Bilčik: Stranke bivšeg DF-a su crvena linija za EU

U razgovoru za naš list, Bilčik kaže da je veoma zabrinut zbog situacije u kojoj se nalazi Crna Gora jer, kako je rekao, ne razumije zašto četiri mjeseca nakon izbora nemamo konstituisane ključne institucije u zemlji.

Govoreći u uzavrelim tenzijama na Kosovu i situaciji nakon dešavanja u selu Banjska, Bilčik naglašava da je izostanak suštinskog dijaloga i dogovora stvorio tešku situaciju.

” Jedini put naprijed jeste istinsko angažovanje obje strane u dijalogu. Povećanje tenzija, nesigurnost koju osjećaju Srbi na Kosovu, su rezultat činjenice da nema napretka u dijalogu. I ovdje bih ponovo podvukao da postoji relativno brzo diplomatsko rješenje koje bi pomoglo da se tenzije smanje a to je ozbiljan rad na Zajednici srpskih opština. To bi pokazalo posvećenost Prištine, i kada bi se to desilo, mislim da bismo vidjeli napredak u dijalogu. Istovremeno, vrlo je jasno da je ono što se desilo u Banjskoj – koncentracija velikih resursa, naoružanja, to nijesu mogli da urade pojedinci. Zbog toga nam je potrebna odgovarajuća istraga”, kaže Bilčik za Pobjedu.

POBJEDA: Ono što je trenutno najaktuelnije na Balkanu je nova eskalacija krize na Kosovu, o čemu ste ovih dana zajedno sa kolegama raspravljali u EP. Podržavate li stav pojedinih poslanika Evropskog parlamenta koji smatraju da bi EU trebala da razmotri novu strategiju za dijalog Beograda i Prištine, ali i za Zapadni Balkan generalno?

BILČIK: Ne, tu ideju definitivno ne podržavam. Mislim da imamo dijalog već nekoliko godina. A posredovanje Evropske unije u dijalogu između Beograda i Prištine je jedina osnova koja ima dugogodišnju i punu podršku svih institucija država članica, a posljednjih godina i SAD i nema razloga za preispitivanje.

Jedini put naprijed jeste istinsko angažovanje obje strane u dijalogu. I naravno, s obzirom na nedavne događaje, to će takođe zahtijevati punu, iskrenu istragu o tome šta se dogodilo u Banjskoj. U suštini, ovo je nešto što je u velikoj mjeri u rukama Srbije i Beograda. Takođe, događaje ne treba koristiti niti zloupotrebljavati. Treba nam onoliko posvećenosti Beograda koliko nam je bilo potrebno od Prištine samom dijalogu jer je to jedini temelj koji može dovesti do normalizacije odnosa Srbije i Kosova i koji na kraju može dovesti do napretka ka članstvu u EU.

Mislim, šansa je tu za sve u regionu. Ljudi na terenu to znaju, političari na terenu to znaju, a ono što nam je potrebno je više evropskog angažmana u trenutku kada je proširenje ponovo na dnevnom redu Evropske unije.

Apelujem na sve strane da sukob ne eskalira, da ne pribjegavaju većem nacionalizmu i nacionalističkim potezima i eksploataciji onoga što se desilo u Banjskoj zarad kratke, nacionalističke koristi. Ovo bi zaista trebalo da bude krajnji razlog da se ozbiljno pozabavite tenzijama i da pokušate da se usredsredite na to kako najbolje da dođe do deeskalacije.

POBJEDA: Kažete da ne biste mijenjali trenutnu strategiju pregovora, ali gledajući sve što se dešava na Kosovu, djeluje da ona ipak nije plodonosna…

BILČIK: A recite mi – koja je alternativa? Mi nemamo alternativu.

Vidite, ta strategija je plodonosna. Veoma je plodonosna u mjeri u kojoj dijalog postoji već više od jedne decenije. Ovo nije novi proces. I taj proces je dobio na intenzitetu, suštinski, u konkretnim sporazumima i dokumentima koji su napravljeni, uključujući i one u Ohridu ranije ove godine. Svi su itekako svjesni šta su otvorena pitanja; svi su veoma svjesni šta treba da se uradi. Ono što nam u ovom trenutku nedostaje je jasna i puna posvećenost svih strana da to zaista i uradimo. A to uključuje i osnivanje Zajednice srpskih opština. To je jedno pitanje koje Beograd zaista traži i koje smo čekali da ga Priština riješi. Ali ovi pregovori su bili izuzetno, izuzetno teški sa Aljbinom Kurtijem.

