Borovinić Bojović: Ne razmišljam o ostavci, zdravlje građana prioritet

Borovinić Bojović je u intervjuu agenciji MINA istakla da se za zdravlje građana oduvijek zdušno borila i da će se uvijek boriti.

„U svakom trenutku mislim isto, a to je da je moj osnovni prioritet i cilj zdravlje svih građana i građanki Crne Gore“, navela je Borovinić Bojović odgovarajući na pitanje da li je u nekom trenutku pomislila da treba da podnese ostavku.

Ona je rekla da je potpuno nevažna njena ministarska fotelja u odnosu na taj cilj i zadatak i stepen njene odgovornosti, koju ima uvijek, pa i u ovoj ulozi.

“Nijesam razmišljala o ostavci, zato što u ovom trenutku imamo mnogo važnih zadataka. U doba ovakve pandemije, kada se svi ministri zdravlja na svijetu nalaze u praktično istoj poziciji, mislim da je kranje politikantski i neukusno da za dva mjeseca mog neprekidnog, 24-satnog i napornog rada, neko uopšte i ima takve pomisli“, navela je Borovinić Bojović.

Ona je kazala da u Crnoj Gori trenutno ima dovoljno medicinskog kadra u kovid prostorima.

Borovinić Bojović je navela da su u Crnoj Gori u izolaciji 22 ljekara, 53 medicinske sestre i tehničara i 13 nemedicinskih radnika koji su uključeni u borbu sa koronavirusom.

„Od toga, u Kliničkom centru (KCCG) u izolaciji je osam ljekara, 26 medicinskih tehničara i sestara i osam osoba nemedicinskog kadra. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji“, rekla je Borovinić Bojović.

Upitana da li je to opterećenje za zdravstveni sistem, ona je navela da svaka dodatna izolacija predstavlja opterećenje za rad.

„Međutim, u ovom trenutku ta brojka je još kontrolisana. Posljednjih dana imamo uključivanje i ostalih kadrova sa drugih medicinskih odjeljenja u rad da kovid-om, kao što je to slučaj u čitavom svijetu“, kazala je Borovinić Bojović.

Za vakcinaciju, kako je rekla, trenutno je prijavljeno više od tri hiljade medicinskih radnika.

Borovinić Bojović navela je da je u KCCG do sada vakcinisano 260 zaposlenih, a da više od 815 zaposlenih čeka na vakcinaciju.

„Brojka onih koji su zainteresovani za vakcinaciju, kada je u pitanju medicinsko osoblje, bilo ljekari, bilo tehničari, je u porastu svakodnevno i očekujemo da će se vakcinacija odvijati po predviđenom planu“, dodala je Borovinić Bojović.

Na pitanje u kolikoj mjeri je zadovoljna interesovanjem građana za vakcinaciju iskazanim preko sajta covidodgovor.me, ona je odgovorila da kao ljekar uvijek očekuje da zainteresovanost bude veća od one koja jeste.

„Jer je nama cilj da vakcinišemo što veći broj građana, kako bismo što prije mogli da dosegnemo taj takozvani kolektivni imunitet. U suštini, do sada smo zadovoljni odzivom, ali on treba i očekujemo da će sigurno biti veći u narednim danima“, navela je Borovinić Bojović.

Kako je kazala, planiran je niz kampanja u cilju podsticanja građana da se vakcinišu, koje su već u toku, a dio njih će narednih dana tek biti prezentovan javnosti.

Borovinić Bojović podsjetila je da je nacionalnom strategijom za vakcinaciju predviđeno da svi rezidenti Crne Gore, bez obzira na status državljanstva, mogu da budu vakcinisani ako iskažu tu želju.

Komentarišući informaciju da je u Podgorici od početka školske godine svaki treći nastavnik bio zaražen, zbog čega su angažovani studenti i apsolventi, ona je navela da su djeca često asimptomatski nosioci virusa i da se pretpostavlja da je na taj način došlo do obolijevanja određenog broja prosvjetnog kadra.

