sigurno po ispunjenju uslova i otvorenih poglavlja daleko ispred svih zemalja, tu u prvom redu mislim na Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Kada je u pitanju BiH, mi još nismo dobili status kandidata zbog političke situacije u BiH i neispunjavanja obaveza koje moramo ispuniti da bismo dobili kandidatski status. Ono što moram naglasiti je da nije dovoljno ispunjavati uslove, prilagođavati zakone evropskom nasljeđu. Potrebno je da upravo te vrijednosti postanu sastavni dio života svih građana, a ne da postoji razlika između onog što piše u zakonima. Ukoliko ti zakoni ne postanu sastavni dio svakodnevnog ponašanja neće se moći ispuniti naše obaveze, naročito obaveze koje proističu iz Poglavlja 23 i 24 koje podrazumijevaju vladavinu prava u državi, jednakopravnost svih pred zakonom, afirmaciju ustavnog patriotizma koji podrazumijeva poštovanje ustava, zakona, što nažalost nije slučaj u našoj državi. Politika se mora voditi na način da se afirmiše opšte dobro za sve građane, a ne kao ostvarivanje nekih ličnih, partikularnih interesa.
Kako ocjenjujete trenutne odnose u regionu?
ŠEHIĆ: Nažalost, odnosi u regionu između država nisu na zadovoljavajućem nivou. Mnoga otvorena pitanja još nisu riješena, u prvom redu mislim na granice, ostvarivanje imovinskih prava unutar Zapadnog Balkana, nasljeđe ratne prošlosti koje svakodnevno narušava odnose između država, jer ni u jednoj od ovih država, uključujući i Kosovo, nije stvorena atmosfera istinskog suočavanja sa činjenicama o našoj ratnoj prošlosti, gdje svako pokušava imati “svoju” istinu, koje su suprotstavljene jedna drugoj, a logika je da može postojati samo jedna istina koju niko u ovom trenutku ne želi.
U BiH imamo tri istine, koje su u stvari poluistine, koje nekad mogu biti pogubnije nego laž. Imamo i odnose između Srbije i Hrvatske, Srbije i Kosova. Niko ne želi istinu, koja je najdjelotvorniji lik. Iz tih razloga, bez istinskog suočavanja sa prošlošću uvijek ćemo imati nestabilne odnose i zato je potrebno sve učiniti da se prođe kroz proces denacifikacije i katarze u našim društvima. Ovakvi odnosi usporavaju i ekonomsku saradnju, što prouzrokuje nestabilnu, ne samo političku situaciju, nego i socijalnu. Zato smo i svjedoci masovnog odlaska građana ovog regiona u zapadnoevropske i druge države širom svijeta. Sa sigurnošću mogu tvrditi da je u najboljem položaju Crna Gora koje ima dobre odnose i sa Albanijom, BiH, sa kojom nema nijedno otvoreno pitanje, Hrvatskom i Kosovom, dok zbog unutrašnjih političkih podjela u Crnoj Gori, odnosi sa Srbijom nisu na zadovoljavajućem nivou.
Koji su najveći problemi građana u regionu?
ŠEHIĆ: Ljudi masovno napuštaju prostore bih jer ne vide perspektivu kroz sadašnje politike, a vjerovatno i ubuduće, da će moći probuditi neku nadu za bolje sjutra, perspektivu da vrijedi ostati u BiH, jer temelj svake države je ustavni patriotizam, ekonomski partiotizam, a mi nemamo ni jedno ni drugo. Politika u BiH je zanimanje, koje je postalo najunosnije, najsigurnije. Kada imate tako kreiranu politiku, onda svi žele da se bave politikom, a vrlo malo onih koji bi radili druge poslove, stvarali nove vrijednosti. Nalazimo se u kritičnoj situaciji. Komunikacija među ljudima je jedini način da se prevaziđu regionalni problemi, ali nismo izgradili kulturu dijaloga. Ono što je posebno opasno je da ovdje ne postoji volja za kompromisom, jer pod tim nekom smatra gubitak, a neko dobitak.
Kada imate atmosferu da je neko dobio, a neko izgubio, onda nećete dugoročno stvoriti dobre odnose. To je neminovnost i razlog zašto se borimo za neke drugačije odnose u ovom regionu, koji nekad djeluju utopistički. Upravo što je to imperativ normalnog života, u kojem će se vratiti čovjeku dostojanstvo koje mu pripada. Svi sukobi, problemi se moraju završiti dogvoorom, a ne nametanjem rješenja. Ovdje nema razumi jevanja, bez toga nema povjerenja. Mora se razgovarati na ravnopravnoj bazi, da uvažavamo jedni druge. Moramo doći do jedne istine.