I to govorim kao neko ko je veoma otvoreno kritičan prema srpskoj strani po mnogim pitanjima, ali mislim da kada je u pitanju dijalog ovdje, zaista treba pažljivo da sagledamo situaciju i u Beogradu i u Prištini.

I slažem se, u ovom trenutku fokus je na Beogradu i trebalo bi da bude kada je u pitanju istraga onoga što se desilo u Banjskoj. U institucijama EU uveliko se raspravlja među državama članicama, o mogućim mjerama koje bi države članice mogle da preduzmu prema Srbiji.

Sve je to na dnevnom redu, ali samo želim da kažem i da pozovem na mirnu analizu.

Mi nemamo alternativu dijalogu. Sva pitanja su jasno postavljena, uokvirena, svi znaju koja su otvorena pitanja i šta treba da se uradi. Ono što nedostaje je zaista puno angažovanje i posvećenost obje strane na terenu da se stvari pokrenu. I ovdje mislim da treba dobro razmisliti i na nivou Evropske unije kako da najbolje iskoristimo alate koje imamo da bismo bili sigurni da se partneri preduzimaju akcije zarad ekonomske koristi, finansijske koristi, društvene koristi da se dođe do normalizacije međusobnih odnosa kako bi ljudi zaista mogli da gledaju u evropsku budućnost i da ne žive u stalnom strahu, stalnim tenzijama i stalnom fokusu na ono što je zaista otvoreno pitanje već više od dvije decenije.

Zaista mislim da je vrijeme da se krene dalje. Ne treba nam još jedan sukob na Balkanu. Zaista nam je potrebno mirno rješenje za pregovaračkim stolom. A dijalog je jedini put naprijed. Tako da sam izuzetno oprezan i veoma bih obeshrabrio bilo kakve pozive da se preispita ili promijeni strategija jer ne postoji kredibilan „plan B“.

I svako ko zaista poziva na ovo, mislim da dodatno podriva sam dijalog, koji vidim kao jedino rješenje.

POBJEDA: Ono što se desilo na sjeveru Kosovu, da li je nakon svih tenzija posljednjih mjeseci, pa i godina, sve to bilo očekivano? Znam da ne želite da sudite, niti je to Vaš posao, ali kome pripisujete krivicu za to što se desilo?

BILČIK: Vidite, za tango je potrebno dvoje i slika nije crno-bijela, već je situacija veoma složena. Ali istina je – u regionu su sve veće tenzije. Pojavio se sve veći osjećaj stvarnog pritiska na svakodnevni život, posebno kod Srba koncentrisanih na sjeveru, koji se često osjećaju napušteno, usamljeno i zaista u veoma, veoma neizvjesnoj poziciji u pogledu toga kako da nastave sa svakodnevnim životom. A to je rezultat činjenice da nema napretka u dijalogu. I ovdje bih ponovo podvukao da postoji relativno brzo diplomatsko rješenje koje bi pomoglo da se tenzije smanje, a to je ozbiljan rad na Zajednici srpskih opština. To bi pokazalo posvećenost Prištine, i kada bi se to desilo, mislim da bismo vidjeli napredak u dijalogu.

Istovremeno, vrlo je jasno da je ono što se desilo u Banjskoj – koncentracija velikih resursa, naoružanja, to nijesu mogli da urade pojedinci. Zbog toga nam je potrebna odgovarajuća istraga. Moramo da vidimo kakve su veze sa Srbijom ili bilo kojim drugim spoljnim akterima. I mislim da su to teška pitanja na koja svi u međunarodnoj zajednici očekuju da ljudi na terenu, a naravno i ljudi u Beogradu, odgovore što jasnije i vjerodostojnije. U suprotnom, i to će biti veliki udar na sveukupno povjerenje i posvećenost samom dijalogu.

Ne želim da upirem prstom u jednu stranu, niti da branim drugu stranu. Mislim da je ovo zaista nešto što ne doprinosi smirivanju stvari. To doprinosi daljim tenzijama. Ali da, tenzije su nastajale jer dijalog, dok se odvijao, nije dao rezultate.

Neću da donosim bilo kakve zaključke, ali ta istraga mora da bude temeljna, pravda mora da bude zadovoljena i da imamo neke vjerodostojne odgovore u pogledu toga šta se desilo.

