Blažić kaže da se birački spisak automatski generiše iz registara prebivališta, državljanstva, matičnih evidencija rođenih i umrlih, te da sve te registre vodi MUP. To su, kako je rekao, tzv. građanska stanja.

– Eventualne greške u ovim evidencijama MUP-a automatski generišu i greške u biračkom spisku – istakao je Blažić.

Podsjetio je da se birački spisak formira na osnovu tri parametra tj. uslova za sticanje biračkog prava – državljanstvo Crne Gore, punoljetstvo i prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine pred izbore.

Skupština nelegitimna

Na pitanje da li nezakonit birački spisak dovodi u pitanje legitimitet svih izbora, Blažić je ponovio da već godinama upozorava da nijedna Skupština Crne Gore, od Ustava 2007. godine, nije legitimna jer nije izabrana u skladu sa Ustavom na neposrednim izborima kao što je to slučaj sa izborom predsjednika Crne Gore, jer, kako kaže, važi isti izborni sistem (čl.2,45,83).

– Samim tim nijesu legitimni ni drugi organi državne vlasti počev od Vlade, Ustavnog suda, redovnih sudova, tužilaštava, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, i ostalih državnih organa koji proizilaze iz odluka nelegitimne skupštine. Ovo iz prostog razloga što se iz nelegitimiteta skupštine ne može izvlačiti ni legitimitet ni legalitet drugih dtžavnih organa. Dakle, jedini legitimni državni organ je predsjednik Crne Gore jer je on izabran u skladu sa pomenutim odredbama Ustava. Samim tim, ni Crna Gora nije država već državni provizorijum nelegitimnih a samim tim i nelegalnih državnih institucija jer nelegitimna skupština ne može donositi legalne zakone – kazao je Blažić.

Predrag Sekulić (DPS), koji je bio zamjenik predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kazao je da je izbornim zakonom trebalo da bude riješeno i pitanje glasača koji imaju dvojno državljanstvo koje je stečeno nakon zakonom propisanog roka – 3. juna 2006, ali, kako je istakao, zbog opstrukcija parlamentarne većine, prije svega DF-a, nije završen rad u Odboru.

– Birački spisak se generiše iz baze podataka građana koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ovo rješenje je bilo prijedlog kolega iz Demokratskog fronta i postalo je zakonska norma uoči izbora 2016. godine. Podsjećam, u tom periodu su Ministarstvo unutrašnjih poslova vodili predstavnici tadašnje opozicije (Goran Danilović kao predstavnik DF-a a prije njega Raško Konjević iz SDP-a). Upoređivanje podataka iz te baze kroz AFIS sistem (takođe rješenje iz zakona) pokazalo je da nema neslaganja između baze ličnih podataka sa bazom otisaka prstiju, ili tačnije – da se u biračkom spisku ne nalaze duplo upisani birači. Jedina nepravilnost, kada govorimo o bazama podataka MUP-a i biračkog spiska, moguća je zbog neažurnosti kod brisanja umrlih. Međutim, zbog načina na koji je uređen sistem glasanja, ne postoji mogućnost da neko drugi glasa umjesto umrlog. Ako je sve ovo poznato javnosti, teško je naći opravdanje za sumnje u ažurnost biračkog spiska ili dovoditi u pitanje čitav izborni proces – kazao je Sekulić.

Nema volje za reforme

Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da je do zastoja u radu Odbora za izborno zakonodavstvo došlo „voljom kolega iz Demokratskog fronta koji nakon ostavke gospodina Strahinje Bulajića i njegovog odlaska sa čela Odbora nijesu željeli da delegiraju drugog predstavnika iz svog poslaničkog kluba“.

– Izbornim zakonom je trebalo da bude riješeno i pitanje glasača koji imaju dvojno državljanstvo koje je stečeno nakon zakonom propisanog roka, 3. juna 2006. godine. Nažalost, zbog opstrukcija parlamentarne većine, prije svega kolega iz DF-a, nije završen rad u Odboru za izborno zakonodavstvo – dodao je Sekulić.

Sekulić

Nikola Zirojević (SD) kaže za Pobjedu da aktuelna vlast nema želju da se pozabavi ovom problematikom. Smatra i da pomoć ODHIR-a može biti korisna u rješavanju ovog pitanja.

– U kontinuitetu ukazujemo na potrebu sređivanja biračkog spiska da bi se sve eventualne neregularnosti ispravile i kako bi zakoni ove države bili ispoštovani. Ovo posebno u kontekstu indicija da postoji nemali broj ljudi koji nezakonito ostvaruju biračko pravo u Crnoj Gori zbog nezakonitog posjedovanja državljanstva nama susjedne države Srbije. Nažalost, aktuelna vlast očigledno nema ni volje ni želje da se pozabavi ovom problematikom, imajući u vidu da od ovakve situacije samo oni mogu ostvariti politički interes – kazao je Zirojević.

Što se tiče ODIHR-a, dodao je, njihova pomoć, odnosno neki vid medijacije svakako može biti korisna i pomoći rješavanju ovog problema, ali bez jasne spremnosti sa strane aktuelne većine, koja, sasvim je jasno, ne postoji, teško da možemo i započeti sa rješavanjem ovog problema.

Kenana Strujić-Harbić (BS), koja je bila članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kaže za Pobjedu da nema političke volje za istinske reforme u ovoj oblasti.

