Blažić: Uvesti otvorene liste i neposredne izbore

Blažić je ocijenio da bi prijedlog Zakona o izboru odbornika i poslanika koji nije usvojen krajem 2020. godine, mogao biti dobra početna osnova za nužnu radikalnu promjenu izbornog sistema, ali se, kako je kazao, mora uskladiti sa ustavnim modelom otvorenih lista, te odvojiti državne izborne organe za državne izbore od lokalnih izbornih organa za lokalne izbore da bi se uskladili sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i njenom autonomijom. Poručio je da se kroz otvorene liste izborni proces prilagođava i evropskom modelu izbora za Evropski parlament kada Crna Gora postane članica EU.

Blažić je članovima novog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu poručio da u izradi novog zakona o izboru poslanika i odbornika, kao i dugih zakona koji utiču na biračko pravo i izbore, obezbijede, umjesto uskostranačkih i ličnih interesa, ustavne principe iz člana 1 i 2 Ustava Crne Gore.

Očekivanja

Blažić, na pitanje što očekuje od novog skupštinskog odbora, kaže da iz prethodnog iskustva – 22 godine prateći 15 reformi Zakona o izboru odbornika i poslanika koji je donijet 1988, a trenutno je u pripremi i 16. reforma, ne očekuje suštinske promjene u smislu usaglašavanja izbornog sistema sa Ustavom Crne Gore.

– Ovo se posebno odnosi na otvorene liste i neposredne izbore koji jasno proizilaze iz člana 4 Ustava Crne Gore koji uređuje suverenitet građana ali i član 45 koji uređuje biračko pravo – pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, da se biračko pravo ostvaruje na izborima, da je biračko parvo opšte i jednako, te da su izbori slobodni i neposredni, a glasanje tajno. Takođe, član 83 precizno uređuje da Skupštinu čine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava i tajnim glasanjem i da Skupština ima 81 poslanika – kaže Blažić.

Poručio je da je „nužno ukidanje neustavnog redovnog finansiranja partija u godišnjim milionskim iznosima s obzirom na to da su političke partije u pravnom statusu udruženja kao nevladina udruženja, a ne organizacije od javnog interesa koje treba finansirati iz budžeta, osim što shodno Ustavu, finansijski mogu „pomagati“ dominantno u procesu izbornih kampanja što je već uređeno zakonom“.

– Tu je i neustavno uskraćivanje tzv. ,,pasivnog biračkog prava“ pojedinaca kao fizičkim licima da se kandiduju na svim izborima, ali i neustavno uskraćivanje nacionalnim savjetima, kao zastupnicima i predstavnicima manjinskih naroda i manjinskih zajednica, na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore, što jasno proizilazi i iz ustavne odredebe člana 79 stav 1 tačka 9, kojim se pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jamče prava i slobode koje mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima, među njima i parvo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije. To pravo na predstavljanje manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, suprotno članu 35 Zakona o manjinskim pravima, nacionalnim savjetima su faktički i neustavno preuzele pojedine političke partije. Svakako tu je još i niz ostalih otvorenih pitanja – istakao je Blažić.

Prema njegovim riječima, iako je u prethodnoj reformi bilo značajnih, ali ne i dovoljnih napredaka u izbornom sistemu, posebno u odnosu na profesionalizaciju izborne komisije, zastupljenost žena na listama 40 odsto i niz drugih prijedloga, ključana pitanja ustavnosti izbornog sistema nijesu bila tema ozbiljne diskusije.

– Tako da ni sama reforma 2019. nije dala nikakav pozitivan rezultat jer tadašnji prijedlog izmjena i dopuna nije krajem decembra 2020, prema mojim saznanjima, dobio podršku 2/3 većine u Skupštini – dodao je Blažić.

Poruke

Na pitanje što bi poručio članovima Odbora iz vlasti i opozicije, Blažić je odgovorio „ništa više od onoga za šta se samo „retorički“ zalažu, a što čini fundamentalno obilježje Crne Gore kao države, tj. da u izradi novog Zakona o izboru poslanika i odbornika i dugih zakona koji utiču na biračko pravo i izbore, obezbijede, umjesto uskostranačkih i ličnih interesa, ustavne principe iz člana 1 i 2 Ustava CG“.

– To su principi kojima se uređuje ustavno pravni položaj Crne Gore kao nezavisne i suverene države, republikanskog oblika vladavine, građanskog i demokratskog političkog režima, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, da je nosilac suverenosti (orginerne vlasti) građanin koji ima crnogorsko državljanstvo a posebno da građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Neostvarivanje ustavnih izbornih principa povlači ustavnu pravnu imperativnu posljedicu da se „ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom“, član 2 stav 3 Ustava – navodi Blažić.