Pratite li političku situaciju u Crnoj Gori?
ŠEHIĆ: Naravno, posebno kada je u pitanju rad Skupštine Crne Gore, jer volim slušati Crnogorce kada diskutuju. Ima tu nekog šarma koji je svojstven Crnogorcima, i kada imaju suprotstavit ljene stavove. I kao član Igmanske inicijative, a i kao građanin koji je 40 godina živio u zajedničkoj državi SFRJ, tako da je i taj prostor dio mene, radujem se uspjehu Crne Gore, posebno u sportu, a to je moj odnos i prema svim državama bivše Jugoslavije i ljudima koji tamo žive. Jer iako živimo u različitim državama daleko je više onog što nas veže i povezuje, istorijski, kulturološki, prijateljski i rodbinski, i želio bih da nikad to ne zaboravimo.
I drugi put je otkazana sjednica Predsjedništva BiH na kojoj je trebalo da se raspravlja o imenovanju Zorana Tegeltije na poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
ŠEHIĆ: Kada je u pitanju situacija u BiH činjenica je da 10 mjeseci nakon objavljenih službenih i konačnih rezultata opštih izbora, nije konstituisana vlast na državnom nivou, kao ni izvršna vlast na nivou Federacije BiH, što je apsolutno neprihvatljivo, jer u ovakvoj političkoj krizi najviše gube građani BiH, dok politički gospodari naših života istovremeno imaju enormno visoka primanja koja su im uvijek obezbjeđena, pa i kada ništa ne rade, jer jedini motiv kod mnogih političara u BiH je vezan za materijalni interes, a ne za interes građana ove države.
Nedostatak političke odgovornosti, političkog kompromisa te iskrenog dijaloga među akterima političkog života u BiH nas uvodi u još težu političku krizu što se najbolje može vidjeti kroz rad Predsjedništva BiH, koje ne može i neće da dođe do saglasnosti o imenovanju Zorana Tegeltije kao kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ova kriza kao posljedicu ima i nefunkcionisanje zakonodavne vlasti u BiH, blokiran je rad Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, jer do sada nisu izabrane parlamentarne komisije bez kojih nema ni sjednica Parlamenta, tako da možemo slobodno reći da imamo duboku krizu, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti.
Koje su glavne prepreke na evropskom i evroatlantskom putu BiH?
ŠEHIĆ: Mnogo je prepreka na putu BiH ka evroatlantskim integracijama. Želim da istaknem da je BiH, 2002-2003. godine, po ispunjavanju određenih uslova bila ispred Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije kao i Kosova. Nažalost, danas je na začelju. Ono što posebno zabrinjava je da akteri političkog života BiH vide kao članicu EU, ali kada treba u pravni sistem uvesti evropske vrijednosti, onda dolazi do otpora.
Imamo Ustav koji je diskriminatorski, koji građane BiH ovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti i drugim opredjeljenjima, dovode u neravnopravan položaj, ovisno gdje žive, u kojem entitetu ili kantonu, i premda postoje četiri odluke Evropskog suda za ljudska prava kojima je naloženo da se omogući jednakopravnost i jednake šanse za sve građane BiH, već deset godina nisu implementirane. Svi političari su svjesni da sa ovakvim Ustavom ne možemo biti članica EU, ali ništa ne čine da se promijeni trenutna situacija. Dio naših političara se ponaša na način da EU mora mijenjati i prilagođavati standarde standardima BiH, a to ukazuje da mnogi od njih ne žele da BiH postane ravnopravan član te velike evropske koalicije. S druge strane, u političkom životu BiH ne postoji politička odgovornost a da ne govorim da moralna odgovornost u ovakvom kvazivredonosnom smislu apsolutno ne postoji. I možda je to najveća tragedija ove države, što je moral iščezao iz svakodnevnog života.
Očigledno nema zajedničke vizije?
ŠEHIĆ: Jedna od prepreka je nepostojanje zajedničke vizije o budućnosti ove zemlje, njenom ustrojstvu, jer su još na političkoj sceni akteri koji bi željeli etnički da podijele ove prostore i da se ostvare u miru neki ratni ciljevi, koji su proizveli stradanja velikog broja građana ove države. Teško je živjeti u državi u kojoj je jedino bitno šta si, mislim na etničku pripadnost, jer je nametnut stereotip da je temeljna vrijednost biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat, a ne kakav si kao čovjek. Najnemoralnije je što je kod mnogih nacionalna pripadnost postala zanimanje, te se vrlo često i trguje nacionalnim identitetima, što pokazuje moralni sunovrat u kojem mi živimo.