– Bošnjačka stranka je u prethodnom periodu u više navrata upozoravala da će doći momenat kada problem oko dvojnog državljanstva mora da se riješi. Mislim da je to dio paketa gdje bi dogovorom došli i do važnih odluka koje se odnose na profesionalizaciju DIK-a, OIK-a, uvođenje sistema otvorenih lista i naravno izmjene zakona u dijelu održavanja opštih izbora u jednom danu – kazala je Strujić-Harbić.

Upozorila je da posljednje oscilacije u vezi sa brojem glasača u dva kruga predsjedničkih izbora govore da imamo problem.

– Ono što je negativno u cijeloj priči jeste da Odbor za izbornu reformu ne radi više od dvije godine. Nedostatak političke volje za sprovođenje istinskih reformi, čini mi se da i usporava naš put ka EU – kazala je Strujić-Harbić.

Prema njenim riječima, Bošnjačka stranka je iskazala spremnost da se otvore sva goruća pitanja koja su od suštinske važnosti kako bi naš sistem bio efikasniji.

– Ipak, ne želimo da učestvujemo u priči kakvu je pripremala 42. vlada, kada je kroz izmjene i dopune Zakona o prebivalištu ciljano htjela da oduzme pravo prebivališta bošnjačkoj dijaspori. Uvjeravam javnost da ćemo biti posljednja brana takvim namjerama. Ne može se državljanima Crne Gore, onima koji su ovdje rođeni, oduzeti prebivalište, a s druge strane, hiljadama onih koji nijesu rođeni u Crnoj Gori, ali koji su možda podobni za određene političke strukture, davati državljanstvo. Mijenjanje strukture stanovništva na taj način je neprihvatljivo – istakla je Strujić-Harbić.

Procjene

Bojan Bugarin, ekspert za pitanja državljanstva stranaca i prebivališta, ranije je za Pobjedu kazao da su realne procjene da u Crnoj Gori ima od 80 do 100 hiljada osoba koje ne bi trebalo da budu više u biračkom spisku, jer su nakon 3. juna 2006. nezakonito stekle državljanstvo druge države, a najčešće Srbije – između 60 i 80 hiljada. On je rekao da netačan birački spisak, za čije sređivanje, kako je istekao, nema političke volje, dovodi u pitanje legitimitet svih izbora, pa i vlada izabranih nakon održavanja izbora. Bugarin, koji je bivši službenik MUP-a, upozorio je da se ovo pitanje ne smije rješavati sređivanjem samo registra prebivališta bez sređivanja registra državljana, jer bi se brisanjem iz prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska, ukinulo biračko pravo koje je ustavno pravo onih koji žive van naše države a glasaju samo u Crnoj Gori. „Čišćenje“ biračkog spiska, kako je istakao, mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno utvrđivanjem da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu.

Prema podacima Pobjede iz MUP-a, broj birača upisanih u birački spisak 17. januara 2023. bio je 543.185. Nakon manje od dva mjeseca, 8. marta, zaključen je birački spisak po kojem je održan prvi krug predsjedničkih izbora i u njemu je bilo 542.154 birača, što je za oko hiljadu manje nego u januaru. A onda za samo 16 dana, 24. marta, taj broj je povećan na 543.599, što znači da je birača ponovo bilo više, i to za 1.445. Broj punoljetnih crnogorskih državljana je 639.123, maloljetnih – 142.565, a ukupan broj je 781.688. Punoljetnih crnogorskih državljana sa

prebivalištem u Crnoj Gori je 543.450, maloljetnih sa prebivalištem – 137.099, što ukupno čini 680.549 crnogorskih državljana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori.

ODIHR: Potrebna sveobuhvatna revizija biračkog spiska

Pietro Tesfamariam, u ime posmatračke misije OSCE-ODIHR u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu da je ODIHR nakon izbora 2020. preporučio vlastima u našoj državi da preduzmu sveobuhvatnu reviziju biračkog spiska i omoguće zainteresovanim stranama da nadgledaju takvu aktivnost kako bi se povećalo povjerenje javnosti.

Podsjetio je da je Misija za posmatranje izbora Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR MPI) izdala tri izvještaja u vezi sa predsjedničkim izborima: Privremeni izvještaj, Preliminarnu izjavu za prvi krug i Preliminarnu izjavu za drugi krug, koji se mogu naći na https://www.osce.org/odihr/elections/montenegro/537026.

– Svaki naš izvještaj sadrži dio o registraciji birača koji uključuje naše nalaze i zaključke o ovom pitanju. Između ostalog, napominjemo da je uslov boravka od 24 mjeseca da bi se moglo glasati, propisan Ustavom i izbornim zakonom, u suprotnosti sa međunarodnim standardima. S druge strane, napominjemo da zakonodavstvo u Crnoj Gori ne propisuje jasne i objektivne kriterijume za utvrđivanje načina na koji građanin stiče ili gubi prebivalište, što se može učiniti samo na zahtjev građana – kazao je Tesfamariam.

Na pitanje da prokomentariše ocjene stručnjaka da imamo do sto hiljada birača koji su nakon 3. juna 2006. godine nezakonito stekli državljanstvo druge države, među kojima je najviše onih iz Srbije koji glasaju i u Crnoj Gori, te kako riješiti ovo pitanje i dogovoriti se sa Srbijom, Tesfamariam je kazao da pitanje dvojnog državljanstva i da li je građanima Crne Gore dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo sa nekim ili svim državama i u kojim situacijama je van mandata Misije za posmatranje izbora.