Prema njegovim riječima, usaglašavanje izbornog sistema sa Ustavom zahtijeva promjenu koncepta izbornog sistema i potpuno novi Zakon o izboru poslanika i odbornika kojim će se obezbijediti ustavno pravo građana, ukinuti neustavne privilegije političkih partija i omogućiti slobodne i fer izbore građanima kao nosiocima suvereniteta da biraju „poslanike“ i „odbornike“ kao što biraju predsjednika Crne Gore.

– Sve ostalo mogu biti smo kozmetičke promjene i državni provizorijum koji je u isključivom interesu političkih interesnih grupa. Ustavno pravno, a samim tim i faktički, neprihvaljivo je da postoji jedan ustavno pravni izborni sistem a da u zakonodavstvu i praksi egzistiraju dva izborna sistema, i to jedan neustavni za izbor odbornika i poslanika i drugi, potpuno drugačiji, i ustavan izborni sistem za izbor predsjednika Crne Gore – istakao je Blažić.

On je, na pitanje da li su prijedlog izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i Odluke o državljanstvu, koje je Vlada inicirala, pitanja kojima isključivo treba da se bavi Odbor za izbornu reformu, kazao da i o ovim pitanjima koja se tiču izbornog prava treba primarno da radi odgovarajuća radna grupa ali konačan stav po ovim pitanjima svakako pripada Odboru.

– Pravno je nesporno da je odluka Vlade o kriterijumima za sticanje državljanstva neustavna i nezakonita jer Vlada nema ovlašćenja da uređuje „kriterijume“ koji su u nadležnosti zakonodavca, već samo način i postupak provjere znanja crnogorskog jezika kandidata stranaca koji pretenduju na crnogorsko državljanstvo, s obzirom na to da je znanje crnogorskog jezika zakonski uslov za sticanje crnogorskog državljanstva – rekao je Blažić.

Obavezna rješenja

Na pitanje koja rješenja moraju biti dio reformisanog izbornog zakonodavstva, Blažić je kazao da, pored navednih ključnih neustavnosti koje treba zakonom otkloniti, otvara se još mnogo drugih pitanja koja treba rješavati koja su taksativno naznačena u svim analizama koje je dostavio Odboru.

– Ta analiza dostavljena je u aprilu ove godine Vladi Crne Gore, sa zahtjevom da se i Vlada, kao dominantan predlagač zakona, mora uključiti u taj proces na adekvatan način, a svakako proces donošenja podrazumijeva i široku javnu raspravu i participaciju svih zainteresovanih subjekata od nevladinog sektora, akademske zajednice, drugih pravnih ali i fizičkih lica, kako bi se obezbijedio najveći društveni konsenzus nosilaca suvereniteta, pa čak ako je potrebno i referendum o prijedlogu zakona. Ovo iz razloga što upravo neustavno izborno zakonodavstvo ima za pravnu posljedicu nepostojanje legitimiteta svih državnih ali i lokalnih institucija a samim tim i nedostatak njihovog legaliteta, jer se iz nelegitimiteta ne može ostavarivati ni legalitet. Dakle, ustavni izborni sistem je uslov postojanja države i njenih institucija, sve ostalo je samo ,,državni provizorijum“ – ocijenio je Blažić.

Kazao je da, ukoliko bude interesovanja od Odbora za reformu, Fakultet za državne i evropske studije može dostaviti revidiranu analizu, s obzirom na to da je Ustavni sud 2020. godine, kako je istakao, na podnijetu inicijativu za ocjenu ustavnosti izbornog zakona 2017. godine, nažalost, samo ocijenio da je jedna odredba neustavna koja se odnosi na dodatni cenzus biračkog prava prebivališta 6 mjeseci u lokalnoj zajednici prije lokalnih izbora.

Ispunio građanski i profesionalni dug prema Crnoj Gori iz oblasti izbornog sistema

Na pitanje hoće li se javiti na javni poziv Odbora i učestvovati ponovo u izbornoj reformi, Blažić je kazao da je svoj građanski i profesionalni dug prema Crnoj Gori iz oblasti izbornog sistema obavio tokom čitave 2019. godine kao predstavnik akademske zajednice, zajedno sa kolegom, u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva ali i radnih grupa tog tijela koje su se bavile pojedinačnim zakonima koji utiču na izborni sistem Crne Gore.

– Dostavio sam 9. januara 2019. godine kompletnu Analizu izbornog zakonodavstva Crne Gore (otvorena pitanja) apsolvirajući izborni sistem sa više asoekata: politikološkog, pravno teorijskog, međunarodno pravnog, komparativanog, pozitivno pravnog ali i taksativno otvarajući sporna pitanja crnogorskog izbornog sistema. Na zahtjev radnih grupa Odbora za reformu izbornog zakonodavstva 29. januara dostavio sam konkretne detaljnije pojedinačne pozitivno pravne analize neustavnosti Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o biračkim spiskovima, Zakona o finansiranju političkih partija, radnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji CG, ali i analizu o otvorenim pitanjima Sudskog savjeta – podsjetio je Blažić.