Mislim da je Srbija nekoliko posljednjih godina stekla međunarodni kredibilitet, u smislu praktične posvećenosti dijalogu, za razliku od vlade koju vodi Aljbin Kurti. Na Kosovu od njegovog dolaska na vlast, sve je više pitanja o posvećenosti ove vlade dijalogu. Postoje stvari koje se moraju rješavati na terenu u dijalogu, jer se ne radi o priznavanju kao polaznoj tački, već o pokušaju da se riješe praktična pitanja za svakodnevni život ljudi koji žive na Kosovu, kako bi se osjećali bezbjedno. I sve te stvari zaista moraju da budu u fokusu dijaloga, i mislim da je važan dio odgovora ovdje Zajednica srpskih opština. Dakle, to je zaista problem na strani Prištine.

Ali, od dešavanja u Banjskoj postoje ogromni znaci pitanja. Ovdje je veliki fokus na potencijalno problematičnoj ulozi koja može imati neke veze i sa Beogradom. Jer ovo što se ovde dogodilo nije mali događaj. Isporuka velikih količina oružja i resursa je nešto za šta treba odgovoriti i objasniti kako bismo zaista smirili stvari i krenuli dalje.

POBJEDA: Mislite li da bi se kriza sa Kosova mogla na neki način preliti i na Crnu Goru?

BILČIK: Pa, mislim da moramo biti izuzetno oprezni u vezi sa situacijom u Crnoj Gori. Moramo biti veoma fokusirani na situaciju u Crnoj Gori. Jer ono što se dešava u Crnoj Gori me brine. Crna Gora je upravo prije nekoliko mjeseci imala izbore. Ali do sada nema funkcionalno konstituisanog parlamenta. Do sada nemamo pojma ko će da vlada zemljom. I to je zemlja čije su demokratske institucije pod fundamentalnim pitanjem. Ljudi su glasali, ljudi su odlučili. Ali te demokratske odluke birača u Crnoj Gori nijesu se odrazile na javni život.

I smatram da je ta situacija izuzetno zabrinjavajuća posebno u vrijeme kada je hibridni rat širom Zapadnog Balkana rasprostranjen i kada je cijela geopolitička situacija u regionu krajnje napeta i kada smo suočeni sa vojnim sukobom u Evropi koji je bez presedana.

I naravno, mogli bismo imati bilo kakvo prelivanje napada u regionu Zapadnog Balkana. I naravno, najmanji i najslabiji djelovi tog regiona mogu biti najbolje mete. Tako da moramo posvetiti veliku pažnju Crnoj Gori i zato se nadam da će se parlament formirati što prije i početi da radi.

POBJEDA: Što je za Vas to – čim prije?

BILČIK: Ja ne razumijem zašto parlament već nije konstituisan. Trebalo je to uraditi. U ovom slučaju nije 5 do 12, već je 5 minuta poslije 12. Zato što su se ljudi izjasnili. Poslanici su ti koji imaju mandat koji dobijaju od naroda. A oni ne sjede u parlamentu. To je nešto što ja, kao poslanik u Evropskom parlamentu, jednostavno ne razumijem.

I to ne šalje dobru sliku demokratske prakse u zemlji, koja je u očima i umovima mnogih širom EU institucija u velikoj mjeri prednjači kada su u pitanju pregovori sa EU. Ako ne možete da se dogovorite oko vlade, bar konstituišite parlament i onda nastavite sa pregovorima.

Razumijem da je ovo paket aranžman. Ali birači ne bi trebalo da budu taoci pregovora o vladi, jer svi oni zaslužuju da njihovi predstavnici preuzmu dužnost i da počnu da rade u njihovo ime.

POBJEDA: Kada govorimo o vladi, jeste li optimista da će se ona formirati u predviđenim zakonskim rokovima?

BILČIK: To se mora desiti. Početkom novembra imaćemo redovne izvještaje Evropske komisije o zemljama pristupnicama. Sada je oktobar. Ako se Crna Gora pokrene, konstituiše Skupštinu, vlada bude formirana i počne da radi, to bi trebalo da bude i može biti snažan signal i za neke pozitivne poruke u izvještaju Komisije. Ovdje postoji podsticaj da se napreduje sa procesom pristupanja. Kada je predsjednik Milatović bio u posjeti Briselu, poslao je jasne poruke. Rekao je da je EU vaš prioritet. To je nešto što čujemo od političkih lidera najrelevantnijih proevropskih partija u Crnoj Gori, ali akcija izostaje.

Dakle, nije u pitanju optimizam ili pesimizam. Pitanje je osnovnog zadatka koji političari treba da urade da ispune svoj demokratski mandat i da kredibilno ostvare svoje riječi o opredjeljenju za evropsku budućnost Crne Gore.

I da, kao što sam već rekao vezano za konstituisanje parlamenta, mislim da je krajnje vrijeme za konstituisanje vlade. Znam da gospodin Spajić ima određeni vremenski okvir u kojem mora to da učini. Tako da poštujem vremenski okvir, ali politički kalendar je vrlo jasan.