Ovdje se zaboravilo da smo prevashodno ljudska bića, da smo građani ove države, ali zalagati se za građansko društvo, koje podrazumijeva i demokratija, poštovanje ljudskih prava, kako ličnih tako i kolektivnih, stvaranje jednog otvorenog društva, određenim krugovima je najveća politička jeres, a istovremeno ti žele da budu promoteri evropskih vrijednosti. Ovome treba dodati i neiskren dobrosusjedski odnos prema teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, a tu mislim na Srbiju i Hrvatsku, koji se vrlo često pozivaju da su potpisnici Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te da iz toga crpe pravo da se miješaju u unutrašnje stvari BiH i time s vremena na vrijeme prouzrokuju političku nestabilnost, zaboravljajući njihovu osnovnu obavezu da kao zemlje koje su potpisale mirovni sporazum moraju doprinijeti političkoj, ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti BiH.
Očekujete li da BiH uđe u NATO?
ŠEHIĆ: Kada je u pitanju članstvo BiH u NATO, u Zakonu o Oružanim snagama BiH jasno stoji da će BiH biti dio NATO snaga, koje više nisu isključivo vojna komponenta nego imaju mnogo i političkog i ekonomskog uticaja na razvoj država. Postoje i odluke Predsjedništva BiH o ispunjavanju svih uslova na putu ka NATO-u, ali zbog stava Republike Srpske, koja je donijela političku rezoluciju o vojnoj neutralnosti, jer isti takav stav ima i Srbija, naš put u NATO je zaustavljen.
I upravo te političke razlike u BiH blokiraju i izbor kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ovom treba dodati da je BiH kao članica Vijeća Evrope jedina država koja nema svoju delegaciju u toj instituciji što pokazuje neodgovornost političara koji trenutno vladaju ovom državom. Ako ovom dodamo visok stepen korupcije, organizovanog kriminala u svim sferama društvenog života BiH, nepotizma i neodlučnosti da se efikasno bore protiv ovih pošasti, to potvrđuje stav mnogih da smo daleko od EU.
BiH i Crna Gora nemaju spornih pitanja
Kako ocjenjujete trenutne odnose Crne Gore i Bosne i Hercegovine?
ŠEHIĆ: Želio bih da istaknem ono što može probuditi nadu, a to su odnosi između BiH i Crne Gore koji su istinski prijateljski i dobrosusjedski, bez ijednog otvorenog pitanja. Istina unutar BiH je bilo pokušaja da se pokvare ti odnosi, ali su pobijedile razumne snage, koji su shvatili da bi dobrosusjedsnki odnosi u ovom regionu, naročito kada imamo u vidu BiH, bili zalog za bolju budućnost, političku, ekonomsku, sigurnosnu stabilnost kako BiH tako i naših susjeda. Bosna i Hercegovina i Crna Gora apsolutno nemaju nijedan neriješeni problem vezano za granice, odnose na svim nivoima unutar ove dvije države i to je uvijek za pohvalu.
Vaš osvrt na spoljnu politiku Crne Gore…
ŠEHIĆ: Moram istaći takođe činjenicu kada je u pitanju spoljna politika Crne Gore i stav čelnih ljudi. Kada su dobili političku ponudu da Crna Gora uspostavi specijalne veze sa Republikom Srpskom, politički vrh je to odbio i rekao da želi specijalne veze sa BiH, i to je dokaz poštovanja suvereniteta države BiH, tako da sa te strane ocjenjujem pozitivno spoljnju politiku Crne Gore, sa iskrenom željom da se poboljšaju odnosi Crne Gore i Srbije, jer ne smijemo proizvoditi nesporazume. Dobro znamo i pamtimo devedesete godine prošlog vijeka i nikada sebi ne smijemo dozvoliti da se nešto takvo a ni slično ne ponovi. Sigurno da mi je stalo i do političke stabilnosti unutar Crne Gore, ali nažalost svjedoci smo određenih političkih sukoba na unutrašnjoj političkoj sceni, ali kada govorim sa pozicije građana BiH, to se ne može porediti sa dubokom političkom krizom koja vlada u BiH.
