Video
Blažić je poručio i da nije realno očekivati nastavak dijaloga između vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu.
“Što se tiče formalno pravnih uslova za odžavanje parlamentarnih izbora, oni postoje, jer još je na snazi „stari“ Zakon o izboru odbornika i poslanika. Sasvim je drugo pitanje zašto nije donesen novi zakon na kojem je godinu radio Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, iako je postojala dobra osnova još u nacrtu ovog zakona od 31. jula 2019. godine”, kaže Blažić.
Podsjetio je da je u više navrata na sjednici Odbora upozoravao članove tog tijela o interesu građana da se donese novi izborni zakon koji će biti usaglašen sa Ustavom, međunarodnim aktima i standardima međunarodnih organizacija.
“Jasno sam stavljao do znanja članovima Odbora da je nužno donošenje novog zakona, koji je od prvog – osnovnog zakona iz 1998. godine do sada, mijenjan petnaest puta, ili će se sljedeći izbori morati održati po postojećem zakonu. Prijedlog zakona nije imao 2/3 većinu za usvajanje na zasijedanju Skupštine u decembru 2019. godine, iako je imao značajnih, ali ne i dovoljnih napredaka, o čemu sam u više navrata javno elaborirao njegova poboljšanja, ali i nedostatke”, kazao je Blažić.
Na pitanje je li realno očekivati dijalog vlasti i opozicije o izbornom zakonu, Blažić je odgovorio odrično.
“Ne. Smatram da nije realno očekivati da se može nastaviti dijalog, posebno u okolnostima kada smo imali situacije da, i pored napredaka u nekim normama o profesionalizaciji izborne komisije, imamo od predstavnika dijela opozicije prijedloge da se vraćaju na stara rješenja formiranja partijskih izbornih komisija, da ne govorimo o neprihvatanju prijedloga za „otvorene liste“ ili prijedloga o ukidanju redovnog finansiranja političkih partija. Sve to jasno ukazuje na kom nivou pravne svijesti se nalaze pojedini akteri političke i izborne scene”, istakao je Blažić.
On je, na pitanje koliko smo daleko od tih rješenja, kazao da smo daleko jer smo u vremenu u kojem dominiraju partijski interesi.
“Sa ovakvim odnosom dijela poslanika kojima su primarni partijski, a ne javni interesi ipak smo daleko i tako će biti sve do momenta dok ne budemo imali ustavni izborni sistem i neposredan izbor poslanika i odbornika od birača, a ne neposredan izbor partijskih lista. To je i razlog zašto Skupština Crne Gore nema legitimiteta, a samim tim ni poslanici i odbornici nemaju legitimiteta, jer su birači glasali za „liste partija i koalicija“, a ne za poslanike i odbornike. Partije su prema redosljedu na listama direktno određivale personalni sasatav Skupštine Crne Gore u zavisnosti od broja mandata koje je „lista“ osvojila, a ne odbornik ili poslanik. Nažalost, još smo u vremenu gdje dominiraju interesi partija tj. princip cjelishodnosti u odnosu na princip legaliteta”, dodao je Blažić.
On je ranije za Odbor za reformu izbornog zakonodavstva uradio Analizu izbornog zakonodavstva – otvorena pitanja, u kojoj ukazuje na sva rješenja koja bi trebalo mijenjati u sadašnjem zakonu.
“Svaki naziv zakona trebalo bi da je odraz njegove sadržine, što nije slučaj sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, jer taj akt ne uređuje izbor odbornika i poslanika od birača, kao nosilaca suvereniteta. Koncept ovog zakona je izbor „lista“, a ne odbornika i poslanika. U tom smislu, polazeći od sadržine zakona, Crna Gora ima „zakon o izboru partijskih i građanskih lista“, a ne Zakon o izboru odbornika i poslanika, jer ih građani ne biraju u skladu sa ustavnim određenjem biračkog prava, kao neposrednog izbora odbornika i poslanika”, piše Blažić u Analizi.
Profesor Đorđije Blažić je, na pitanje da li bi ponovo bio član nekog skupštinskog tijela koje bi se bavilo izbornim zakonodavstvom, kazao da ne vidi potrebu za njegovim daljim učešćem u tom procesu.
Preporučeno
“U postojećoj konstataciji odnosa ne vidim potrebu mog daljeg učešća, jer sam prije početka rada Odbora i radnih grupa u Analizi izbornog sistema – otvorena pitanja već elaborirao svoja profesionalna stanovišta kako sa pravno teorijskog, tako i sa međunarodno pravnog aspekta, kao i sa aspekta izbornih standarda međunarodnih organizacija, komparativnog i pozitivno pravnog aspekta. Takođe, kroz 5-6 separatnih analiza po oblastima dao sam svoja profesionalna konkretna stanovišta, koje su odredbe niza zakona koje tangiraju izborni sistem, po mom tumačenju, neustavne i koje bi se morale brisati ili mijenjati u pojedinim zakonima”, kazao je Blažić