Reći ću vrlo jasno – trenutno smo u situaciji kada je proširenje na dnevnom redu Evropske unije na neviđen način. Nijesmo imali ovu posvećenost i ovakav zamah kada je proširenje u pitanju, otprilike 15 do 20 godina.

U isto vrijeme, osjećam da širom Zapadnog Balkana postoji prava, istinska posvećenost pristupanju EU. Većina ljudi, za koje god partije da glasaju, žele da budu u EU. Većina političara jasno kaže da im je to prioritet. Ali ipak, kada treba da se sprovedu u djelo osnovne stvari, kao što je sastav ključnih demokratskih institucija, koje onda treba da donesu ključne odluke i napreduju u procesu, to se ne dešava. Zato sam veoma zabrinut zbog onoga što se dešava u Crnoj Gori.

POBJEDA: Pomenuli ste predsjednika Milatovića koji je i u Briselu kazao da je EU prioritet. On je nedavno takođe imao jasnu poruku, kada je kazao da nijedna partija, pa ni nekadašnji Demokratski front, današnje stranke koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ne mogu biti isključeni iz pregovora o vladi. Kako gledate na te poruke i jesu li se Vaši prethodni stavovi promijenili?

BILČIK: Rekli smo to vrlo jasno, više puta u više navrata, a naš stav je čvrst i nepromijenjen. Istinska proevropska vlada u Crnoj Gori je vlada u kojoj ne treba da budu proruske snage, i u kojoj ne treba da budu snage koje su se ili protivile članstvu u NATO, ili suštinski dovele u pitanje članstvo u EU, a stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su – crvena linija. I rekli smo to širom EU. Istovremeno, SAD šalju istu poruku iznova i iznova, brojne države članice šalju istu poruku iznova i iznova.

Ovo je vrlo jasan stav.

I naravno, odluka o sastavu vlade je u rukama izabranih političara Crne Gore. Oni odlučuju, ali mislim da – ako su ozbiljni u pogledu napretka ka Evropskoj uniji, onda ova poruka, o antizapadnim proruskim snagama u bilo kojoj budućoj vladi u Crnoj Gori – treba da bude glasna i jasna kada razgovarate o opcijama za formiranje vlade.

A kada posmatram opcije kao autsajder, svakako mogu da vidim nekoliko mogućih većina za vladu koja bi mogla da vlada bez ZBCG.

POBJEDA: Vidite li vladu sa DPS među tim opcijama?

BILČIK: Vidim nekoliko mogućnosti, a ovo je opet u rukama gospodina Spajića. Neću da komentarišem stranke, a jedini komentar koji sam dao više puta je da ne vidim kako biste mogli da imate proevropsku vladu bez manjina. A ako ćete imati manjine u toj vladi, ne vidim kako možete da imate proruske, antizapadne snage u vladi. I mislim da je to jasna poruka kada je u pitanju politička realnost Crne Gore u ovom trenutku. I držim palčeve za sve one koji imaju moć u svojim rukama. Nije na meni da komentarišem kako se to radi, ali poruke su bile jasne. Biće jasne i dalje.

Političari u Crnoj Gori moraju da se odluče na koji način će pratiti želje nekih 80% birača koji žele u Evropsku uniju.

POBJEDA: Da li biste radije vidjeli nove izbore ili vladu sa koalicijom ZBCG?

BILČIK: Nema razloga zašto bi Crna Gora imala nove izbore. Crna Gora je upravo imala izbore. Nije čak ni konstituisala novi parlament. Pregovara se o sastavu nove vlade. Molim vas, ljudi zaslužuju da se njihov izbor ogleda u institucijama jedne zemlje.

Robert Fico je bio demokratski izbor birača Slovačke 

POBJEDA: Nedavno su održani i izbori u Slovačkoj, stranka Roberta Fica je osvojila najveći broj glasova. Kako će se to odraziti na funkcionisanje buduće vlade u Vašoj zemlji?

BILČIK: Pa izbori su realnost. Inače, svaki ozbiljan političar dobro zna da sam dobio mandat za Evropski parlament 2019. godine i to je moj mandat ovdje, a ništa drugo neću da komentarišem jer mislim da svi ozbiljni političari razumiju kako sam dobio mandat da budem ovdje.

Što se tiče slovačkih izbora, to je bio demokratski izbor birača. Bivši premijer Fico sada ima dvije nedjelje da formira vladu, pa da vidimo šta će biti. Sve dalje od toga je samo nagađanje.