Video
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, u intervjuu Pobjedi, kaže kako Srbija Crnu Goru i dalje tretira kao “unutrašnje pitanje”, jer Crna Gora za Srbiju ima prevashodno geopolitički značaj, odnosno izlazak na more.
Odnosi između dvije zemlje, dodaje, nijesu dobri i reflektuju aspiracije Srbije od kojih se nije odustalo.
“Beograd ne priznaje crnogorsku naciju i težnja je da se ona vrati u neki oblik državne zajednice. Članstvo Crne Gore u NATO i orijentacija ka EU je u sukobu sa ciljevima kojima teži srpska elita, a to je povezivanje pravoslavnih zemalja, odnosno sa Rusijom”, dodala je Biserko.
Biserko kaže je Srbija je nekoliko godina sjedela na dvije stolice, ali, kako je dodala, to EU više neće tolerisati.
Ona je kazala da odnosi Srbije sa Crnom Gorom reflektuju aspiracije od kojih se nije odustalo, a smatra da slučaj Marović nije tema kojoj se u Srbiji daje posebna pažnja.
“Nekoliko godina joj je tolerisano sjedenje na nekoliko stolica, jer se očekivalo da će Srbija ipak ići u pravcu normalizacije odnosa sa Kosovom. Tome je sada došao kraj. Srbija će morati donijeti odluku o svojoj budućnosti EU ili rastrzanost između različlitih interesa bez da je u tom metežu ona relevantan subjekat. Dakle, predsjednik Vučić će biti pod pritiskom da se opredijeli kakvu budućnost Srbija želi. Podrška EU je i te kako važna za oporavak Srbije u svakom pogledu, jer ukoliko odustane od EU to će imati velike posljedice. Nažalost, Vulin se požurio da izjavi da je za što prije i što sigurnije razgraničenje sa Šiptarima, što prije između nas i njih bude, tvrda i čvrsta granica, prije ćemo moći da se bavimo sobom i svojim narodom”. Ako je to pravac kojim Srbija ide onda je to izolacija i jačanje autoritarizma i dalje propadanje Srbije”, ocijenila je ona.
Biserko je navela da Srbija nije spremna da prihvati novonastalu realnost u regionu, što je, tvrdi ona, pogubno kako za region tako i za Srbiju.
Preporučeno
“Problem je, međutim, u tome što Srbija ne projektuje svoju budućnost u okviru regiona i arhitekture koja rješava balkansko pitanje, a to je članstvu u NATO i EU”, istakla je Biserko.