Na pitanje kakav je stav Ministarstva zdravlja po pitanju prelaska škola na onlajn nastavu, Borovinić Bojović je odgovorila da će se Institut za javno zdravlje time ozbiljno pozabaviti i da će se o tome da li će škole preći na onlajn nastavu određeni vremenski interval odlučiti istovremeno kada bude donešena odluka o novim korigovanim mjerama.

Kako je navela, ukoliko bude potrebno, odluka o tome može biti donijeta i prije donošenja novih mjera za suzbijanje koronavirusa.

Do porasta broja oboljelih od COVID-a 19, kako je kazala Borovinić Bojović, došlo je ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu i čitavom svijetu.

„Ja sam zagovarala lokdaun, ali konsenzusom je dogovoreno da se još određeni broj dana maksimalno pooštri kontrola mjera i da se onda, u odnosu na situaciju koja se prati na 24-satnom nivou, opredijelimo za sljedeći modalitet“, rekla je Borovinić Bojović.

Kako je navela, u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može da kaže kada se mogu očekivati prvi rezultati mjera.

„Koliko se mjere budu poštovale i mi svi individualno budemo pridržavali njih i dali svoj lični doprinos, tim prije ćemo moći da očekujemo bolje rezultate. Da bismo mogli da dobijemo bolje rezultate svakako je potrebno određeno vrijeme, i to vrijeme, koje se računa do postizanja nekih eventualno boljih rezultata, najčešće iznosi 14 dana“, kazala je Borovinić Bojović.

Svakodnevno se, kako je rekla, prate svi epidemiološki parametri i indikatori na osnovu kojih će se opredijeliti sljedeće mjere koje će biti na snazi.

Borovinić Bojović je kazala da je glavni uzrok povećanja broja oboljelih nepoštovanje mjera i pojava mutagenih formi virusa, koje su dovele do porasta broja zaraženih u čitavom svijetu.

„Mutagene forme postoje u čitavom svijetu i one su svakako jedan od razloga, jer je dokazano da ove mutagene forme, koje su trenutno aktuelne, imaju mnogo veći stepen transmisije, dakle zaraznosti od onih koje su prethodno postojale“, navela je Borovinić Bojović.

Ona je apelovala na građane da poštuju sve epidemiološke mjere.

„Kako bi svi zajednički, solidarno i najbrže došli do jedinstvenog cilja, a to je zdravlje svih nas lično, naših porodica, prijatelja, kumova, rođaka i svih ostalih u kompletnoj zajednici“, navela je Borovinić Bojović.

Građane je, kako je rekla, važno neprekidno upozoravati na neophodnost poštovanja epidemioloških mjera za suzbijanje koronavirusa.

„Moja poruka građanima je da je potrebno još malo strpljenja, još malo solidarnosti i iskrene jedinstvenosti kako bismo prevazišli problem u kojem se nalazimo“, kazala je Borovinić Bojović.

Ona je navela da je, zbog povećanog broja hospitalizovanih COVID pacijenata, zdravstveni sistem posljednjih dana u velikoj mjeri opterećen.

„U cilju djelimičnog rasterećenja bolničkih kapaciteta, potrudili smo se da povećamo kapacitete na svim nivoima. Tako smo broj postelja za kovid u KCCG uvećali za 30, isti toliki broj novih postelja opredijelili smo u Nikšiću“, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je kazala da su povećali kapacitete bolnica u Baru i Kotoru, gdje su ugradili kiseonične stanice, odnosno povećan je broj mjesta sa centralnim kiseonicima.

U Crnoj Gori popunjenost bolničkih kapaciteta u petak ujitru iznosila je 61,4 odsto, odnosno od 850 kovid kreveta na sekundarnom nivou i u KCCG-u, bila su popunjena 522.

Privremene bolnice, kako je kazala Borovinić Bojović, biće otvorene u slučaju da to bude potrebno.

„U ovom trenutku imamo još nepopunjenih kovid postelja. Uvijek razmišljamo korak unaprijed i ove postelje koje su opredijeljene unazad nekoliko dana, pripremane su u prethodne dvije sedmice“, zaključila je Borovinić Bojović.