Video
U trenutnom društvenom i političkom miljeu, bez otvorenog i konstruktivnog dijaloga, ne možemo očekivati prevazilaženje ne samo društvene, političke, već i nažalost duže institucionalne krize – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, a koji je, u ime akademske zajednice, bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.
“Osnovna prepreka dijalogu, koja bi se, a priori, morala prevazići je nepovjerenje naročito aktera političke scene, koji bi se morali odreći bilo kakvih političkih maksimalističkih zahtjeva i fokus svog djelovanja usmjeriti dominanatno na poljuljani princip vladavine prava, kadrovsko i institucionalno jačanje državnih i lokalnih institucija. To bi doprinijelo vraćanju povjerenja građana u izborni sistem a naročito u državne i lokalne institucije, i eliminisalo bi učestale blokade institucija”, poručio je Blažić.
On je, komentarišući mogućnost da se u ovoj godini ponovo otvori dijalog o izbornom zakonodavstvu, na šta poziva vlast, rekao da bi ga takva vijest radovala.
“Iskreno, radovala bi me vijest da će biti dijaloga o svemu, uključujući i oblast izbornog zakonodavstva. Međutim, za takav dijalog potrebno je da postoji dobra i iskrena namjera svih društvenih faktora kao aktera dijaloga, a pogotovo političkih partija, bez obzira da li su inkorporirane u Skupštini Crne Gore. Akademska zajednica, civilni sektor i drugi činioci društva imaju svoje uloge u tom dijalogu”, rekao je Blažić.
Prema njegovim riječima, upravo međusobno nepovjerenje političkih aktera, o čemu je, kako kaže, u više navrata jasno upozoravao pojedine poslanike – članove Odbora, nije dovelo do saglasnosti o ključnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika.
“Iako su napori civilnog sektora, akademske zajednice, ali i političkih aktera u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva učinili značajne korake u njegovom oblikovanju, ipak još nije sve urađeno u onoj mjeri koja bi bila u punoj saglasnosti sa ustavno pravnim uređenjem ostvarivanja prava građana na suverenitet i realizaciju aktivnog i pasivnog biračkog prava. Nadajmo se da će razum i očekivanja građana uticati na partije i njihove poslanike da shvate da ni oni nemaju eksluzivno pravo da izborni sistem kreiraju u skladu sa partijskim interesima, već da je riječ o jednom od najvažnijih zakona kojima se uređuje ostvarivanje suverenog prava birača da kreira ustavotvornu i zakonodavnu vlast, kao i lokalni predstavnički organ, a samim tim, preko Skupštine Crne Gore i skupština lokalnih zajednica, i ostale državne i lokalne institucije”, kazao je Blažić.
Na pitanje da li bi učestvovao u novom dijalogu o izbornom zakonu, Blažić je kazao da je spreman da profesionalno pomogne u tom procesu, a vjeruje da postoji ista spremnost i kod njegovog kolege Borisa Bastijančića koji je, takođe, bio član Odbora za izbornu reformu u ime akademske zajednice. Ipak, to je uslovio ozbiljnim radom svih članova Odbora, bez međusobnih prepucavanja.
“Što se tiče ličnog angažmana, a vjerujem i angažmana mog uvaženog kolege iz akademske zajednice, ali i civilnog sektora, postojala bi spremnost da i dalje pomognemo profesionalno u skladu sa našim mogućnostima, jer takav odnos doživljavam kao našu profesionalnu i građansku misiju i odgovornost. Međutim, takav angažman bi podrazumijevao ozbiljan, dominantno profesionalan i argumentovan rad svih članova Odbora, bez međusobnih političkih prepucavanja i favorizovanja partijskih interesa na uštrb ustavnosti u predlaganju zakonih rješenja, odnosno principa vladavine prava. Time se ne umanjuje pitanje političke cjelishodnosti pojedinh prijedloga, ali svakako oni ne mogu da budu nesaglasni sa Ustavom i ratifikovanim međunarodnim ugovorima”, dodao je Blažić.
Vladajuća koalicija krajem decembra prošle godine povukla je prijedlog izbornog zakona, za čije usvajanje je bila potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, i ponudila ga opoziciji kao platformu za dalje razgovore.
Nema pravnih smetnji za rad na izbornom zakonu iako je izborna godina
Đorđije Blažić smatra da nema pravnih smetnji da se nastavi rad na izbornom zakonodavstvu, iako smo u izbornoj godini.
Preporučeno
“Uobičajeno je, ali samo kao evropski standard, da se izborno zakonodavstvo ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini, što je sasvim razumljivo, ali i primjenjivo u stabilnim političkim sistemima. Međutim, naša država još nije postigla potreban nivo društvene, političke, ni institucionalne stabilnosti, i u takvim okolnostima taj princip, nažalos, nije primjenjiv kod nas. Naravno, u pravnom smislu nema nikakvih pravnih smetnji da se nastavi rad na izbornom zakonodavastvu, ali se mora imati u vidu da bi on morao biti okončan u nekom primjerenom periodu koji bi omogućavao da se obezbijede svi zakonski uslovi za organizaciju i održavanje novih slobodnih i fer izbora po novom zakonu“,– kazao je Blažić.
