BOJOVIĆ: Vrijeme je da ova Vlada, prije nego se raspadne, umanji štetu koju nanosi državi

On objašnjava da, prvo, Zakon o registrima prebivališta i boravišta je, pored toga što svjedoči o uređenosti države i javne uprave, dio izborne regulative i kao takav ne bi smio da se mijenja bez konsenzusa ili kvalifikovane većine unutar političke klase.

Neće proći

– Neprihvatljiva je namjera da se sa minimalnom poslaničkom većinom i putem masovne policijske akcije našim iseljenicima sa boravištem u inostranstvu odjavi prebivalište u Crnoj Gori – kategoričan je Bojović.

Ovakva neuravnotežena politika, ističe naš sagovornik, neće proći u Crnoj Gori niti će imati razumijevanje Brisela.

– Drugo, volšebna ideja da svi građani ponovo prijavljuju svoje prebivalište, da bi se tako navodno pronašli oni koji su nastanjeni izvan Crne Gore, je para-totalitaristička operacija koja poništava stečeno pravo na prebivalište. Ovo je pravno neodrživo i u praksi bi se pretvorilo u sumanuto administriranje sa desetinama hiljada potencijalnih upravnih i sudskih sporova – upozorava Bojović.

Kategoričan je da građani „koji drže do svojih političkih i ljudskih prava ovakvu normu treba da masovno odbace i iskažu građansku neposlušnost“.

– Treće, Zakon o registrima prebivališta i boravišta, kao što to i baksuzni predlagač u svom obrazloženju jasno kaže, predstavlja dio mreže izborne regulative i bez njega nije moguće imati uredan birački spisak. Samim tim, ovaj propis se ne može donijeti bez 2/3 većine u parlamentu što znači da bez podrške opozicije nema promjena u izbornom sistemu. To dodatno svjedoči o uzaludnoj i nepromišljenoj vladinoj inicijativi. Zato je odista vrijeme da ova Vlada dođe sebi i prije nego što se potpuno raspadne i, nadam se što prije okonča svoj mandat, makar minimizira štetu koju svakodnevno nanosi Crnoj Gori – zaključio je naš sagovornik. 

Iz Vlade, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova, najavili su izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i izmjene Zakona o državljanstvu, što je izazvalo burne reakcije javnosti, kako stručne tako i laičke, a oglasili su se i iz Brisela. Njihova poruka je da svaka promjena legislative u oblasti koja se odnosi na državljanstvo treba da bude sprovedena nakon širokih konsultacija i uz učešće svih relevantnih donosilaca odluka.

Portparol Evropske komsije Peter Stano poručio je i Vladi i da je sloboda okupljanja osnovno EU pravo, „ali treba da bude sprovedena bez negativnog uticaja na javno zdravlje i uz poštovanje vladavine prava i javnog reda“.

Građani su u četvrtak izašli na ulice uz poruku vlasti da neće pristati na izborni inženjering i promjenu strukture biračkog spiska, a vlasti su naložile policiji da ih privodi, dok ih sudovi prekršajno kažnjavaju.

Opozicione partije zaprijetile su da će se povući iz skupštinskog Odbora za izborno zakonodavstvo ukoliko Vlada bude izmijenila Odluku.

U pokušaju da odbrane najavljene izmjene zakona predstavnici Vlade ovih dana su vrlo aktivni, pa je vicepremijer Dritan Abazović u petak boravio u Plavu i Gusinju, dvije opštine sa ogromnim brojem iseljenika, kako bi ih ubijedio da je oduzimanje prava glasa iseljenicima državni interes.

Rekao im je da će izborna reforma biti u skladu sa praksom Evropske unije i da će se definitivno prekinuti sa rutinom da jedna osoba glasa u dvije države.

Burne reakcije

U srijedu veče crnogorska javnost alarmirana je da Vlada namjerava da na dnevni red sjednice u četvrtak uvrsti odluku o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Opozicija je upozorila da je ovakva odluka Vlade uvod u etnički i politički inženjering.

Sa sjednice predsjedništva Demokratske partije socijalista, najjače opozicione stranke, poručeno je da će svim sredstvima braniti Crnu Goru od agresivnog pokušaja posrbljavanja.

Potpredsjednik ove partije Ivan Vuković ocijenio je da je Vladin plan za izmjenu kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva veoma opasan za Crnu Goru navodeći da je isto 2006. pokušao da uradi Vojislav Koštunica kad je tražio da na referendumu o nezavisnosti glasaju i građani Srbije, porijeklom iz Crne Gore. Podsjetio je da je Koštunica probao da se izbori da pravo glasa na referendumu dobije 260.000 ljudi koji su živjeli u Srbiji, a bili porijeklom iz Crne Gore.

Ukazao je da bi Vlada izmjenama omogućila pravo na sticanje crnogorskog državljanstva za između 13 i 15 hiljada osoba, a u dogledno vrijeme za još njih 20 hiljada.

Ocijenio je i da se izmjenama Zakona o registrima boravišta i prebivališta iz biračkog spiska želi izbrisati 40 hiljada naših državljana sa boravkom u inostranstvu.

Iz Socijaldemokrata su objasnili da „eksperti“ ili ne znaju ili neće da znaju da sve odgovorne, brojčano male države, propisima koje je uredila Crna Gora „čuvaju svoju demografsku strukturu, svoj identitet, a samim tim i osiguravaju opstanak sopstvene države“.

– Ovakvo sticanje državljanstva predstavlja etnički inžinjering, što je zabranjeno ne samo Deklaracijom o državljanstvu Savjeta Evrope, nego i drugim međunarodnim propisima – istakli su iz SD-a.

Oštro su reagovali i iz Bošnjačke stranke uz poruku da će o pokušajima inženjeringa razgovarati sa međunarodnim partnerima i obavijestiti ih o namjerama izvršne vlasti.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica kazao je da najave promjene koncepta i liberalizacije politike državljanstva za tu organizaciju nijesu prihvatljive.

– Male države moraju štititi svoj državni interes i voditi restriktivniju politiku kako bi zaštitile svoje biračko tijelo koje bi se, u slučaju ovih promjena, moglo povećati u obimu koji može značiti vještački uticaj na rezultate izbora – upozorio je on.

Dva ministra 

U međuvremenu jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić saopštio je crnogorskoj javnosti da dva ministra iz sadašnje Vlade imaju dvojno prebivalište – ministar pravde ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

– Ako je Vlada krenula u čišćenje biračkog spiska, neka prvo raščiste u Vladi i izbrišu ministre sa dvojnim prebivalištem – kazao je Perić u emisiji „Načisto“ TV Vijesti.

Poslije ove informacije generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović podsjetio je da „ukoliko je tačno da ministri u Vladi Crne Gore Spajić i Leposavić imaju prebivalište u Srbiji, a time i državljanstvo i pravo glasa u toj zemlji to bi bilo klasično kršenje Ustava Crne Gore“, uz konstataciju da je poseban apsurd da oni takvi odlučuju o oduzimanju prebivališta i biračkog prava građanima Crne Gore, od kojih najveći broj ima samo crnogorsko državljanstvo.

Dvojica ministara do danas se nijesu izjasnila o navodima da imaju dvojno državljanstvo.

Pokušaj odbrane

Pod pritiskom javnosti Vlada je povukla odluku, tvrdeći da nije ni bila na dnevnom redu.

Odlukom je bilo predviđeno, da svi građani koji su – i u prekidima – boravili 10 godina u Crnoj Gori steknu pravo za sticanje državljanstva. Važećim Zakonom i Odlukom propisano je da su tu mogućnost do sada imali samo oni koji neprekidno žive 10 godina u državi.

Iz MUP-a tvrde da su izmjenama Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom „samo“ htjeli da je usklade sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu.

– Oni koji budu izbrisani iz registra prebivališta gube biračko pravo, ali ne trajno – rekli su oni, uz objašnjenje da neće moći da glasaju samo oni koji su „sudbinski vezali svoje živote za neku drugu državu“.

Tvrde i da nema diskriminacije, te da izmjene i dopune „kao svoj target nemaju nijednu nacionalnu ili vjersku grupu, već imaju za cilj da urede osnovni registar prebivališta koji jedna država vodi“.

Naglasili su i da izmjenama ne krše međunarodne standarde, te da se ne radi o činu izdaje Crne Gore.

U opsežnoj analizi za Portal Analitika, u subotu, nekadašnji koordinator za viznu i postviznu liberalizaciju Crne Gore s Evropskom unijom i bivši član Radne grupe i koordinator za oblast migracija za Poglavlje 24 Bojan Bugarin upozorio je da odluke Evropskog suda u Strazburu, u odnosu na pravo glasa i njegovih ograničenja, jasno ukazuju da do ograničavanja prava glasa može doći samo u izuzetnim situacijama.

Bugarin je u analizi istakao da „crnogorski zakonodavac mora biti svjestan rizika, odnosno toga da je tanka linija između prava države (čitaj vlade) da suvereno uredi pitanja prebivališta, pa samim tim i proces glasanja, i potencijalnog zadiranja i ugrožavanja ustavom i zakonima zagarantovanih prava“.

– Jer, pored činjenice da može biti sporan način oduzimanja prebivališta nekom licu, treba imati u vidu da to lice gubi i niz drugih prava koja crpi upravo iz prava prebivališta – naglasio je on.

Bugarin je kategoričan da „unilateralni pokušaj sređivanja biračkog spiska preko izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, bez odgovarajuće analize trenutnog stanja (osim šture i kratke Informacije usvojene na sjednici Vlade od 26. marta), analize drugih modela sređivanja biračkog spiska, uporednih iskustava, uključivanja svih relevantnih subjekata, širokog parlamentarnog dijaloga, zaista izaziva ‘opravdanu sumnju’ da je usmjeren na odjavu, odnosno marginalizovanje određene nacionalne zajednice koja tradicionalno naseljava određene zemlje što, u kombinaciji sa smanjenjem potrebnog broja godina boravka za prijem u crnogorsko državljanstvo, najavljenim kroz izmjene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, može značajno uticati na promjenu nacionalne strukture u biračkom spisku“.